Oznaka: Fondacija Cure

Fondacija CURE, aktivističko feministička organizacija sa posebnim zanimanjem prati trenutna dešavanja u vezi sa ostvarivanjem osnovnih ženskih prava, posebno prava porodilja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Pored diskusije o porodiljama u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, koja je otišla u smjeru sramotne javne analize ličnih i privatnih životnih stilova pojedinih zastupnica, umjesto što se bavi konkretnim problemima sa kojim se građanke svakodnevno susreću, zapanjene smo diskursom kojeg predstavnice parlamentarnih političkih stranaka zauzimaju kod zalaganja za konačna sistematska rješenja dugogodišnje diskriminacije i kršenja osnovnih ženskih prava u Bosni i Hercegovini. A u ovom konkretnom slučaju jedne od najranjivijih kategorija, nezaposlenih porodilja u FBiH.

Opće priznato je da ženska prava nisu na tapeti ni drugorazrednih političkih pregovora. Ni ovih savremenih ni onih od prije 24. godine kad se Dejton spominjao. Nema nas ni u Ustavu – a da nas ima ovdje i sada pokazujemo kroz mnogobrojne aktivnosti (od promjene zakona do direktne podrške u sigurnim kućama).

Ako se sjećate, ni u Reformskoj agendi žene nisu bile spomenute niti jednom riječju. Javna je tajna da se mladim ženama „pod nos“ stavlja bjanko pismo otkaza, jer ipak – ko će poplaćati silne porodiljske naknade po važećim zakonskim propisima. Ako i dođete do faze da se odlučite za dijete.

Još uvijek mislimo na izjavu aktivistkinje za medicinsku potpomognutu oplodnju koja je za vrijeme uvodnog govora na Tematskoj sjednici o roditeljstvu Komisije za ravnopravnost spolova Parlamentarne skupštine BiH 6.03.2017.g. izjavila „Primjera radi napomenuti ću da sam sama prošla kroz 10 postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje od čega 5 inseminacija i 5 postupaka IVF. Iz mog tijela je izvađeno 65 jajnih ćelija za samo jednu trudnoću. Moja sreća je što je sedmogodišnji proces liječenja završio blizanačkom trudnoćom, te sam danas ponosna majka dva troipolgodišnja dječaka od čega onaj minut stariji blizanac pripada mužu i meni, a onog mlađeg još uvijek nismo otplatili.“

Iz navedenog možemo zaključiti da zapravo građanke ove države trebaju same preuzeti ulogu države, jer dok se problemi s kojima se žene suočavaju u ovom društvu odvijaju i svakodnevno nagomilavaju, mi svjedočimo prepirkama zastupnica na ličnom nivou bez iskazane volje za riješavanjem problema.

Očigledno je da rješavanje problema nezaposlenih porodilja nije od interesa vladajućim političkim garniturama.

Također, postavljamo i legitimno pitanje da  li su pojedine  zastupnice u Parlamentu Federacije preuzele isprobani model ponašanja i uvreda od strane svojih stranačkih kolega?

Da li je zastupnicama u Federalnom parlamentu važnije biti  poslušnica političke partije koju prestavljaju  ili  raditi dobrobit svih građana i građanki bh društva.

Pitanje porodiljskih naknada u Federaciji BiH nije samo žensko pitanje, ovo je pitanje za sve dobronamjerne osobe, bez obzira na spol. Ako se vrijednost žena u ovom društvu, a samim tim i građanki sa pravom glasa mjeri brojem ostvarenog biološkog potomstva, onda mi sa pravom postavljamo pitanje – šta je građanka sa pravom glasa parlamentarnim strankama u Bosni i Hercegovini? Jedinka za plaćanje poreza i reprodukciju bez prava glasa?

Zanimljivo je ovih dana i zainteresovanost Federalne vlade da uzme u razmatranje prijedlog za porodiljske naknade iz jula 2018. g, isti onaj koji nisu željeli prosle godine razmatrati. Tim prijedlogom bi se naknade nezaposlenim porodiljama  prebacile na isplaćivanje kantonalnom nivou, što ne samo da nije dobar prijedlog, ni tada ni danas, a sada Vladi FBiH najednom odgovara.

Zašto ? Zato što ponovo žele samo zamazati oči građanima/kama.

Ali i građanke žele da se njihov glas čuje, iako i pored toga kada promogovorimo, i pri tome imamo šta da kažemo, odmah nam mjere dužinu suknje, dubinu dekoltea, i razmatraju da li je mahrama na našim glavama izraz slobodnog opredjeljenja ili nametnuta norma ponašanja. A naše  riječi zanemaruju, čak i u onim rijetkim prilikama kada možemo iznijeti svoje mišljenje. Posebno ako smo, pri tome, i jedna od društveno ranjivih i marginaliziranih kategorija. A tu su mnoge one od nas koje čine 51% stanovništa Bosne i Hercegovine – od roditeljki djece sa invaliditetom, do žena sa invaliditetom, od žena treće dobi do samostalnih roditeljki, od preživjelih ratnog i porodičnog nasilja do djece rođene zbog rata, od seksualnih manjina do nacionalnih manjina – sjetite se nas samo onda kada treba putovati po bjelosvjetskim metropolama na račun naših poreza.

Bez da ste nas i pitale/i šta o tome imamo da kažemo.

– Sažetak/pregled istraživanja –

Osnovni cilj istraživanja na temu Digitalno nasilje nad marginalizovnim grupama u
bosanskohercegovačkim online medijima je ispitati na koji način mediji izvještavaju o
marginalizovanim grupama u BiH uopće, a posebno u situacijama nasilja, te ispitati profesionalnost novinara/ki u online medijskom izvještavanju o marginalizovanim grupama kada se krše prava tih grupa sa fokusom na spolnu i rodnu ravnopravnost, te ispitati na koji način javnost reaguje na medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama i da li javnost poziva na nasilje i koristi li govor mržnje na internetu kada se radi o marginalizovanim grupama u BiH. Predmet ovog istraživanja je bio ispitati
na koji način mediji izvještavaju o marginalizovanim grupama, te da li produciraju stereotipe i izvještavaju senzacionalistički kada se radi o marginalizovanim grupama u BiH. Zatim, ispitati da li i na koji način javnost reaguje kada mediji izvještavaju o marginalizovanim grupama u BiH. Ispitati da li javnost koristi govor mržnje i poziva na nasilje na internet portalima kada se radi o medijskom izvještavanju o marginalizovanim grupama u BiH.

U osnovi istraživanje je teorijsko-empirijskog karaktera. Empirijski dio istraživanja je obuhvatio vremenski period od januara do jula 2018. godine. Monitoring se vršio kontinuirano, što znači da su se pratila tri online medijska portala (od kojih dva daju javnosti mogućnost da komentariše), u periodu od šest mjeseci po odabranim ključnim riječima ciljanih marginalizovanih grupa. Uporedo s ovim su se pratili i analizirali  dostupni komentari javnosti o objavljenim medijskim tekstovima koji su bili u fokusu istraživanja. Kada govorimo o prostornoj dimenziji, istraživački rad je obuhvatio teritoriju cijele Bosne i Hercegovine (dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku i Brčko distrikt BiH).
Analiza uključuje kvantitativno i kvalitativno istraživanje gdje je kroz kvantitativnu analizu određena zastupljenost marginalizovanih grupa podijeljenih u pet grupa (LGBTI populacija, žene koje proživljavaju ili su preživjele ili su žrtve nasilja, Romi/kinje, mlade osobe, osobe s invaliditetom) u medijima.
Jedan od glavnih zaključaka i preporuka proizišao iz ovog istraživanja jeste izmjena i dopuna zakonskih akata u BiH na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Problem nepostojanja procedura koje će utvrditi i pozvati na odgovornost počinioca/teljku digitalnog nasilja je problem nerješavanja digitalnog nasilja. Sve dok nemamo riješeno pitanje digitalnog nasilja kroz zakonski okvir, ne možemo govoriti o ozbiljnim mjerama za smanjivanje i eliminaciju digitalnog nasilja. Ono što je takođe problematično jeste da postoji zakonski okvir koji zabranjuje diskriminaciju i nasilje,
ali ne imenuje internet kao mogući oblik vršenja nasilja i diskriminacije. Baza za kreiranje zakona koji tretira digitalno nasilje kao krivično djelo mogu biti zakonski akti i međunarodni dokumenti. Međutim, analizirani online portali su manjinski primjer u odnosu na mnoge druge medije, pogotovo lokalne online medije.
Kazna za počinioce nasilja na internetu treba da bude jasno definisana i provediva u svakom trenutku. S druge strane važno je da i mediji više pišu i izvještavaju kako o svim marginalizovanim grupama, tako i o mladima i djeci kako bi se od najmlađih ka starijim gradila kolektivna svijest o etičkim načelima vrijednosti koje se svakako, u periodu nedostatka vremena i užurbanog stila života, gube.

Istraživanje za Fondaciju CURE je uradila Dr.sc. Medina Mujić, a cjelokupno istraživanje možete pogledati na: http://www.fondacijacure.org/upData/uploads2/OIDHR%20prelom.pdf

Fondacija CURE organizuje aktivističku šetnju/marš povodom 8.marta – međunarodnog dana žena zajedno sa svim zainteresiranim individuama, organizacijama i formalnim/neformalnim grupama, te sa članovima/cama Ženske mreže BiH koji/e žele da sa svojim prisustvom skrenu pažnju na nevidljivost problema sa kojima se suočavaju žene u Bosni i Hercegovini.
Početak marša planiran je u četvrtak, 08.03.2018. godine, sa okupljanjem u 13:00h
ispred Parlamentarne skupštine BiH i kretat će se rutom kroz ulicu Maršala Tita do
Trg-a djece Sarajeva- BBI, gdje će se marš završiti.
Historija 8. marta i njena pokretačka energija je u revoluciji, nastala zbog surove realnosti koja je natjerala žene radnice tekstilne industrije da protestvuju zbog neljudskih uslova rada i niskih primanja i to 8. marta davne 1857. godine u Njujorku. Na talasu industrijskog kapitalizma je kreiran režim koji svima otežava život – a u kombinaciji s patrijarhatom – ne i za isti novac. Historija ostvarivanja ženskih prava je turbulentna, žene širom svijeta koje se i izbore za određena prava, vrlo brzo gube ta ista ili neka druga prava.
U BiH žene su prošle jako sličnu historiju, da bismo došle do 2018. godine, godine kada retradicionalizacija, fašizam, nacionalizam i patrijarhat osvaja teritorije BiH. Retoriku vode lideri, a glavno sredstvo mjerenja radikalizma ideologije koju zastupa jeste u količini ograničavanja sloboda i prava žena.
Nažalost, nakon jake uloge koje su žene u BiH imale kroz historiju, u 2018. godini mnoge od nas su na samim marginama društva, ne odlučujemo o važnim ekonomskim i političkim pitanjima, ne sudjelujemo u važnim odlukama o sadašnjosti i budućnosti naše zemlje, ne pregovaramo o ustavnim promjenama ili reformskoj agendi, nema nas ni u Predsjedništvu BiH, stopa nezaposlenosti žena je alarmantno visoka, marginalizovane žene su višestruko diskriminisane.
Smatramo da ignorisanje vladajućih struktura ne smije biti naša svakodnevnica, zato ćemo mi marširati! Dobrodošli/e ste da se priključite sa svojim porukama na Osmomartovskom maršu, koje vi smatrate bitnim kako biste učinili/e da NITI JEDNA ŽENA NE BUDE NEVIDLJIVA!

Fondacija CURE je u 2016.godini napravila seriju stripova koji sadržavaju podatke iz istraživanja O čemu šutimo kada šutimo o pravima LGBTI osoba. Stripovi su satiričnog karaktera i željele bismo vas zamoliti da ih objavite u svom mediju na 17.5., Internacionalni dan protiv homofobije i transfobije, kako bismo pokazale apsurdnost obrazovnog sistema i diskriminaciju koju doživljavaju LGBTI osobe u svakodnevnom životu.

Promocija priručnika i analize udžbenika u srednjim školama u Kantonu Sarajevo će biti organizovana u utorak, 27.12.2016. godine s početkom u 13.00 sati u restoranu Dunja (Avde Sumbula 3) u Sarajevu.
Fondacija CURE vas sa zadovoljstvom poziva na promociju:
Priručnika za rad s učenicima/ama u osnovnim i srednjim školama koji je usmjeren na prevenciju nasilja u intimnim partnerskim vezama i vršnjačkog nasilja: “RODNOM RAVNOPRAVNOŠĆU PROTIV NASILJA U VEZAMA MLADIH“, koju su uradili Feđa Mehmedović i Dajana Cvjetković.
Analize “Pogled iz drugog ugla: Udžbenička politika i analiza zastupljenosti stereotipa u udžbenicima srednjih škola u Kantonu Sarajevo”, koju su radile Medina Mujić i Saša Knežević.
„Priručnik koji je namijenjen za rad s učenicima/ama u osnovnim i srednjim školama o pitanjima rodno zasnovanog nasilja, rodno zasnovanog nasilja u vezama mladih i vršnjačkog nasilja nudi prijedloge kako realizovati odabrani sadržaj kako bi senzibilizirali/e učenike, učenice, profesorice i profesore, edukatore i edukatorice i sve one koji će koristiti priručnik za rodna pitanja, sticanje uvida u štetne posljedice rodnih stereotipa, uključujući nasilje u intimnim partnerskim vezama i vršnjačko nasilje. Uklanjanje rodnih stereotipa će doprinijeti podizanju svijesti učenika i učenica o problemu nasilja te važnosti stvaranja kvalitetnih i ravnopravnih veza među mladim ljudima.“
Mr. sc. Ranka Katalinski
“Rukopis autorica Medine Mujić, doktorice komunikoloških nauka i Saše Knežević, magistrice rodnih studija pod nazivom “Udžbenička politika i zastupljenost stereotipa u udžbenicima u Kantonu Sarajevo“ predstavlja stručno utemeljeno i metodološki koherentno znanstveno djelo jer je obuhvatio gotovo sva pravna pitanja obrazovnog sistema u BiH uz navođenje utemeljenih činjenica koje pojašnjavaju njegovu funkciju u praksi. S obzirom da su autorice sudjelovale u akcionom istraživanju i u implementaciji pružanja edukacije o rodno zasnovanom nasilju i rodnim stereotipima u srednjim školama u Kantonu Sarajevo, ova studija u potpunosti ima elemente izvornog naučno-istraživačkog djela koje zavrjeđuje publikaciju.”
Prof. dr. Nusreta Kepeš, vandredna profesorica
Ovom prilikom vas pozivamo da prisustvujete na promociji kako bismo zajedno sagledali/e problem te razgovarali/e o zajedničkim preporukama i rezultatima istraživanja.
Molimo vas da vaše prisustvo ili prisustvo predstavnika/ce vaše organizacije ili institucije potvrdite do ponedjeljka (u toku radnog dana), 26.12.2016. na e-mail: denija@fondacijacure.org ili na telefon: 033/207-561.