Autor: urednik

Na press konferenciji održanoj u Svrzinoj kući u Sarajevu, Fondacija “Sarajevo Navigator” i JU “Muzej Sarajeva” ponosno su najavili drugo izdanje koncertne serije „Sevdah Damira Imamovića u Svrzinoj kući“.

I ove godine ekskluzivni koncerti, koji spajaju vrhunsku umjetnost i historijsku baštinu, bit će održavani svake srijede tokom jula i augusta od 21 sat, uz učešće veoma zanimljivih gostiju koji će se pridružiti Damiru Imamovići na sceni u ženskom dvorištu (haremluku) Svrzine kuće.

U 2026. projekat se realizuje u svjetlu dva značajna jubileja: 300 godina postojanja Svrzine kuće i 75 godina otkako je Muzej Sarajeva otkupio ovaj objekat, započeo njegovu sistemsku obnovu, te ga aktivirao kao jedan od svojih depadansa.

Svrzina kuća je „prirodno stanište“ sevdalinke. Upravo u takvim avlijama i pod ašik-pendžerima nastajale su najljepše čeznutljive ljubavne pjesme, koje od kraja 2024. godine ponosno nose status zvanično upisane baštine na UNESCO-voj Listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva.

Riječ aktera sa press konferencije:

Nedim Lipa, predstavnik Fondacije Sarajevo Navigator: “Povezivanje Svrzine kuće, koja slavi tri stoljeća postojanja, i sevdalinke je spoj materijalne i nematerijalne baštine na najvišem umjetničkom nivou. Sretni smo što u partnerstvu sa Muzejom Sarajeva možemo ponuditi događaj koji reflektuje samu srž kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine.”

Indira Kučuk Sorguć, direktorica JU Muzej Sarajeva: „Za Muzej Sarajeva ovo je mnogo više od koncertnog programa. To je prostor u kojem se nematerijalna kulturna baština ne predstavlja kao muzejski eksponat, već kao živa i stvaralačka snaga koja i danas nadahnjuje nove generacije umjetnika i publike. Sevdah, saz, glas i riječ ovdje ponovo pronalaze svoj izvorni kontekst – kuću, avliju, sarajevsku noć i zajednicu ljudi okupljenih oko ljepote“.

Damir Imamović, umjetnik: “Idemo u susret jednom predivnom sarajevskom ljetu, prepunom koncerata, druženja i meraka. Sretan sam da su moji koncerti u Svrzinoj kući dio te atmosfere. Dolaze nam dragi gosti i gošće iz regiona i Evrope koji će sa mnom nastupati u autentičnom ambijentu. Pored starih drugara, bit će tu i neka nova imena i svima im se beskrajno radujem.”

Realizaciju ovog vrhunskog kulturnog događaja prepoznali su i podržali brojni partneri. Projekat se realizuje uz nesebičnu podršku generalnog sponzora BH Telecom – Moja priča, te zvaničnog partnera za plaćanje, kompanije Mastercard.

Institucionalnu podršku i pokroviteljstvo projektu pružili su Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Stari Grad Sarajevo, kao i Ambasada Kraljevine Holandije u Bosni i Hercegovini.

Kako bi se očuvao autentični ambijent i zaštitio ovaj osjetljivi spomenik kulture, broj mjesta po koncertu je strogo ograničen.

• Online prodaja: Ulaznice su dostupne po cijeni od 40 BAM putem platforme Karter. Kupovina ulaznica.
• Pogodnost za korisnike Mastercard kartica: Kupovinom ulaznica korištenjem Mastercard kartica izdatih u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, posjetitelji ostvaruju ekskluzivni popust od 25% putem platforme Karter ili dva sata prije početka svakog koncerta na blagajni Svrzine kuće.
• Prodaja za turiste: S ciljem podrške kulturnom turizmu, određeni kontingent ulaznica bit će sačuvan za strane goste koji posjećuju Sarajevo tokom ljetne sezone, a moći će se kupiti isključivo na blagajni Svrzine kuće dva sata prije početka svakog koncerta.

Pozivamo građane i goste Sarajeva da na vrijeme osiguraju svoje ulaznice i budu dio ljeta u kojem slavimo 300 godina istorije, UNESCO status sevdalinke i vrhunsko muzičko umijeće.

Fondacija Sarajevo Navigator već 15 godina aktivno doprinosi promociji Sarajeva i Bosne i Hercegovine kroz kulturu, turizam i savremene komunikacijske alate. Fondacija je realizirala brojne projekte usmjerene na valorizaciju kulturne baštine, osnaživanje lokalne umjetničke scene i kreiranje inovativnih kulturno-turističkih proizvoda.

Ovogodišnje izdanje Majskih muzičkih svečanosti bit će zaokruženo u petak, 19. juna 2026. godine u 20:00 u Narodnom pozorištu Sarajevo koncertom koji Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu redovno realizira u saradnji sa Sarajevskom filharmonijom, nastavljajući tako tradiciju zajedničkog muziciranja i afirmacije mladih muzičara. Kao solistice, ovom prilikom će se predstaviti studentice Muzičke akademije, pijanisice Asja Avdić i Lucija Bošnjak, te flautistica Nika Kelava. 

Prvi dio koncerta će biti posvećen stotoj godišnjici rođenja Teodora Romanića (1926–2019), cijenjenog dirigenta i nekadašnjeg profesora Muzičke akademije UNSA. Njegovu Instrumentaciju za simfonijski orkestar: Bach-Busoni-Romanić, Chaconne orkestar Sarajevske filharmonije će izvesti pod dirigentskim vodstvom Tijane Vignjević.

U nastavku će uslijediti nastup Asje Avdić (klavir) koja će izvesti Koncert za klavir i orkestar br. 1 u g molu, op. 25 Felixa Mendelssohna, a zatim će Nika Kelava (flauta) svirati “Introduction et rondo capriccioso” op. 28Camille Saint-Saënsa. Program će biti zaokružen Koncertom za klavir i orkestarbr. 2 u F duru, op. 102Dmitrija Šostakoviča u izvedbi Lucije Bošnjak. Drugi dio programa solistice i orkestar će izvesti pod dirigentskom palicom Emira Mejremića.

Karte možete kupiti online, te na svim prodajnim mjestima sistema kupikartu.ba 

https://www.kupikartu.ba/…/sarajevska-filharmonija…

Više informacija o programu 19. Majskih muzičkih svečanosti dostupno je na: www.mas.unsa.ba.

Program 19. Majskih muzičkih svečanosti donosi recital Azmira Halilovića, jednog od vodećih bosanskohercegovačkih akordeonista mlađe generacije i asistenta na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, koji će se održati u ponedjeljak, 15. juna 2026. godine, u 19:00 u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS.

Program će biti baziran na repertoaru za harmoniku različitih stilskih epoha, uključujući djela kompozitora kao što su J. S. Bach, F. Angelis, V. Semyonov, S. Gubaidulina, L. Douyez, P. Roffi, C. Thomain, R. Galliano, A. Piazzolla.

Kao gost koncerta će nastupiti i gitarist Džanin Zeković.

Ulaz je slobodan.

Azmir Halilović (Sarajevo, 1996), harmonika. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu (2018), smjer Harmonika u klasi prof. Belme Šarančić gdje je i magistrirao (2019). Kao student Muzičke akademije ostvario je zapažene rezultate kojim je stekao priznanja Srebrena značka na I ciklusu studija i Zlatna značka na II ciklusu studija. U okviru Erasmus+ programa studentske mobilnosti boravio je na Konzervatoriju Giuseppe Tartini u Trstu (Italija) gdje je pohađao nastavu u klasi prof. Corrada Rojca. Po završetku master studija, boravio je u gradu La Selle Sur Le Bied (Francuska) na jednogodišnjoj specijalizaciji i usavršavao se kod profesora harmonike internacionalnog renomea Frederica Deschampsa.

Tokom školovanja učestvovao je na brojnim takmičenjima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, među kojima se izdvajaju XV i XVI Otvoreno Federalno takmičenje (Bosna i Hercegovina), Međunarodni susreti harmonikaša u Puli (Hrvatska), Zvezdane staze u Kragujevcu (Srbija), Eufonijia u Novom Sadu (Srbija), Svirel u Novoj Gorici (Slovenija), Akordeon Art u Istočnom Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Internacionalni dani harmonike u Pragu (Češka) i Harmonika Fest u Tivtu (Crna Gora). Godine 2019. na 69. Svjetskom trofeju harmonike u Louleu (Portugal) osvojio je I mjesto, a 2020. kao solista je pobijedio na takmičenjima Muzičko proleće u Smederevu (Srbija) i Akkordeonfest u Grazu (Austrija). Iste godine, na 70. Svjetskom trofeju harmonike u Masters kategoriji osvojio je 10. mjesto.

Pohađao niz seminara i predavanja među kojima se ističe rad sa profesorima kao što su: Radomir Tomić (Srbija), Geir Draugsvoll (Danska), Vjacheslav Semyonov (Rusija), Gasper Primožić (Slovenija), Andreas Nebl (Njemačka), Luka Juhart (Slovenija), Krzysztof Olczak (Poljska), Corrado Rojac (Italija) i drugi. Kao solista nastupao je u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji, Italiji, Belgiji i Francuskoj. Od 2022. godine zaposlen je kao asistent na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za duvačke instrumente i harmoniku, smjer Harmonika.

Više informacija o programu 19. Majskih muzičkih svečanosti dostupno je na:
www.mas.unsa.ba

U okviru 19. Majskih muzičkih svečanosti, 16. juna 2026. godine, u 19:00 u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman” nastupit će Trio HIS koji čine Adnan Haskić (klarinet), Adrian Ivičević (violončelo) i Bakir Samardžić (klavir). 

Na programu će se naći Klarinet tri u d molu, op. 3 A. Zemlinskog i Klarinet trio u a molu, op. 14 J. Brahmsa.

Ulaz je slobodan. 

Više informacija o programu 19. Majskih muzičkih svečanosti dostupno je na: www.mas.unsa.ba.

U srijedu će projekcijom nagrađivanog filma ”Transition” i predstavom ”Svemajkino” biti otvoreno šesto izdanje festivala queer (LGBTIQ) umjetnosti i aktivizma Kvirhana. Festival će trajati do 20. juna, okupljajući umjetnike_ce, aktiviste_kinje, LGBTIQ zajednicu i saveznike_ce iz BiH i regije kroz četiri dana umjetnosti, razgovora, zabave, zajedništva i otpora.

Ovogodišnja tema festivala ”Otpor i borba” polazi od iskustava LGBTIQ+ osoba u Bosni i Hercegovini i regiji – iz prostora u kojem su kvir životi dugo bili potiskivani, ali nikada izbrisani. Kvirhana podsjeća da su kvir osobe uvijek bile ovdje, da opstaju i nastavljaju graditi zajednicu uprkos pritiscima, nasilju i pokušajima marginalizacije.

”U vremenu kada jačaju narativi koji osporavaju rodnu ravnopravnost, feminizam i ljudska prava, Kvirhana afirmira zajednicu kao prostor znanja, otpornosti i kolektivne brige. Festival kroz umjetničke, diskurzivne i zajedničke programe povezuje prošla iskustva, savremene izazove i buduće perspektive, stvarajući prostor za susret, dijalog i zajedničko promišljanje pravednijeg društva,” – kažu iz Sarajevskog otvorenog centra koji organizuje festival.

Svečano otvaranje festivala održat će se 17. juna u Goethe Institutu projekcijom nagrađivanog filma ”Transition” i razgovorom sa autorom Jordanom Bryonom, nakon čega slijedi predstava ”Svemajkino” u produkciji Magičnog teatra. Tokom narednih dana publiku očekuju razgovori o vidljivosti, autovanju i međugeneracijskom dijalogu LGBTIQ zajednice, predstave i diskusije o trans iskustvima i zdravstvenoj skrbi, filmski program ”Queer Cinema for Palestine”, kao i večernji program uz DJ nastupe, drag performanse i muzički program.

Posljednji festivalski dan donosi participativne radionice, razgovore o životu s HIV-om, aktivizmu, sigurnim prostorima, kao i diskusije o važnosti pravnih pobjeda za LGBTIQ zajednicu i društvo u cjelini. Kvirhanu će zatvoriti muzički program u Domu mladih Skenderija kada će pored Deena nastupiti i Jovanka Broztitutka, #ŽeneBiH sa DJ/VJ setom i 11 drag kraljica.

Iako je Kvirhana prvenstveno siguran i slavljenički prostor za lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i kvir osobe, festival je otvoren i za sve one koji podržavaju LGBTIQ zajednicu ili žele propitivati ustaljene norme vezane za spol, rod i seksualnost. Ulaz na festival je besplatan (uz obaveznu prijavu za određene dijelove programa).

Festival će biti održan na više lokacija u Sarajevu, uključujući Goethe Institut, Sarajevski ratni teatar (SARTR), Društveni kulturni centar (DKC) i Dom mladih Skenderija. Više informacija o programu i festivalskim aktivnostima dostupno je na kvrihana.ba i  društvenim mrežama Kvirhana festivala: Instagram i Facebook.

Andrej Đerković

Naive 

Rond-point de Plainpalais

Genève, Švicarska

Juni 2026.

/nɑːˈiːv/

( a. koji suviše lako vjeruje u ono što čuje ; lakovjeran, b. prostodušan, bezazlen )

Jedno od glavnih ženevskih raskrižja Rond-point de Plainpalais ovih dana je prekriveno plakatima ženevsko-sarajevskog umjetnika Andreja Đerkovića u povodu održavanja samita članica G7 u pograničnom francuskom gradu Évian-les-Bains, te globalnim protestima protiv istog koji su istovremeno planirani u Ženevi.

Rad “Naive” koji se vice-versa naslanja na samo ime grada domaćina samita i globalno poznatu istoimenu marku vode za piće, se eksplicitno odnosi na shvatanje (prihvatanje) vremena u kojem živimo – upakovana voda, baš kao i upakovana sloboda. Ova vizualna intervencija u javnom prostoru, nas kao zrcalo sve navodi na sopstveno razmišljanje o shvatanju (čitanju) svakodnevne društveno-moralne pokore, te istovremeno konfrontuje ponaosob predstavnike svih društvenih kategorija kako političkih, tako i civilnih, te ih (nas) navodi na prihvatanje i priznavanje vlastitih pogrešaka koje su ovisno od naše osobenosti, ilustrirane baš kroz tu NAIVNOST (bezazlenost, prostodušnost ili neiskusnost) čitanja naše svakodnevnice.

Andrej Đerković rođen 1971.godine u Sarajevu. Završio Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu 1989. godine. Uz umjetnike kao što su Pistoletto, Kounellis, Abramović, Kapoor, Viola, Kosuth, Dimitrijević, IRWIN, jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo. Radovi mu se nalaze u renomiranim kolekcijama MACBA Museu d'Art Contemporani de Barcelona, Casa della Memoria Milano, Museum für Kunst und Gewerbe Hamburg, Musée d'art moderne et contemporain (MAMCO) Genève, Museum für Gestaltung Zürich, Nacionalni Muzej Gruzije Tbilisi, Umjetnička Galerija Bosne i Hercegovine, Council of Europe Strasbourg, Muzej Jugoslavije Beograd, Museo de la Solidaridad Salvador Allende (MSSA) Santiago de Chile, Muzej nevinosti Istanbul, Muzej Sarajeva, Narodni Muzej Crne Gore Cetinje, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, RPBW – Renzo Piano Building Workshop Genoa, Memorijalni centar Srebrenica i drugi. Surađivao sa Benetton, McCann, Freitag, agnès b. i Swatch. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa “The Certificate of Appreciation” Agencije Američke Vlade za informisanje (USIA). Više od kvarat stoljeća, član je ULUPUBIH. Živi u Ženevi.

U okviru 19. Majskih muzičkih svečanosti u četvrtak, 11. juna 2026. godine, u 19:30 sati u Domu Oružanih snaga BiH će pod dirigentskim vodstvom Emira Mejremića nastupiti Orkestar Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

Na programu će se naći “Battalia à 10” Heinricha Bibera, ali i djelo “The Unanswered Question” Charlesa Ivesa, koje će uz gudački orkestar izvesti Benjamin Drijenčić (truba) te kvartet flauta u sastavu: Nika Kelava, Nuša Strčić, Kanita Kahrimanović i Ana Pehar. U nastavku koncerta kao solistice će nastupiti violinistice Klaudija Bošnjak i Sara Kasap, koje će s Mironom Konjevićem (čembalo) uz gudački orkestar izvesti “Concerto grosso” op. 3, br. 8 Antonija Vivaldija. Koncert će biti zaokružen izvedbom “Holberg suite” za gudački orkestar, op. 40, Edvarda Griega.

Ulaz je slobodan.

Više informacija o programu 19. Majskih muzičkih svečanosti dostupno je na: www.mas.unsa.ba.

Prije tačno 17 godina, Alma Abdagić otpjevala je svoju “Alisu” na jednom facebook videu i sa tako ležernom izvedbom učinila je pjesmu važnom mnogim njenim pratiteljima koji su očekivali kad će doći i “službena” verzija.

Danas vam predstavljamo službenu verziju koja nije ni tipični muzički spot, a ni tipični trejler. Možemo reći da je to uvod u arthouse dokumentarac, čija se priča rađa upravo iz tuge o kojoj pjesma govori, a koja se pretvara u čin otpora koji nam služi kao prvi uvid u emotivni i vizualni svijet jednog filma.

Upravo u Alminoj staroj emociji, autorica filma, Ferida Abdagić, pronašla je polazište za svoju priču “Zakletva iz bronzanog doba”. Njena kratka priča, originalnog naziva “Kletva”, predstavljena je 2024. godine u okviru programa “Suočavanje s prošlošću” Sarajevo Film Festivala, i time potakla autoricu na konkretnu akciju snimanja dokumentarca.

Film prati ličnu potragu Feride Abdagić za odgovorima na pitanja koja nosi godinama: ko sam ja, ko smo mi, šta se dogodilo, šta je dom, kako se on gradi, a kako obnavlja nakon što je porušen? Sniman pametnim telefonom, film nas vodi u porodičnu kuću u Pruscu pored Donjeg Vakufa koja trideset godina nakon rata još uvijek stoji kao ruševina, zarasla u paučinu i zaborav administracije, postajući spomenik za status hiljada ljudi koji još uvijek čekaju na pravdu i povratak tamo gdje su im korijeni. U dvorištu te kuće, na istom mjestu gdje leži pepeo iz devedesetih, tragom porodične predaje, Ferida je otkrila nešto potpuno neočekivano – kosti stare tri hiljade godina. To otkriće promijenilo je cijeli tok njene istrage.

“Nekoliko važnih stvari se dogodilo u ovom procesu, a među njima i potvrda mog uvjerenja da mi sami moramo biti bezuslovno pravedni ako želimo pravdu za sebe. Osim toga, shvatila sam da dom nije nužno vezan za fizički prostor koliko za osjećaj sigurnosti. Ponekad, dom može biti i pjesma, kao što je to za mene “Alisa”, koju mi je moja Alma poklonila i u koju sam se trenutno sakrila.”– izjavila je Ferida Abdagić.

„Zakletva iz bronzanog doba“ će nas napomenuti da su priče o srušenim domovima važne zbog budućnosti društva koje još uvijek traga za svojim pravim licem. Film će biti blizak gledateljima na način da ga je moglo snimiti svako raseljeno lice. Kroz sirovu i intimnu formu, autorica u filmu gradi nešto što rijetko viđamo na ovim prostorima: arheologiju traume koja nije ni potpuno lična ni potpuno kolektivna, nego bolno poznata i zajednička priča o ranjenim ljudima koji unatoč svemu odbijaju da mrze.

Kreativnu i izvršnu produkciju dokumentarca potpisuju organizacije Kuma International i KREDO, dok su razvoj i realizaciju podržali Generalni pokrovitelj BH Telecom, te partneri VF Komerc, Općina Donji Vakuf, Kabinet načelnika Senada Selimovića, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta SBK i pokrovitelj Grad Sarajevo. Premijera “Zakletve” planirana je za drugu polovinu 2026. godine.

Promocija knjige „Stoljeće Natalije Milas“ autora Ruždije Adžovića, održat će se u Galeriji BKC-a, u četvrtak, 11. 06. u 19 sati. Gosti na promociji će biti: Minka Muftić, filmska, televizijska i pozorišna glumica, Željko Ivanković, kjiževnik, književni kritičar i prevodilac i Dževdet Tuzlić, novinar i filmski kritičar.

Novi roman Ruždije Adžovića “Stoljeće Natalije Milas” donosi priču o jednoj osebujnoj ženi, koja je dužinom i osobitošću svoga života s razlogom dala naslov romanu, a do nas je došla u literarnom obliku kao nevjerojatna junakinja dostojna svjetske scene, najsvjetlijih pozornica kojima se tako suvereno kretala.

Riječ je o neobičnom stvarnom i književnom junaku, ustvari junakinji, koja je i bukvalno svojim životnim vijekom premrežila cijelo jedno turbulentno stoljeće i koja, noseći u sebi svu osebujnost naših patrijarhalnih navada, iskoračuje u veliki svijet, reklo bi se, bez ikakvih kompleksa.

Roman je razuđen na nekoliko epoha, kontineta, mnogo zemalja i gradova – od Pariza, Bakua, Tunisa, Dakara, Kazablanke, Beograda, sve do Kotora – gdje je glavna junakinja tražila svoje mjesto pod suncem i to u vrijeme između dva svjetska rata, kada nije bilo poželjeno da dama putuje sama ni do susjednog grada. Glavna junakinja Natalija Milas družila se sa slavnim ličnostima, umjetnicima, pjesnicima, glumcima, među kojima su: Sergej Jesenjin, Tin Ujević, Gustav Krklec, Sava Šumanović, Rade Drainac, Sava Kovačević. I svi su oni ostavili dubok trag u njenom životu.

RUŽDIJA ADŽOVIĆ – KRATKA BIOGRAFIJA

Novinar, publicista i književnik Ruždija Adžović rođen je u Podgorici.

U Sarajevu je 1986. godine završio Fakultet političkih nauka – Odsjek žurnalistika i od tada je profesionalni novinar. Trinaest godina je radio na Radiju Crne Gore. Pisao je za mnoge časopise i dnevne listove širom bivše Jugoslavije. Bio je novinar i urednik u dnevnim listovima »Večernje novine«, »Jutarnje novine«, »Nezavisne novine«, »BH Dnevnik«, »AS« i »Dnevni avaz« te magazina »Banke«.

Do sada je objavio dvanaest knjiga, među kojima su: roman „Ogrlica iz Šanliurfe“ (sedam izdanja na bosanskom jeziku), knjigu „Kilibarda – Sarajevski dani“, knjigu pripovijetki “Sebijini snovi” (tri izdanja na bosanskom jeziku), knjige “Tunjo – razgovori sa Muhamedom Filipovićem” i “Sidran – Živjeti, svjedočiti epohu”. Knjige su mu prevedene na engleski, turski i albanski jezik.

Član je Društva pisaca BiH i Udruženja književnika i prevodilaca Crne Gore.

Adžović je i muzičar i muzički stvaralac, a bavi se i slikarstvom. Od 2000. godine, živi i radi u Sarajevu.

Promocija knjige „Zelenac“, autora Faruka Šehića održat će se u srijedu, 10. juna, u 19 sati, u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS. O knjizi će sa autorom razgovarati književna kritičarka Ivana Golijanin.

Zelenac je nefikcijska proza predstavljena u formi dnevnika i bavi se suočavanjem s traumom gubitka oca i bivše djevojke/prijateljice. Ispisana je autorovim prepoznatljivim stilom, ali s velikom razlikom u odnosu na njegov prethodni roman. Ta razlika je u bavljenju ovom, tvrdom stvarnošću, dok je prethodni roman bio transrealističan.

Zelenac je područje rijeke gdje je površina mirna, a voda je duboka, zelena, modra ili negdje između. Zelenac, kao dio rijeke, predstavlja metafizički spas, utjehu i ogledalo drugog svijeta u kojem nema smrti.

Ovakve knjige se pišu jednom u životu, i uvijek se dese autoru kao lična kataklizma. To je ono famozno da „život piše romane“, samo što je ovo proza s nanosima drugih formi. Zelenac je knjiga izgrađena od sjećanja (i snova u kojima pisac vodi razgovore s dragim umrlim) u kojoj je za autora bitno i najbeznačajnije sjećanje i najneznatniji san, jer kad neko umre svaka sitnica iz njegovog/njenog života postaje prijeko potrebna i važna za one koji nastavljaju život. Vjera u sam čin pisanja, u riječi kao magiju i lijek, u prirodu, u ljepotu, ono je što Šehić navodi kao načine za suočavanje s ovakvom traumom gubitka, koja te promijeni za cijeli život.

Ovo je knjiga koju nijedan pisac ne želi napisati, ali, napisana, ona postaje štit od riječi (Knjiga o Uni) koji mogu koristiti i drugi ljudi. Borba za sjećanje, za upotpunjavanje nečije nestale istorije ličnog života ultimativni je cilj Zelenca, bez obzira koliko je to utopijski posao. U današnjem svijetu, pozitivne utopije nam nikad nisu bile potrebnije. Zelenac je baš to sa svom svojom melanholijom, ljepotom, vitalnošću i tugom.

„Dnevnik Zelenac autora Faruka Šehića knjiga je koja se bavi dvostrukim gubitkom. Sa jedne strane to je smrt oca Seje, a potom i smrt bivše djevojke/prijateljice Marianne, koji postaju temeljna preokupacija autorovog pamćenja. Iako se ovdje radi o nefikcionalnoj, dnevničkoj literaturi, Šehić uzima bjelinu stranica svoje knjige kao želju da se prekorači sa druge strane, da se ispuni ona ogromnost zjapeće praznine, jer su iz života iščezle dvije osobe koje su predstavljale svojevrsni temelj i oslonac bivanja. U toj boli potrage za onim što je nepovratno nestalo, nastoje se rekonstruisati sve one male stvari, pokreti, izrazi lica, boja glasa, svjetlost očiju, kako bi se pokušalo prenebjeći da je kraj definitivan, zapečaćen za vječnost. “Zelenac”, stoga, jeste grčevita potraga za bilo kakvim objašnjenjem, onim što će traumu bola bar malo nadomjestiti, osmisliti je i dati joj kakvo takvo uporište. Datiranost zapisa u ovoj knjizi svoj oslonac ima u brojanju dana koliko je prošlo od Sejine i Mariannine smrti, to nije tek taksativno nizanje svakodnevnih zapisa, već meandriranje između sjećanja, snova, predmeta, fotografija i dokumenata, koji u novonastaloj praznini ipak pokazuju da oni jesu postojali, da je od njih ostalo neizbrisivo prisustvo, onaj trag utisnut u sve što autora ove knjige drži na okupu.“, Đorđe Krajišnik o knjizi, Oslobođenje

„Da bi se napisala ovakva knjiga potrebno je sebe, svoj um i tijelo pomalo prihvatiti kao instrument kroz koji prolaze tuga, euforija, radost, potištenost, besmisao svega i apsolutna smisao svake moguće životne tričarije, procesa. Treba se prepustiti, jer ja tu nisam samo pisac, nego sam prvo čovjek koji treba da prihvati ili ne prihvati traumu gubitka. Naravno da sve to ide s tobom i mijenja se, ne može žalost biti ista prvi dan smrti ili nakon godinu dana. Kao što se i priroda mijenja kalendarski tako se i mi nosimo s onim o čemu se kod nas priča šapatom, o smrti.“, Faruk Šehić o dnevniku u intervjuu sa Zejnebom Hajdarević.

Faruk Šehić (1970) je bosanskohercegovački književnik, esejist i kolumnist. Autor je nekoliko zbirki poezije, romana i zbirki priča. Za roman Knjiga o Uni dobio je nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen na govornom području Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore u 2011. godini, i nagradu Europske unije za književnost – EUPL 2013. Za knjigu pjesama Moje rijeke dobio je nagradu Risto Ratković za najbolju objavljenu knjigu pjesama u Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori za  2013./2014. i Godišnju nagradu Društva pisaca BiH za 2014. Njegova djela prevođena su na brojne svjetske jezike, dobitnik je još mnogobrojnih književnih priznanja i aktivno učestvuje u kulturnom životu regiona.