Pravo Ljudski putuje… u Jajce

Pravo Ljudski se vraća na put! Od marta do juna tim Pravo Ljudski će posjetiti Jajce, Čapljinu, Mostar, Trebinje, Doboj, Kiseljak, Banja Luku i Bihać.

Od 9. do 13. marta Pravo Ljudski će dio 12. izdanja PLJFF predstaviti građanima i građankama Jajca, kroz filmski program obogaćen edukativnim umjetničkim radionicama stripa, koje će biti otvorene za sve.

Filmski program predstaviti će 7 filmova, ukljućujući kako filmove svjetski poznatih i renomiranih reditelja i rediteljica, tako i uradke novih autora i autorica iz BiH.

Film njemačkog redatelja Alexandra Kleidera Berlinska buntovnička srednja škola će biti prikazan u petak, 9. marta sa početkom u 19h u Velikoj sali Općine Jajce. Njemačka najčudnovatija srednja škola nema direktora, hijerarhije ni pritiska. Ovu berlinsku školu u potpunosti vode njeni učenici bez bilo kakvog vanjskog finansiranja. Odrasli đaci plaćaju svojim nastavnicima i sami odlučuju šta žele učiti.

Film bugarskog redatelja Tonislava Hristova Dobri poštar biti će prikazan u subotu, 10. marta u 19h.Tokom kandidature za gradonačelnika mjestašca na turskoj granici, bugarski poštar će shvatiti da, iako dobre namjere nisu dovoljne, i najmanje djelo je važno.

U nedjelju, sa početkom u 19h bit će prikazani filmovi nastali u okviru Škole kreativnog dokumentarnog filma Oslikavanje humanosti, koju je Pravo Ljudski organizovao u partnerstvu sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta.

Svi zainteresirani građani i građanke Jajca svih uzrasta pozvani su da učestvuju na radionici stripa Hoćeš strip? u nedjelju, 11. marta, u 15h sati, koju će voditi učesnici/ce projekta Hoćeš kod mene?, a održati će se u sali Frame Jajce. Radovi nastali na radionici stripa u okviru projekta Hoćeš kod mene? biti će izloženi 13.marta, od 10h  do 13h u Srednjoj strukovnoj školi Jajce.

Lokalni partneri programa su Općina Jajce, Frama Jajce te Srednja strukovna škola Jajce.

Ulaz na sve događaje Pravo Ljudski putuje… u Jajce je slobodan.

 Pravo Ljudski putuje… je inicijativa decentralizacije programa Pravo Ljudski Film Festivala, podržana od NED (Nacionalna fondacija za demokratiju iz Washingtona, DC), Fondacije Konrad Adenauer Predstavništvo u BiH i Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.

Hoćeš kod mene? je umjetnički laboratorij filma i stripa koji uključuje 20 mladih kreativnih ljudi iz Doboja, Čapljine, Jajca i Kiseljaka koji će tokom jednogodišnjeg učešća raditi sa filmskim i strip umjetnicima, razmjenjivati iskustva i zajedno učiti i družiti se. Tokom radionica u spomenutim gradovima, učesnici/ice će biti smješteni kod svojih vršnjaka/inja, te će i ugostiti drugog/u učesnika/icu kod sebe tokom radionica u svom gradu. Projekat Hoćeš kod mene? Podržan je od Američke ambasade u Sarajevu.

Solidarnost sa hrabrim ženama koje mjesecima čuvaju svoju rijeku!

Kruščica je selo kraj Viteza kroz koje protiče istoimena rijeka. Ova rijeka je mještanima i mještankama od iznimnog značaja: ne samo da je omiljeno ljetno okupljalište, već je se tu nalaze i izvori za vodosnabdijevanje Viteza i Zenice.

U prostornom planu opštine Vitez za period 2005. – 2025. ovo područje je predviđeno za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika/parka prirode. U avgustu 2017., ohrabren iznenadnim promjenama u prostornom planu, u Kruščicu je stigao privatni izvođač da započne izgradnju hidroelektrane. Mještanke i mještani Kruščice ovo nisu mogli dozvoliti. Njima je u interesu da nastave dugu tradiciju održavanja rekreativnog turizma na rijeci, ali prema modelu održivosti i odgovornog korištenja resursa.

Jedna grupa hrabrih žena iz Kruščice odlučila se na višemjesečnu stražu kako bi odbranile svoju rijeku od bagera, policije, privatnika i drugih koji su dolazili da ih zastrašuju, tuku, vuku, i nagovaraju da od svoje borbe odustanu. One su izgradile malo sklonište na svojoj rijeci i još uvijek budno čuvaju Kruščicu. Tamo će, kao i svaki drugi dan, biti i za Međunarodni dan žena.

Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA pokrenulo je kampanju za solidarnost za ženama Kruščice. Kroz kampanju na indiegogo.com se skupljaju sredstava da se pomogne ovim ženama koje već mjesecima čuvaju svoju rijeku od izgradnej hidroelektrane.

CRVENA je proteklih godina svaki Međunarodni dan žena, koji je ujedno i njihov rođendan, organizovala dešavanja pod krilaticom “Šta je nama naša borba dala?”

Kažu da ove godine ustaju protiv nejednakosti, diskriminacije, protiv uništenja zajedničkih dobara, pridružuju se ženama Kruščice koje mjesecima predano štite svoju rijeku i ustrajavaju u borbi protiv njenog uništenja.

“Svake godine smo podsjećale na osmomartovske vrijednosti i ustajale protiv svih oblika diskriminacije, protiv nasilja i ugnjetavanja, ali i protiv iskorištavanja i zloupotrebe zajedničkih dobara. Ove smo godine odlučile da pokrenemo Fond solidarnosti za žene Kruščice kako bi pomogle u sudskoj borbi koju vode”, kažu za BUKU iz Crvene.

Dodaju da postoji nekoliko načina na koje možete pomoći od donacija sredstava do podrške na terenu.  Evo kako:
Priloge za pokrivanje sudskih troškova možete uplatiti u Fond za Kruščicu, preko linka.

Crvene kažu da čuvaricama Kruščice trenutno niko ne pruža adekvatnu pravnu pomoć. One su se samoorganizovale i postale aktivne u svojoj Mjesnoj zajednici i sve to bez prethodnog političkog iskustva i angažmana.

“Bore se svim sredstvima koja imaju, ali se i boje vrlo moguće pravne sabotaže. Zbog toga smo u potrazi za pravnikom ili pravnicom koji/a bi rado uzelo/la ovaj slučaj u razmatranje. Ako nudite pravnu pomoć, javite se na mail za.kruscicu@gmail.com . Možete pomoći i tako što ćete njihovu priču podijeliti, pridružiti se njihovoj borbi, glasno ustati protiv uništavanja naših rijeka, stati na stražu rame uz rame sa hrabrim ženama Kruščice ili podržati na drugi način koji smatrate prikladnim”, kažu Crvene koje  Osmog marta putujemo u posjetu čuvaricama Kruščice.

Tada će im uručiti sva sredstva skupljena u Fond solidarnosti i sa njima čuvati našu Kruščicu.

Crvene dodaju da je borba žena Kruščice naša borba, njihova rijeka je i naša rijeka.

“Odgovornost za zajednička dobra, pitku vodu ili čist zrak imamo svi, a mi feministkinje tu odgovornost pretvaramo u akciju i solidarno djelujemo. Osnovni cilj ove kampanje je kreirati Fond solidarnosti za Kruščicu i obezbijediti adekvatnu pravnu pomoć. Dugoročni cilj je očuvanje rijeke Kruščice i solidarnost sa ženama koje su samoinicijativno odlučile ustati protiv uništenja prirodnih dobara”, pojašnjavaju.

Crvene kažu da je način na koji se institucije odnose prema vodi kao zajedničkom dobru u Bosni i Hercegovini jskandalozan.

“Od Sarajeva, preko Kruščice, pa sve do pritoka rijeke Dunav, naše su rijeke ponižene, iskorištene, zatrovane i uništene. Nešto slično dešava se i u odnosu institucija prema građanima i građankama ove zemlje. Žene Kruščice su žene BIH. Naše svakodnevnice, problemi, porodice, kuće, poslovi, nadanja, želje i promišljanja možda nisu ista, ali su jednako teška i zahtjevna. Ove žene su čuvarice ili riječne vile koje svoju poveznicu sa zemljom i vodom ne žele predati u ruke onima koji sistemski uništavaju Bosnu i Hercegovinu već decenijama. Njihova borba je politička borba, koju trebamo podržati i koju trebamo slaviti”, kažu Crvene.

Kada je u pitanju aktivizam žena Kruščice Crvene kažu da je najvažnije razumjeti svoju ulogu u neposrednoj okolini, i uvijek iznova promišljati svoj lokalni kontekst.

“Važno je i prepoznati istomišljenice i istomišljenike te svakodnevno graditi čvrste veze bazirane na solidarnosti. Svi mi imamo snage izboriti se za bolju budućnost, ali nam nedostaje trunka hrabrosti. Tu nas lekciju Kruščica definitivno može naučiti”, ističu Crvene.

Aktivistički marš “Niti jedna žena nevidljiva”

Fondacija CURE organizuje aktivističku šetnju/marš povodom 8.marta – međunarodnog dana žena zajedno sa svim zainteresiranim individuama, organizacijama i formalnim/neformalnim grupama, te sa članovima/cama Ženske mreže BiH koji/e žele da sa svojim prisustvom skrenu pažnju na nevidljivost problema sa kojima se suočavaju žene u Bosni i Hercegovini.
Početak marša planiran je u četvrtak, 08.03.2018. godine, sa okupljanjem u 13:00h
ispred Parlamentarne skupštine BiH i kretat će se rutom kroz ulicu Maršala Tita do
Trg-a djece Sarajeva- BBI, gdje će se marš završiti.
Historija 8. marta i njena pokretačka energija je u revoluciji, nastala zbog surove realnosti koja je natjerala žene radnice tekstilne industrije da protestvuju zbog neljudskih uslova rada i niskih primanja i to 8. marta davne 1857. godine u Njujorku. Na talasu industrijskog kapitalizma je kreiran režim koji svima otežava život – a u kombinaciji s patrijarhatom – ne i za isti novac. Historija ostvarivanja ženskih prava je turbulentna, žene širom svijeta koje se i izbore za određena prava, vrlo brzo gube ta ista ili neka druga prava.
U BiH žene su prošle jako sličnu historiju, da bismo došle do 2018. godine, godine kada retradicionalizacija, fašizam, nacionalizam i patrijarhat osvaja teritorije BiH. Retoriku vode lideri, a glavno sredstvo mjerenja radikalizma ideologije koju zastupa jeste u količini ograničavanja sloboda i prava žena.
Nažalost, nakon jake uloge koje su žene u BiH imale kroz historiju, u 2018. godini mnoge od nas su na samim marginama društva, ne odlučujemo o važnim ekonomskim i političkim pitanjima, ne sudjelujemo u važnim odlukama o sadašnjosti i budućnosti naše zemlje, ne pregovaramo o ustavnim promjenama ili reformskoj agendi, nema nas ni u Predsjedništvu BiH, stopa nezaposlenosti žena je alarmantno visoka, marginalizovane žene su višestruko diskriminisane.
Smatramo da ignorisanje vladajućih struktura ne smije biti naša svakodnevnica, zato ćemo mi marširati! Dobrodošli/e ste da se priključite sa svojim porukama na Osmomartovskom maršu, koje vi smatrate bitnim kako biste učinili/e da NITI JEDNA ŽENA NE BUDE NEVIDLJIVA!

Početak kraja rijeke Sane

Koalicija za Sanu povodom puštanja u rad hidroelektrane Medna ukazuje na to da je došao početak kraja jedne od najpitkijih i najčišćih rijeka naše zemlje, jedne rijeke čije ime znači zdravlje.

„Simbolično smo prije najavljenog puštanja u rad hidroelektrane Medna obilježili početak uništenja rijeke Sane. Želimo da razotkrijemo laži i obećanja, ova hidroelektrana neće donijeti nikakvo dobro. Protiv hidroelektrane Medna smo se sa lokalnom zajednicom od početka oštro borili, međutim, interes investitora je bio veći“, poručila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Uništavanjem rijeke Sane se povlači niz neodgovornosti sa ekološkog, ekonomskog, pravnog i moralnog aspekta. Nadležni organi su, uprkos argumentima i činjenicama koje su lokalno stanovništvo i Koalicija za Sanu iznosili, odobrili izgradnju hidroelektrane Medna.

Goran Krivić, koordinator Koalicije za Sanu dodaje: „Odobravanje subvencija austrijsko-njemačkoj firmi Kelag, ili tačnije, davanje novca građana naše zemlje, smatramo kao pljačku sopstvenog naroda. Dokazanom Ekonomskom studijom država gubi od više od 1 000 000 KM. Svakako, gubimo i mnogo više, prirodu i zdravlje ljudi“.

Obećanje da će Medna obezbijediti nova radna mjesta nestaju isto kao što će i Sana da nestaje u cijevima. To obećanje je laž i obmana investitora koji se kriju iza najava privrednog napretka naše zemlje. Uništavanje rijeke Sane neće proći neopaženo, jer Koalicija za Sanu planira da vrši monitoring rada ove hidroelektrane i njen uticaj na životnu sredinu, ali i da pokrene ponovo proceduru za zaštitu izvorišta Sane.

Koaliciju za Sanu sačinjavaju 23 udruženja iz osam gradova u slivu ove rijeke koji godinama ukazuje na nepravilnosti pri planiranju i izgradnji hidroelektrane Medna na rijeci Sani.

„Kultura pripada i meni“

Udruženje „Život sa Down sindromom FBiH“, u saradnji sa Ministarstvom kulture i sporta KS i JU Pozorištem mladih,  upriličit će  potpisivanje Memoranduma o saradnji na projektu  „Kultura pripada i meni“ u zgradi Vlade Kantona Sarajevo, 07.03.2018 godine u 11sati. Nakon potpisivanja Memoranduma, potpisnici će se obratiti medijima. Potpisnici projekta su ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić, predsjednica Udruženja Sevdija Kujović i Dr. Lejla Panjeta, direktorica Pozorišta mladih Sarajevo.

Projekat podržava Vlada Švicarske, a provodi Udruženje “Život sa Down sindromom FBiH”.

Ostvarivanjem saradnje na projektu „Kultura pripada i meni“, potpisnici će uložiti napor da se Pozorište mladih učini pristupačnim za sve osobe s invaliditetom.

Pristupačnost Pozorišta mladih Sarajevo, za osobe s invaliditetom, osigurati će se kroz arhitektonsku, informacijsku, komunikacijsku i svaku drugu razumnu prilagodbu, uz aktivno učešće osoba s invaliditetom. Paralelno sa prilagodbom Pozorišta mladih,  pripremit će se i inkluzivna predstava u režiji glumice Alene Džebo. Pored navedenog, projektom „Kultura pripada i meni“ je planirana promocija prava osoba s invaliditetom kao i  edukacija uposlenika Pozorišta mladih, što će imati direktan uticaj na povećanje svijesti šire javnosti o mogućnostima osoba s invaliditetom.

Konačno, projekat „Kultura pripada  i meni“ pokreće jedan novi proces promjene politika u oblasti kulture spram osoba s invaliditetom.

Projekat podupire implementaciju Strategije za unaprijeđenje  prava i položaja osoba s invaliditetom u Federaciji BiH 2016-2021.

Terminologija

“Komunikacija” obuhvaća jezike, prikazivanje teksta, Brailleovo pismo, taktilnu komunikaciju, krupnu štampu, pristupačne multimedijalne sadržaje, pisani oblik, zvučne zapise, obični jezik, lične čitače, augmentativne i alternativne načine, sredstva i oblike komunikacije, uključujući pristupačne informacijske i komunikacijske tehnologije“.

“Razumna prilagodba” znači potrebne i odgovarajuće izmjene i prilagodbe koje ne nameću nerazmjeran ili neprimjeren teret, potrebne u konkretnom slučaju, kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom ravnopravno s drugim osobama uživaju i koriste sva ljudska prava i osnovne slobode“.

“Univerzalni dizajn” znači oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga tako da ih u najvećoj mogućoj mjeri mogu koristiti sve osobe, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja. “Univerzalni dizajn” ne isključuje, kada je to potrebno, pomoćne naprave za određene grupe osoba s invaliditetom“.

Kodex o načinu predstavljanja OSI u medijima

Švajcarski film “Božanski poredak” pred publikom u Trebinju 08. marta

Nakon zapaženog uspjeha u evropskim kinima i brojnih nagrada na filmskim festivalima, popularni švajcarski film „Božanski poredak“ (The Divine Order) biće prikazan publici u Trebinju u četvrtak, 8. marta 2018. godine u 18:00 časova u Kulturnom centru Trebinje (Trg palih boraca 1), a povodom obilježavanja 70. godišnjice Opšte deklaracije o ljudskim pravima.

Nakon projekcije biće organizovana panel diskusija o pravima žena u Bosni i Hercegovini, sa fokusom na učešće žena u politici, ekonomiji i javnom životu. Na panelu će učestvovati ambasadorica Švajcarske u Bosni i Hercegovini Andrea Rauber Saxer, gradonačelnik Trebinja Luka Petrović, privrednica Zorica Tasovac i direktorica NVO Ženski centar iz Trebinja Ljiljana Čičković. Diskusiju će moderirati Slađana Skočajić.

Prikazivanje „Božanskog poretka“ dio je Filmske turneje o ljudskim pravima koju zajednički organizuju Međunarodni filmski festival i Forum za ljudska prava (FIFDH) iz Ženeve, Savezno ministarstvo vanjskih poslova Švajcarske i Ured visokog komesara za ljudska prava Ujedinjenih nacija (OHCHR).

Ulaz na projekciju je slobodan – zainteresovani mogu preuzeti besplatne karte na blagajni Kulturnog centra u Trebinju.

Uskoro počinje Coca-Colina podrška mladima u BiH

Nakon što je Coca-Cola HBC B-H Sarajevo u prošloj godini pokrenula jedinstveni projekt podrške razvoju mladih Coca-Colina podrška mladima u Bosni i Hercegovini, uskoro nastavlja s drugom fazom programa, koji će ove godine obuhvatiti 500 mladih širom BiH. Pod sloganom „Nauči, primijeni, kreni“ Coca-Cola će i ove godine nezaposlenim pojedincima u dobi od 18 do 30 godina, motivisanim da nauče kako da se istaknu na tržištu rada, besplatno omogućiti učenje životnih i poslovnih vještina neophodnih za zapošljavanje i bolje pozicioniranje na tržištu rada.

„Nakon iznimno uspješne prve godine programa i odličnih povratnih reakcija polaznika, ove godine u projekt želimo uključiti čak pet stotina mladih i obuhvatiti deset bosanskohercegovačkih gradova širom Bosne i Hercegovine. Uključivanjem što većeg broja polaznika želimo nastaviti doprinositi rješavanju jednog od najvećih društvenih problema – visoke nezaposlenosti mladih, te doprinijeti njihovom ostanku i pronalasku posla u Bosni i Hercegovini. Ovaj projekt stoga prikazuje našu predanost zajednici, učestvovanje u pronalasku odgovora na važna društvena pitanja te želju da budemo aktivan učesnik u rješavanju problema i razvoju bosanskohercegovačkog društva“, izjavila je Ruža Tomić Fontana, generalna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.

Coca-Colina podrška mladima osmišljena je da prepoznaje, razvija, osnažuje i motiviše na uspjeh učesnike čineći ih konkurentnijim na tržištu rada. Projekt je namijenjen mladim ljudima u dobi od 18 do 30 godina, s fokusom na nezaposlene i mlade koji su završili školovanje, kojima će program pomoći u stjecanju i unapređenju znanja i vještina i omogućiti im bolje kompetencije za rad na tržištu. Kroz program će proći 500 polaznika iz najmanje deset bosanskohercegovačkih gradova. Više informacija o programu i načinu prijave svi zainteresovani mogu pronaći na web-portalu www.coca-colinapodrskamladima.ba.

Coca-Cola HBC B-H Sarajevo pokrenula je ovaj jedinstveni program u okviru aktivnosti podrške osnaživanju mladih i lokalnim zajednicama. Coca-Cola više od 40 godina posluje u Bosni i Hercegovini, te kao društveno odgovorna kompanija kontinuirano doprinosi razvoju bosanskohercegovačkog društva pružajući podršku razvoju i osnaživanju mladih kao jednom od prioriteta angažmana u zajednici. Uz podršku javnih i privatnih partnera ovaj primjer dobre prakse Coca-Cola HBC B-H Sarajevo nastavit će i u narednim godinama.

 

Radio Crvena Antena: Serijal “Kuda na odmor?” 3 (audio)

Radio Crvena Antena vam predstavlja treću epizodu radijske emisije Sindikalizacija. U prethodnim emisijama serijala Kuda na odmor? bavili smo se temom statusa i stanja nekadašnjih radničkih odmarališta bh. vlasnika na Jadranskoj obali. Kroz razgovor s našim sugovornicima, pokušali smo rekonstruirati sudbinu ovih odmarališta u proteklih 20. godina te evocirati potisnuta sjećanja na to što je zapravo njihovim nestankom izgubljeno. Stoga ćemo se u ovoj emisiji vratiti nekoliko desetljeća unazad, kako bi s našim sugovornikom, povjesničarem Igorom Dudom, razgovarali o razvoju socijalnog turizma u bivšoj SFRJ i ulozi koju su u tom razvoju imala brojna odmarališta diljem Jadrana.

https://soundcloud.com/radio-crvena-antena/sindikalizacija-emisija-3

CIN: “Privatnici profitirali donirajući bolnicama”

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Najmanje sedam privatnih firmi za prodaju medicinske opreme je bolnicama doniralo medicinske aparate i tako sebi osiguralo milionske poslove.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva da ove donacije osiguravaju pobjedu donatora na tenderima za reagense bez kojih aparati ne mogu raditi. Ti ugovori donose firmama poslove koji su višestruko vrijedniji od poklonjenih aparata.

Tokom osam godina bolnice su dobile laboratorijsku opremu vrijednu 2,2 miliona maraka da bi nakon toga zaključile ugovore o nabavci reagensa i potrošnog materijala od skoro 14,7 miliona maraka. Firme su ugovore o nabavkama, bez konkurencije, sklopile sa sedam bolnica.

U Agenciji za javne nabavke Bosne i Hercegovine (BiH) kažu da ovakav način nabavke nije u skladu sa zakonom koji predviđa jednak tretman za sve dobavljače. Oni smatraju da zdravstvene ustanove imaju obavezu ispitati tržište u vezi sa nabavkom potrošnog materijala koji ide uz donirani aparat. Međutim, takva obaveza nije jasno definisana zakonom pa se u praksi i ne primjenjuje.

Ponuda reagensa prije donacije aparata

„Medicom“ iz Bijeljine je u augustu 2016. godine donirao lokalnoj bolnici „Sveti vračevi“ aparat za laboratorijsku analizu krvi, hormona i tkiva. Vrijednost ovog aparata američkog proizvođača „Abbott“ je oko 250.000 KM, a donatoru se ta donacija ubrzo višestruko isplatila. U narednih godinu dana „Medicom“ je sa ovom bolnicom zaključio tri ugovora o nabavci reagensa potrebnih za rad aparata, vrijedna skoro 678.000 maraka.

Do prvog ugovora „Medicom“ je došao 2016. godine tako što je obavijestio direktora o namjeri doniranja aparata bolnici. On im je odgovorio pozivom na pregovore o kupovini reagensa. Nakon toga „Medicom“ je donirao aparat, a bolnica nabavila reagense. Pregovaračkim postupkom ih je nastavila kupovati od „Medicoma“ i naredne godine.

Iz Agencije za javne nabavke BiH objašnjavaju da se nabavka na taj način može provesti samo ako ne postoji drugi ponuđač.

„To nije situacija kada ugovorno tijelo ne zna za bilo kakav alternativni izbor, to je situacija kada alternativni izbor uistinu ne postoji“, navode iz Agencije za javne nabavke BiH.

CIN je otkrio da na području BiH ima više distributera „Abbottovih“ proizvoda. Međutim, oni međusobno nisu konkurencija jer je „Abbott“ dao „Medicomu“ zastupništvo za područje Republike Srpske (RS) dok takav status ima više firmi u Federaciji BiH (FBiH).

Predstavnik ovog proizvođača u BiH Elmir Mešinović objasnio je novinarima CIN-a praksu: „Neko od tih distributera mora da kupi aparat, da napravi neku početnu investiciju za neku bolnicu gdje bi se instalirao i on je na osnovu toga stekao neki ekskluzivitet za tu bolnicu“.

Kaže da to može utjecati na cijenu reagensa koja nije identična kod svih distributera „Abbottove“ robe. „Razliku vam kreira distributer gdje, vjerovatno, tu početnu investiciju kupovine aparata mora ukalkulisati“, pojašnjava Mešinović. Objašnjava da cijenu reagensa određuje i količina koju u bolnici troše: „Tamo gdje je veća potrošnja, vjerovatno su niže cijene“.

Slavko Marković, pomoćnik direktora bijeljinske bolnice, kaže da se bolnica nije obavezala da će od „Medicoma“ kupovati reagense za donirani aparat. Međutim, kupuje ih jer je ova firma zastupnik za „Abbottove“ reagense u RS-u. „Nije on donirao to zato što on nas voli nego zbog svog profita“, kaže Marković, dodajući da u biznisu nema ljubavi.

Miroslav Vidojević iz „Medicoma“ kaže da se za pojedine analize na doniranoj opremi mogu koristiti i reagensi drugog proizvođača, ali da u tom slučaju nema garancije da će rezultati biti tačni. „Kada vi isporučite zamjenske reagense, treba da stojite iza tih rezultata. Niko od ovih proizvođača neće da stane iza svojih rezultata kontrola i kalibracija“, kaže predstavnik „Medicoma“.

Lejla Hasanbegović u svojoj laboratoriji „BiH Medicinski laboratorij“ nikada nije imala ovaj aparat. Kaže da je on veliki potrošač jer im reagensi dolaze u velikom pakovanju, a moraju se brzo potrošiti jer inače propadaju. Ona smatra da se zbog skupih reagensa ne isplati uzeti donirani aparat: „Možete kupiti polovan ili ne znam kakav aparat za vrlo manju cijenu i onda ćete imati reagense od nekog normalnog dobavljača po normalnoj cijeni”, kaže Hasanbegović.

Marković iz bijeljinske bolnice smatra da je bolje aparat kupiti, ali da bolnica za to nema para: „Mi sada nemamo nijednog razloga da mi budemo nezadovoljni“. Prema Markovićevim riječima bolnica nema namjeru prihvatati eventualne nove ponude donacija sličnih aparata koji bi mogli biti konkurencija postojećim: „Nemamo potrebe ako nas ovo zadovoljava kvalitetom“.

Donacije iz interesa

Bolnica „Gradiška“ je u februaru 2014. godine prihvatila donaciju firme „BROMA BEL“ iz Banje Luke. Donirani aparat francuskog proizvođača „Biomerieux“ je vrijedan oko 40.000 KM i namijenjen je za različite krvne pretrage, tumorske markere i hormone.

Aleksandra Pejčić, šefica Laboratorije, kaže da bolnica ima veće potrebe za analizama nego što aparat pruža.

„Nismo mi nikoga tjerali da uzme te aparate”, kaže Daliborka Javor, direktorica „BROMA BELA“. Ona kaže da je aparat doniran zbog dobrog poslovanja s bolnicom. Naime, bolnica je u to vrijeme koristila drugi aparat istog proizvođača koji je od „BROMA BELA“ kupila prije deset godina.

Javor kaže da bolnica nije imala obavezu kupovati reagense od ovog dobavljača. Međutim, bez reagensa aparat nije iskoristiv. Tadašnji direktor bolnice Vlado Marjanović je nakon primljene donacije potpisao s njom ugovore o nabavci potrošnih materijala za donirani aparat, vrijedne oko 152.000 KM. Nabavka je provedena otvorenim postupkom u kojem je svaki zainteresirani ponuđač mogao dostaviti ponudu. Međutim, jedino se javio „BROMA BEL“ kao ovlašteni distributer za nabavku reagensa ovog proizvođača za područje RS-a.

Pejčić kaže da su kupljene reagense trošili i na doniranom, ali i na aparatu koji su ranije kupili. „Možda ja i mogu staviti drugi reagens unutra, ali ako ja nešto spržim, pokvarim, niko neće iza mene stati. Direktoru ću biti kriva zato što sam mu uništila aparat, a servisera neću moći dobiti zato što (…) nisam igrala kako je proizvođač rekao“, kaže Pejčić.

Tenderska dokumentacija koju je prikupio CIN pokazuje da je ova bolnica zaključivala ugovore o nabavci reagensa za ovaj aparat u većem iznosu od planiranog: u 2015. godini nabavka je bila viša za 2.790KM, a iduće godine za oko 38.000 KM.

Veći iznos od planiranog mogao je biti osnov za poništenje postupka nabavke, budući da je bolnica tražila ekonomski najpovoljniju ponudu. Međutim, poništenje nabavke za bolnicu nije rješenje jer drugog dobavljača za ovaj aparat na području RS-a nema. Aktuelni direktor bolnice Mirko Manojlović kaže da bolnica ima veće zahtjeve za laboratorijske pretrage i da je teško napraviti dobru procjenu potrošnje na godišnjem nivou.

Javor kaže da cijena zavisi od korisnika do korisnika. Ona negira da se u cijene reagensa ugrađuje i cijena aparata, ali potvrđuje da su donacije poslovna odluka: „Naravno da je postojao poslovni interes da, ako radimo s nekom ustanovom određeni promet, zašto da ne doniramo?“

Korica kruha vrijedna stotine hiljada maraka

U nekim slučajevima firme najprije bolnicama ustupe opremu na korištenje, a zatim je doniraju. Tako je bilo sa aparatom američkog proizvođača „Beckman Coulter“ za analizu tumorskih markera i hormona koju je mostarski „Inel-Med“ 2010. godine ustupio Kantonalnoj bolnici u Travniku. Aparat je korišten pet godina, a onda ga je „Inel-Med“ predstavio kao donaciju vrijednu 1.000 KM. U međuvremenu, bolnica je od mostarske firme kupovala reagense za taj aparat. „I kroz takav način posla oni su taj aparat isplatili“, kaže direktor travničke bolnice Mirsad Granov.

Posao je nastavljen i nakon donacije. „Inel-Med“ je s bolnicom zaključio dva ugovora o kupoprodaji reagensa za ovaj aparat, vrijedna oko 320.000 KM. Predstavnik uprave „Inel-Meda“ Marko Tadić za CIN kaže: „Mi nismo prekršili nikakav zakonski propis. Mi se samo borimo da osvojimo koricu kruha na ovome svemu“.

Ugovori su sklopljeni nakon pregovaračkih postupaka bez javnog obavještenja o nabavci zbog, kako su u ugovoru naveli, „ekskluzivnih prava“.

Ni u ovom slučaju „Inel-Med“ nije ekskluzivni dobavljač ove opreme u BiH. Pored njih distribucijom se bavi i „Makler RS“ iz Banje Luke. Međutim, distributeri su podijelili teritoriju.

„Mi smo zaduženi za Republiku Srpsku, a „Inel-Med“ je za Federaciju, tako da mi, jednostavno, tamo gdje oni praktično posluju, ne možemo da se javljamo“, rekao je predstavnik „Maklera“ Jovan Krstić.

 

Ovako će izgledati prvi Festival 84

Premijerno izdanje Festivala 84 u organizaciji EXIT tima biće održano od 15. do 18. marta na Jahorini, a sve posjetioce novog zimskog festivala očekuju najbolji originalni sastojci novosadskog Exita, zvanično najboljeg europskog festivala, koji na olimpijskoj planini pružaju pravo festivalsko zimovanje. Festival 84 biće otvoren specijalnim događajem i dnevnim partijem u četvrtak, 15. marta, dok u petak ujutru počinje pravi olimpijski parti koji će trajati neprestano sve do nedjelje u preko 50 sati non-stop partijanja na ukupno pet dnevnih i noćnih bina širom Jahorine!

Olimpijski duh 1984. godine biće oživljen na glavnoj festivalskoj bini, Olympic Main Stage, na kojoj će nastupiti neka od najvećih imena svjetske elektronske scene, kao što su Sigma, Asian Dub Foundation, Joris Voorn, Umek, Burak Yeter, Filatov & Karas, Mahmut Orhan, Patrice Baumel, ali i regionalni velikani Bad Copy, Forest People, Frankie, Kontra & Indigo, Helem Nejse, Van Gogh, Zli Jay i Jung B. Muzički plamen na glavnoj bini, koja će biti smještena u velikom montažnom objektu ispred hotela Bistrica, će se paliti dva centralna dana festivala, 16. i 17. marta od 20h, dok će program trajati sve do 6h ujutru. Žurka ni tad ne staje, već se premješta na SUPER G Afterparty stage, koji će se nalaziti u klubu Bistrica. Program na ovoj bini počinjaće u ranim jutarnjim satima i trajaće sve do 10h, a publici na festivalu će se predstaviti klupske zvijezde Siniša Tamamović b2b Mladen Tomić, Woodie, Billain, Forest People, A Skitzo, Worda, Soole b2b Robert S, G.EDD b2b Fedja Knajd, Forniva b2b Andrej Jelić i Black Acid b2b Vanyano.

Nema odmora na Festivalu 84 koji će predstaviti čak tri dnevne zone na ski stazama! Glavna dnevna bina u velikoj Exitovoj festivalskoj porodici nalaziće se pored hotela Vučko koja će raditi 16. i 17. marta od 11h ujutru do 17h popodne. Vučko binu će predvoditi njemački house mag Sandrino, kojeg nazivaju novim Dixonom, kao i vodeće regionalne zvijezde Marko Nastić u b2b setu sa Dejanom Milićevićem, a biće tu još i Kristijan Molnar, Alexander de Funk i After Affair. Svoju porciju snijega i sunca posjetioci festivala moći će da dobiju na bini Addiko Jump Stage, koja će otvoriti i zatvoriti novi događaj. Ova bina će tokom sva četiri dana predstaviti najbolje svjetske hitove uz popularna regionalna DJ imena. Oni koji preferiraju više planinske predjele pozvani su na Switch Stage, binu smještenu na 1.560m nadmorske visine kod ski-lifta Ogorjelica, koja će 16. i 17. marta od 10h do 17h predstavljati najbolje hip-hop, bass i d'n'b izvođače kao što su MR. Mehikano, Merakoon, DJ Soul, Said 5, Helem Nejse i Kontra & Indigo, uz specijalna gostovanja izvođača sa glavne bine, koja se čuvaju kao iznenađenje!

Organizovan prevoz do Jahorine iz Sarajeva i sa Pala

Nema potrebe da se na Jahorinu ide autima jer je Festival 84 za svoje posjetioce organizovao autobuski prevoz iz Sarajeva i sa Pala do festivalske lokacije 16. i 17. marta u kontinuitetu od 20h do 23h, dok će posjetioci takođe organizovano kući moći da se vrate 17. i 18. marta od 3h do 6h. Cijena povratne karte je 9KM iz Sarajeva, tj. 6 KM sa Pala, a više informacija o mjestima polazaka posjetioci mogu da pronađu na ovom linku. Svi posjetioci koji se zapute svojim autom će moći da koriste parking u okviru OC Jahorina, a festival će obezbijediti i dodatni parking. Tu je i mogućnost kupovine VIP parkinga u blizini glavne festivalske bine, OLYMPIC Main Stage. Sve informacije i pitanja o Festivalu 84 dostupne su na ovom linku.

 Ulaznice sa 50% popusta u prodaji još samo danas!

Još vrlo ograničen kontigent ulaznica sa nevjerovatnih 50% popusta, po cijeni od 39 KM biće u prodaji putem prodajne mreže Kupikartu.ba do kraja dana ili do isteka zaliha, nakon čega će cijena biti viša. Na sajtu zvanične Exitove turističke organizacije exittrip.org dostupna je i ograničena količina promotivnih paketa sa ulaznicom za festival, te dvodnevnim ski pasom i raznovrsnom ponudom smeštaja u blizini festivalskih lokacija.