Autor: urednik

Ana Naletilić Ivanković

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

Zadovoljstvo nam je najaviti samostalnu izložbu umjetnice Ane Naletilić Ivanković pod nazivom Osjećam, ništa mi ne promiče, koja će biti otvorena u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine od 29. aprila do 17. maja 2025. godine.

Izložba donosi ciklus grafika koji, kroz snažan likovni izraz i kontemplativne zapise, otvara prostor za promišljanje o položaju pojedinca unutar društvenih struktura, pitanjima identiteta, smisla i svakodnevne fragmentiranosti. Umjetnica poziva na aktivno iščitavanje slojevitih narativa, gdje se riječ i slika stapaju u univerzalna, ali i duboko osobna pitanja postojanja.

Izložba je realizirana u saradnji s Franjevačkim muzejom i galerijom Široki Brijeg.

Otvorenje izložbe održat će se u utorak, 29. aprila u 19:00 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. 

Slagalica fragmenata egzistencije

Zaključiti određeno poglavlje te izložiti sebe i vlastito skrovito stvaranje tumačenjima čin je zrelosti i potvrda vjere u dostatnost onoga što jesmo u određenom životnom trenutku. Vratiti se u prošlost te osvijetliti i produbiti komadić onoga što je neminovno upisano u našu trenutnost čin je hrabrosti i ljubavi prema svakom koraku putovanja.

Nastao kao diplomski rad – dakle na pragu (i)stupanja u samostalnost i jednakost, koje uvijek podrazumijeva i stanovitu zebnju i nesigurnost – ali prema svojoj prirodi vremenom neodređen, ciklus grafika Ane Naletilić Ivanković sadrži sve elemente zreloga likovnog jezika. Iako velikim dijelom sveden na liniju i plohu te na osnovni kontrast crne i bijele boje, njezin reduciran likovni izražaj nadomjestak za prividnu jednostavnost pronalazi u slojevitosti značenja. Likovne prikaze kao primarne nositelje emocije na grafikama često prate riječi i rečenice – upisane misli – kao nositeljice značenja, koje ponekad djeluju kao objašnjenje, a ponekad kao novi vid tumačenja.

Životna epizoda u kojoj su nastale grafike suštinski je urezana u matricu i jasno se reflektira u otiscima. Grafika Moja verzija priče simbolički sažima i tumači druge fragmente cjeline te formatom podsjeća na čvrsti monolit u koji je uklesan rukopis umjetnice, a iza kojega se skrivaju preostali komadići rascjepkane poruke. Oni su naoko nasumice raspoređeni u kompoziciji koja ih objedinjuje i kojoj oni daju značenje, dok ih promatrač treba i asocijativno povezati, tražeći i pronalazeći u njima smislenu potpunost i uvijek individualiziranu poruku.

Izmjenom horizontala i vertikala, izjava i pitanja, smjera i veličine oblika i slova umjetnica promatrača potiče na interakciju i aktivan odnos, kako u intelektualnom tako i u fizičkom smislu. Kao u svojevrsnoj metafori života i svega što u životu činimo, da bi se detalji sagledali i razumjeli u potpunosti ponekad je potrebno približiti se, uroniti u sadržaj, povezati riječ i oblik, upiti emociju te ponekad čak prilagoditi stav tijela radi lakšeg čitanja. Nasuprot tome, da bi se vidjela cjelina potrebno je udaljiti se i pogledati mozaikalnu strukturu s distance – poput vremenskog odmaka ili ptičje perspektive – koja općim dojmom otkriva težnju, a ne nužno manjkavosti ili pretjeranosti.

Čovjekova zaokupljenost djelovanjem uz zanemarivanje ili odgađanje jasnoće smisla, pozicija individue u široj zajednici, društvene konvencije, ispravnost i motivacija postupaka i odabira – te mnoga druga – pitanja su koja umjetnica jasno iznosi pred promatrača, ali za njih ne nameće vlastite odgovore. Jednako kao što pitanja postavlja drugima, tako svojim grafikama pita i istražuje sebe. Da bi u djela unijela nelagodu i neizbježnu nejasnost koju proces traganja za odgovorima podrazumijeva, Ana Naletilić Ivanković gustoću i težinu linoreznog otiska pretvorila je u plodnu emocionalnu podlogu, a mekoću i podatnost materijala iskoristila za poigravanje, prenaglašavanje i deformaciju oblika. Čovjekova neautentičnost tako je simbolički prokazana licima koja snažno podsjećaju na maske, izbjegavanje smisla i pribjegavanje pretjeranoj akciji kao zaštitnom mehanizmu otkriveni su prenaglašenim rukama – često klonulima od umora – dok prsti poput kandži prijete raskidanjem zaštitne opne fragmentirane zbilje koju sami biramo i stvaramo te suočavanjem s cjelovitom prirodom naše egzistencije.

Kreativna vizija iz koje je nastao grafički ciklus umjetnice proizišla je iz dubokog promišljanja društvenih dinamika i uloge individue unutar njih. Zaključujući poglavlje usmjerenog i vođenog istraživanja, umjetnica je radovima posvjedočila zrelost, samostalnost i spremnost za otvaranje novih stranica i stvaranje autentične priče, za koju je sjeme već posijala ovim radovima. Usto je oživjela složene narative ljudske egzistencije i introspektivne refleksije, koji poput kamena temeljca stoje kao čvrsti oslonac budućem stvaranju.

Beat Čolak

---

Biografija

Ana Naletilić Ivanković, rođena 23. aprila 1994. godine, diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu 2018. godine, na odsjeku grafike u klasi Igora Dragičevića. Do sada je imala pet samostalnih izložbi i sudjelovala na brojnim skupnim izložbama u Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj. Od 2025. godine radi kao asistent na odsjeku grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. Na istoj akademiji, od 2023. godine, pohađa doktorski sveučilišni studij ARS SACRA. 2018. godine osvojila je prvu nagradu za idejno rješenje u projektu Stvarnog poslovnog slučaja, u suradnji s Općinom Široki Brijeg i Akademijom likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, pod pokroviteljstvom EU ProLocal projekta.

U petak će, 25. aprila u 18 sati, u kinu Ateljeu Figure biti održana promocija publikacije „Modul Memorije – 30 godina“. U pitanju je knjiga u kojoj će se naći stručni i prozni tekstovi umjetnika i umjetnica, književnika i književnica, te profesora i profesorica, kao i razgovori sa nekim od najznačajnijih dokumentarnih fotografa današnjice. Ovom publikacijom kolektiv J.U.MES-a želi obilježiti 30tu godišnjicu postojanja kulturološkog programa Modula Memorije, ali i odati počast i ukazati na važnost svih umjetnika i intelektualaca koji su u prethodnim decenijama kroz svoje umjetničko djelovanje pričali priču o Bosni, ali ne samo o nama, već koji su bili svjedoci nekih od najznačajnijih događaja u modernoj historiji svijeta.

Nihad Kreševljaković, direktor J.U.MES-a i Umjetnički direktor Modula Memorija u uvodnom tekstu ove knjige, između ostaloga, kaže: „Govoreći o sjećanju pogrešna je njegova sakralizacija kao i banalizacija. Smatrali smo da sjećanje jeste bitno, ali da je još bitniji način na koji se sjećamo, kao i zbog čega se sjećamo. Od načina na koji ćemo sjećanje prenijeti budućim generacijama, zavisit će i trajanje i vrijednost tog sjećanja. Bez dileme, sjećanje na vlastito iskustvo bez empatije prema drugim koji proživljavaju danas ono što smo mi proživljavali nekad, čini se besmislenim. Još je opasnije zanemariti ono o čemu nam govori individualna, a i kolektivna psihologija. Ona nas upozorava na fenomen da žrtve nasilja nerijetko mogu postati i izvršitelji nasilja. O tome svjedoče i brojni primjeri iz historije. Važno je da nikad ne postanemo ono što su bili naši neprijatelji. Zbog toga je važno da kao pojedinci i kao društvo uspostavimo neophodni balans između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Čovjek sa sviješću o sebi, sa identitetom utemeljenim u etici sigurno je u prednosti. Vjerovanje da pravda pobjeđuje, i da se jedino za pravdu i slobodu vrijedi žrtvovati (ili za nju živjeti) temelj je onoga što čovjek u svojoj suštini jeste i što ga čini čovjekom! Modul Memorije već trideset godina svjedoči o tome, a ovdje imate priliku vidjeti djelić toga.“

Promotori/ca publikacije „Modul Memorije – 30 godina“ su: Nihad Kreševljaković, historičar i direktor J.U.MES-a; Almir Imširević, dramaturg i profesor; Senadin Musabegović, esejista, pjesnik i profesor i Hana Bajrović – Čardaković; koordinatorica Modula Memorije.

Poziv za dodjelu stipendije za mlade književne kritičar(k)e, kolumnist(ic)e, novinar(k)e i student(ic)e!

Izdavačka kuća Buybook će za jubilarni 10. Međunarodni festival književnosti BOOKSTAN. NO EAST. NO WEST. dodijeliti 20 stipendija za učešće u radionici književne kritike, koja se održava od 29. 6. do 5. 7. 2025. godine u Sarajevu.

Voditelj ovogodišnje radionice je novinar i dramaturg Mirza Skenderagić, jedan od rijetkih redovnih teatarskih i filmskih kritičara u regionu, zastupljen kroz nekoliko autorskih radio i TV-emisija te rubrika na portalima. Dobitnik je stipendije “Karim Zaimović”. Jedini je dvostruki dobitnik Heartefactove nagrade za najbolji regionalni savremeni i angažovani dramski tekst i to za drame “Probudi me kad završi” i “Baci je Putine i budi precizan”, dok je njegov komad “A drveće smo sanjali” uvršten među najboljih pet. Autor je višestruko nagrađivanog filma “Ja mogu da govorim”, a osvajač je i nagrade “Nino Ćatić” za najbolju radiodramu “Molitva za smrt”.

Tema ovogodišnje radionice je GLEDATI ČITANJEM, ČITATI GLEDANJEM: Književna kritika kroz druge umjetničke medije.

Aplikacije je do 16. 5. potrebno poslati na e-mail adresu radionica@buybook.ba i trebaju sadržavati prijavnicu, biografiju i dva autorska rada iz oblasti književne kritike, esejistike, znanstvene publicistike, a u obzir dolaze i stručni i naučni radovi, te književne i/ili novinarske kolumne. Nakon pregledanih aplikacija, ubrzo nakon posljednjeg roka za prijavu, odabrani kandidati će eventualno biti pozvani na online intervju s koordinatorima radionica nakon kojih će se obaviti finalna selekcija.

Stipendija je namijenjena studentima/cama i književno-umjetničkim kritičarima/kama koji/e aktivno govore engleski jezik, pišu na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku, te imaju od 21 do 30 godina. Učesnici/e koji su sudjelovali na prethodnim radionicama imaju ponovno pravo prijave.

Više informacija: https://bookstan.ba/Press/Single/61