“Reaktivacija prostora za društvene i kulturne aktivnosti u BiH”

U BiH postoji veliki broj napuštenih, zapostavljenih, ili nedovoljno iskorištenih javnih prostora. Istovremeno, ogroman broj organizacija civilnog društva, umjetnika i građanskih inicijativa već decenijama nema adekvatan prostor za  rad, što dodatno ugrožava njihovu veoma osjetljivu poziciju, i nerijetko ih prisiljava na prestanak rada.
Neki od nedovoljno iskorištenih prostora za građanske inicijative su i zgrade Domova kulture koji su u bivšoj Jugoslaviji bili centralne tačke susreta u lokalnoj zajednici, prostori gdje se svakodnevno prakticirala društvenost kroz različite edukativne i kulturne programe. Danas se upravljanje nekadašnjim domovima kulture u mnogo slučajeva svodi na praksu rentijerstva- izdavanja javnog prostora uz financijsku nadoknadu po komercijalnim cijenama, a socijalna interakcija među građanima je svedena na minimum.
Nekadašnji model organizovanja aktivnosti u domovima kulture -“odozgo”- danas više ne funkcioniše, i prema mnogobrojnim primjerima iz svijeta, zamjenjuje se programiranjem i upravljanjem odozdo (bottom-up). Da li je
rješenje u reaktivaciji praznih prostora nekadašnjih domova kulture, industrijskih ili vojinh objekata u konceptu civilno-javnog partnerstva?
Ovaj partnerski model podrazumijeva podjelu odgovornosti i rizika između vlasnika javnih prostora (najčešće opštine) i građanskih inicijativa. Vlasnik prostor ustupa na duži vremenski period na raspolaganje nekoj građanskoj
inicijativi, uz ravnopravno dijeljenje obaveza, troškova i rizika, te uspostavljanje novih demokratskih principa upravljanja prostorom, kreirajući inkluzivan kulturni program.
Koji je put za reaktivaciju javnih društvenih i kulturnih prostora i njihovo vraćanje u ruke građanima, čijim sredstvima su, u većini slučajeva, i sagrađeni ovi objekti? Da li je to moguće ustupanjem tih prostora na korištenje i upravljanje građanskim organizacijama i inicijativama na duži vremenski period, uz ravnopravno partnerstvo sa opštinama? Da li možemo zamisliti drugačiju budućnost zapostavljenih javnih prostora kroz kulturu zajedništva i dijeljenja? Može li Sarajevo dobiti otvorene društveno-kulturne centre koji služe svim građanima, bez obzira na njihovo imovinsko stanje? Kako stvoriti uslove za građane da se ponovo počnu okupljati, družiti, graditi povjerenje, dijeliti, i inicirati zajedničko djelovanje? Kakva je uloga kulture i umjetnosti u ovim procesima?

Program događaja:
Uvodna riječ- Aida Kalender, direktorica AKCIJA Sarajevo- Važnost uključivanja građana u procese reaktivacije zamrlih prostora kulture
Lejla Kreševljaković, magistrica arhitekture i umjetnisti, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu- Zaštita arhitektonskog/ kulturnog nasljeđa domova kulture u BiH
Boriša Mraović, istraživač u organizaciji Crvena (www.crvena.ba) iz Sarajeva na inicijativama vezanim za urbani razvoj, urbanu politiku i upravljanje zajedničkim dobrima- Nova inicijativa za formiranje nezavisnog društvenog i
kulturnog prostora u Sarajevu
Irena Boljunčić- Gracin, predsjednica mreže evropskih nezavisnih kulturnih centara Trans Europe Halles (teh.net) i predstavnica Saveza udruga Rojca Pula (rojcnet.pula.org)- Novi život napuštenih prostoraprimjeri iz evropske prakse

Panel diskusija- Šta su gorući problemi i prepreke za oživljavanje domova kulture u Sarajevu?

Događaj je dio višegodišnjeg istraživačkog projekta Udruženja AKCIJA o reaktivaciji domova kulture u BiH, a održava uz podršku Heinrich Boell Fondacije u BiH i Udruge Kooperativa iz Zagreba. Događaj je namijenjen
kulturnim djelatnicima nezavisne kulture, studentima i predstavnicima opštinskih administracija koje upravljaju domovima kulture.

Trans European Halles je mreža nezavisnih kulturnih centara Europe osnovana 1983. godine. Okuplja multidisciplinarne, umjetničke i socijalno angažovane centre diljem Europe. Jedna je od najaktivnijih kulturnih mreža u Europi koja omogućava aktivnu platformu razmjene, podrške i saradnje između članica te im pruža podršku za interkulturalne razmjene i razumijevanje i promicanje umjetničkih sloboda. Većina članica su centri nastali bottom-up pristupom i lokalnim inicijativama u prenamijenjenim zgradama (npr. industrijske, vojne zgrade) te su danas nosioci kulturnih, umjetničkih i društvenih promjena s važnim naglaskom na razvoj zajednica u kojima se nalaze. TEH mreža okuplja ukupno 109 centara od kojih 77 ima status punopravnih članova, a DC Rojc jedini je punopravni član mreže iz Hrvatske. Mreža trenutno provodi niz velikih evropskih projekata zajedno s raznim partnerima iz cijele Evrope (univerziteti, kulturne institucije, druge evropske mreže itd.), a teme kojima se bavi su kulturno – društveni centri kao tvornice imaginacije, kulturni i kreativni prostori i gradovi – kodizajniramo naše gradove, kreativna ekonomija, društvene inovacije, novi kreativni modeli rada, društveni utiecaj kulturnih prostora i sl.
Članicama mreže omogućuje se niz programa poput organizacijskog razvoja, umjetničke edukacijske platforme, urban labs, start up programa za novonastajuće centre, itd.
DC Rojc član je mreže od 2013. godine, a 2015. godine Irena Boljunčić-Gracin kao predstavnica Rojca ulazi u Upravni odbor TEH mreže. Irena Boljunčić-Gracin dugogodišnji je djelatnica u nezavisnom kulturnom sektoru te je vodila Savez udruga Rojca od 2013.- 2017. godine.
Posljednjih nekoliko godina Irena Boljunčić Gracin provodi Start up program TEH mreže – razvojni program za novonastajuće kulturno društvene centre na području jugoistočne Europe, Ukrajine i Bjelorusije te se bavi modelima razvoja kulturnih i kreativnih prostora, umrežavanjem i njihovim značajem za razvoj društva u cjelini. Na njenu inicijativu prošle godine u Beogradu osnovana je TEH Balkan mreža koju uz Rojc iz Hrvatske čine i centri iz Rumunije, Grčke, Srbije, Makedonije i Kosova.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »