Predavanje Dražena Šimleše

Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena pokreće obrazovni program pod imenom Politike svakodnevnice posvećen kritičkom, feminističkom, teorijskom i praktičnom ispitivanju izazova savremenog društva i svakodnevnog života. Program čine četiri povezana modula koja će biti realizirana u toku ove i naredne godine: Grad i priroda; Rad i odmor; Žene i društvo te Politika i umjetnost. U okviru prvog modula, pod nazivom Grad i priroda, koji počinje u četvrtak 19. septembra i traje do nedjelje 22. septembra, baviti ćemo se pitanjima razvoja i interakcije urbanih i okolišnih sistema.

U sklopu programa, u petak 20. septembra s početkom u 18.00 sati u prostorijama Asocijacije arhitekata (Alipašina 2), održat će se i javno predavanje Dražena Šimleše pod nazivom Koji resurs nas vodi do energetske tranzicije?. Predavanje će pokušati dati odgovor na pitanje da li je moguće krenuti na put energetske tranzicije bez kreiranja sukoba na globalnoj razini te koji je resurs presudan za takav iskorak.

Dražen Šimleša je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Radi kao viši asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Glavna polja interesovanja su mu globalizacija, održivi razvoj, socijalna i solidarna ekonomija i permakultura. Objavio je šest knjiga i više znanstvenih radova, uključujući knjige Dobra ekonomija (2016.) i Ekološki otisak – Kako je razvoj zgazio održivost (2010.). Predaje na Mirovnim studijima u Zagrebu, a držao je predavanja širom Hrvatske. Aktivan je u civilnom društvu, u različitim organizacijama. Volonterski radi u ZMAG-u (Zelena mreža aktivističkih grupa) i predsjednik je Zadruge za dobru ekonomiju.

Za sva dodatna pitanja možete pisati na info@crvena.ba ili nas kontaktirati na broj 033 /208 195.

Kontakt osoba: Ines Tanović Sijerčić, ines@crvena.ba, tel: 063/887325

Program se realizira uz podršku Fonda Otvoreno društvo BiH, Olof Palme international Centra i I-platforme.

Predavanje Nasihe Pozder – Udruženje Crvena

Učionica #18 pod naslovom Razgradnja grada s Nasihom Pozder održati će se u utorak, 22.05.2019 u prostorijama Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA (Augusta Brauna 14/3) s početkom u 18.00 sati. Predavanje će se fokusirati na procese – gradnje i razgradnje grada, prateći primjer nekolicine karakterističnih slučajava iz BiH.

«Graditi grad podrazumijeva pratiti i poštovati njegove geomorfološke uslove, prilagođavati se njegovim datostima, arhitekturom i sadržajima poticati ugodnost življenja, osjećaj sigurnosti, pripadnosti, zadovoljstva, nerijetko ponosa. Graditi grad podrazumijeva graditi ga za ljude, za one koji će ostati, doći, vraćati se. Nasuprot tome, razgradnja grada je obrnut proces zanemarivanja svega zatečenog i svih u njemu. Nadmetanje i suprotstavljanje privatnog interesa i političke moći prirodi, građenom, okolišu, građanima i građankama i svemu što grad jeste ili bi trebao biti, sve je izraženiji trend u bosanskohercegovačkoj planerskoj, urbanističkoj i arhitektonskoj praksi. Odsustvo odgovornog i provodivog planiranja dovelo je do pojave “pre-planiranja” koje podrazumijeva konstantne izmjene planske dokumentacije uz obavezno povećanje građenog koje u najgrubljem smislu guta grad.»

Nasiha Pozder diplomirala je i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu (AFS), gdje je od 2004. godine zaposlena na Katedri za urbanizam i prostorno planiranje. Na izborima 2018. godine izabrana je u Parlament Federacije BiH, kao zastupnica Naše Stranke. Za vrijeme studiranja i u toku profesionalne karijere sarađivala je sa univerzitetima širom Evrope i svijeta, poput TU Beč, TU Istanbul, TU Delft, ETSA Barcelona, TU Stuttgart, La Villete Pariz, ALBA Beirut, itd. Profesionalnu karijeru razvija i kroz Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje AFS gdje vodi tim zadužen za projekte iz oblasti urbanizma, ali i kroz saradnju sa lokalnim zajednicama i strukovnim udruženjima, poput Asocijacije arhitekata BiH, Green Council-a, Sarajevo Green Design fondacije, te članstvom u stručnim radnim tijelima pri Gradu Sarajevu, Kantonu Sarajevo i Federaciji BiH.

U narednom periodu u sklopu programa Učionice, CRVENA će ugostit i Sunčanu Laketu (28.05.) koja će održati predavanje na temu Grad i afektivna geopolitika svakodnevnog života, Gorana Markovića (17.06.) koji će govoriti o Mogućnostima jačanja radničkog pokreta u BiH te Adisa Merdžanovića s predavanjem Vladati u podijeljenim društvima.

Zbog ograničenog broja mjesta, molimo vas da nas kontaktirate putem Facebook stranica – Crvena Association for Culture and Art i Zajednički Grad / Sindikalizacija, ili na e-mail adresu: info@crvena.ba.

Konferencija Organizirane žene na ljevici između dva rata

Konferencija”Organizirane žene na ljevici između dva svjetska rata”

i izložba “Ženski antifašistički Zagreb” 

 u subotu 13.10.2018. od 10:00 – 16:00
Otvorenje izložbe Ženski antifašistički Zagreb u 19.00
Historijski muzej BIH, Zmaja od Bosne 5, Sarajevo

U jeku rastućeg historijskog revizionizma vezanog prvenstveno uz nasljeđe antifašizma i značaja narodnooslobodilačke borbe na prostorima bivše Jugoslavije, kao i nedovoljno istražene i valorizirane uloge žena u građenju socijalističkog društva, istraživačice iz Zagreba, Sarajeva, Novog Sada i Beograda okupile su se kako bi analizirale i reinterpretirale razdoblje koje je prethodilo ovim ključnim historijskim događanjima – razdoblje međuraća kada su se oblikovale ideje i formirale organizacije iz kojih će kasnije nastati jedan od najznačajnijih antifašističkih otpora u svijetu.

Na jednodnevnoj konferenciji istražit ćemo razdoblje između dva svjetska rata iz antifašističkog i feminističkog rakursa, prateći predratnu povijest ženskih pokreta, ali i sindikalnog, omladinskog i studentskog organiziranja. Razgovarati ćemo o prvoj generaciji žena na ovim prostorima koja je masovno sudjelovala u javnom i političkom životu, što je neizbrisivo oblikovalo društvo i generacije nakon njih, sve do danas.

Nakon konferencije, pozivamo vas na otvorenje dokumentarne izložbe „Ženski antifašistički Zagreb“ autorica Barbare Blasin i Ane Lovreković, koja se bavi međuratnim razdobljem i razdobljem II. svjetskog rata (1939 -1945) iz antifašističkog i feminističkog diskursa. Izložba je do sada izlagana u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.
*Izložba je otvorena do 23.10.2018.

PROGRAM KONFERENCIJE

10:30 – 11:15 Gordana Stojaković: O ideologiji, zahtevima i načinu rada ženskog i feminističkog pokreta u Kraljevini SHS/Jugoslaviji
11:15 – 12:00 Barbara Blasin: Prema zajedničkom cilju – Žene u borbi za politička, radna i socijalna prava na području Zagreba u međuraću
12:00 – 12:30 Jelena Tešija: Feministkinja, a komunistkinja? Primjer međuraća
12.30 – 13.30 Ručak
13:30 – 14:15 Ana Lovreković: “Radnica Turković da se primi nazad u posao”- Sindikalno organiziranje žena u međuraću
14:15 – 14:45 Ivana Pejić: Žene su se borile protiv – Točke susreta građanskog i naprednog pokreta
14:45 – 15:30 Jelena Petrović: Politika ljubavi i borbe – Od društvene imaginacije do političke artikulacije
15:00 – 15:45 Završna rasprava

19:00 Otvaranje dokumentarne izložbe „Ženski antifašistički Zagreb“

Konferenciju i izložbu organizira Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Udruženjem za kulturu i umjetnost CRVENA u sklopu projekta “Organizirane žene na ljevici u periodu između dva rata, tijekom Drugog svjetskog rata i nakon rata. “ Projekt financira Rosa Luxemburg Stiftung South East Europe, a podršku za realizaciju konferencije ostvaruje Fond otvoreno društvo BiH i Međunarodni centar Olof Palme.

Solidarnost sa hrabrim ženama koje mjesecima čuvaju svoju rijeku!

Kruščica je selo kraj Viteza kroz koje protiče istoimena rijeka. Ova rijeka je mještanima i mještankama od iznimnog značaja: ne samo da je omiljeno ljetno okupljalište, već je se tu nalaze i izvori za vodosnabdijevanje Viteza i Zenice.

U prostornom planu opštine Vitez za period 2005. – 2025. ovo područje je predviđeno za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika/parka prirode. U avgustu 2017., ohrabren iznenadnim promjenama u prostornom planu, u Kruščicu je stigao privatni izvođač da započne izgradnju hidroelektrane. Mještanke i mještani Kruščice ovo nisu mogli dozvoliti. Njima je u interesu da nastave dugu tradiciju održavanja rekreativnog turizma na rijeci, ali prema modelu održivosti i odgovornog korištenja resursa.

Jedna grupa hrabrih žena iz Kruščice odlučila se na višemjesečnu stražu kako bi odbranile svoju rijeku od bagera, policije, privatnika i drugih koji su dolazili da ih zastrašuju, tuku, vuku, i nagovaraju da od svoje borbe odustanu. One su izgradile malo sklonište na svojoj rijeci i još uvijek budno čuvaju Kruščicu. Tamo će, kao i svaki drugi dan, biti i za Međunarodni dan žena.

Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA pokrenulo je kampanju za solidarnost za ženama Kruščice. Kroz kampanju na indiegogo.com se skupljaju sredstava da se pomogne ovim ženama koje već mjesecima čuvaju svoju rijeku od izgradnej hidroelektrane.

CRVENA je proteklih godina svaki Međunarodni dan žena, koji je ujedno i njihov rođendan, organizovala dešavanja pod krilaticom “Šta je nama naša borba dala?”

Kažu da ove godine ustaju protiv nejednakosti, diskriminacije, protiv uništenja zajedničkih dobara, pridružuju se ženama Kruščice koje mjesecima predano štite svoju rijeku i ustrajavaju u borbi protiv njenog uništenja.

“Svake godine smo podsjećale na osmomartovske vrijednosti i ustajale protiv svih oblika diskriminacije, protiv nasilja i ugnjetavanja, ali i protiv iskorištavanja i zloupotrebe zajedničkih dobara. Ove smo godine odlučile da pokrenemo Fond solidarnosti za žene Kruščice kako bi pomogle u sudskoj borbi koju vode”, kažu za BUKU iz Crvene.

Dodaju da postoji nekoliko načina na koje možete pomoći od donacija sredstava do podrške na terenu.  Evo kako:
Priloge za pokrivanje sudskih troškova možete uplatiti u Fond za Kruščicu, preko linka.

Crvene kažu da čuvaricama Kruščice trenutno niko ne pruža adekvatnu pravnu pomoć. One su se samoorganizovale i postale aktivne u svojoj Mjesnoj zajednici i sve to bez prethodnog političkog iskustva i angažmana.

“Bore se svim sredstvima koja imaju, ali se i boje vrlo moguće pravne sabotaže. Zbog toga smo u potrazi za pravnikom ili pravnicom koji/a bi rado uzelo/la ovaj slučaj u razmatranje. Ako nudite pravnu pomoć, javite se na mail za.kruscicu@gmail.com . Možete pomoći i tako što ćete njihovu priču podijeliti, pridružiti se njihovoj borbi, glasno ustati protiv uništavanja naših rijeka, stati na stražu rame uz rame sa hrabrim ženama Kruščice ili podržati na drugi način koji smatrate prikladnim”, kažu Crvene koje  Osmog marta putujemo u posjetu čuvaricama Kruščice.

Tada će im uručiti sva sredstva skupljena u Fond solidarnosti i sa njima čuvati našu Kruščicu.

Crvene dodaju da je borba žena Kruščice naša borba, njihova rijeka je i naša rijeka.

“Odgovornost za zajednička dobra, pitku vodu ili čist zrak imamo svi, a mi feministkinje tu odgovornost pretvaramo u akciju i solidarno djelujemo. Osnovni cilj ove kampanje je kreirati Fond solidarnosti za Kruščicu i obezbijediti adekvatnu pravnu pomoć. Dugoročni cilj je očuvanje rijeke Kruščice i solidarnost sa ženama koje su samoinicijativno odlučile ustati protiv uništenja prirodnih dobara”, pojašnjavaju.

Crvene kažu da je način na koji se institucije odnose prema vodi kao zajedničkom dobru u Bosni i Hercegovini jskandalozan.

“Od Sarajeva, preko Kruščice, pa sve do pritoka rijeke Dunav, naše su rijeke ponižene, iskorištene, zatrovane i uništene. Nešto slično dešava se i u odnosu institucija prema građanima i građankama ove zemlje. Žene Kruščice su žene BIH. Naše svakodnevnice, problemi, porodice, kuće, poslovi, nadanja, želje i promišljanja možda nisu ista, ali su jednako teška i zahtjevna. Ove žene su čuvarice ili riječne vile koje svoju poveznicu sa zemljom i vodom ne žele predati u ruke onima koji sistemski uništavaju Bosnu i Hercegovinu već decenijama. Njihova borba je politička borba, koju trebamo podržati i koju trebamo slaviti”, kažu Crvene.

Kada je u pitanju aktivizam žena Kruščice Crvene kažu da je najvažnije razumjeti svoju ulogu u neposrednoj okolini, i uvijek iznova promišljati svoj lokalni kontekst.

“Važno je i prepoznati istomišljenice i istomišljenike te svakodnevno graditi čvrste veze bazirane na solidarnosti. Svi mi imamo snage izboriti se za bolju budućnost, ali nam nedostaje trunka hrabrosti. Tu nas lekciju Kruščica definitivno može naučiti”, ističu Crvene.

Radio Crvena Antena: Serijal “Kuda na odmor?” 2 (audio)

Radio Crvena Antena predstavlja vam drugu epizodu radijske emisije Sindikalizacija. Serijal Kuda na odmor? posvetili smo temi bivših radničkih odmarališta bh. preduzeća i sindikata na Jadranskoj obali. Dio je ovo šireg istraživanja koje je Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena pokrenulo u protekloj godini. Temi radničkih odmarališta prilazimo iz različitih uglova, prvenstveno, raspada Jugoslavije i neriješenih pravno-imovinskih pitanja među državama, ali iz ugla ideje radničkog odmora i slobodnog vremena u bivšoj SFRJ.

U ovom izdanju poslušajte razgovor sa Senadom Rahimićem, pomoćnikom direktora za pasivni podbilans Agencije za privatizaciju FBiH, te Ramom Atajićem, advokatom i zaposlenikom Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH.
Ugodno slušanje!

https://soundcloud.com/radio-crvena-antena/sindikalizacija-emisija-2

Radio Crvena Antena: Serijal “Kuda na odmor?” (audio)

Radio Crvena Antena predstavlja prvu epizodu radijske emisije Sindikalizacija. Serijal Kuda na odmor? posvećen je  temi bivših radničkih odmarališta bh. preduzeća i sindikata na Jadranskoj obali. Dio je ovo šireg istraživanja koje je Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena pokrenulo u protekloj godini. Temu radničkih odmarališta posmatra se i analizira kroz različite kontekste – prvenstveno, raspada Jugoslavije i neriješenih pravno-imovinskih pitanja među državama, ali i općenito u kontekstu radničkog odmora i slobodnog vremena u bivšoj SFRJ.

https://soundcloud.com/radio-crvena-antena/sindikalizacija-emisija-1

“Priču započinjemo u općini Gradac, jednoj od najmanjih općina u Hrvatskoj s najvećim brojem nekadašnjih odmarališta. Od njih ukupno 18, koji su pripadali srbijanskim i bh. preduzećima i sindikatima, danas službeno ne postoji niti jedno. Neriješeni bilateralni odnosi između dvije zemlje, tranzicija, privatizacija, ali i brojne malverzacije i mutna poslovanja, doveli su do situacije da danas u općini Gradac radnička odmarališta postoje samo kao stare, derutne i sablasne zgrade koje su predmet različitih pravnih dubioza ili čekaju prodaju ili su pak dane u koncesije poznatim ljudima za nepoznate iznose i na neutvrđene načine.

U prvoj emisiji ugostili smo Matka Burića, načelnika općine Gradac i Mersihu Beširović, predsjednicu Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, jednog od bh. sindikata koji upravo u općini Gradac potražuje svoju imovinu.
Ugodno slušanje!”

Izložba i promocija zbornika – Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava

Izložba i promocija zbornika Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava

Četvrtak, 29. decembar 2016. godine u 19 sati

Galerija  suvremene umjetnosti Charlama 

(Privredni grad KJP, Centar Skenderija)

Iskustvo pobjede i poraza, afežeovsko i naše, prošlo i sadašnje, podsjetnik je da naše nove i buduće borbe i frontovi koje trebamo utvrditi, i brojne bitke koje trebamo izvojevati stoje otvoreni i jednom otjelovljeni u borbi afežovki za bolje sutra.

Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA vas poziva na izložbu i promociju Zbornika: Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava, koje će se održati u četvrtak, 29.12.2016. u 19 sati, u Galeriji suvremene umjetnosti Charlama.

Zbornik Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava,  jedan je od ishoda višegodišnjeg rada Udruženja Crvena na stvaranju online Arhiva antifašističke borbe žena Bosne i Hercegovine i Jugoslavije(http://www.afzarhiv.org/). Dio je to napora da se doprinese kolektivnom znanju o djelovanju Antifašističkog fronta žena, ali i potraga za onom stranom historije koja je uvijek bila na marginama. Unatoč masovnosti koja je bila važan cilj, te kasnije odlika Antifašističkog fronta žena (riječ je o najbrojnijem pokretu žena na našim prostorima i šire), AFŽ ostaje historijskom nepoznanicom. Online arhiv i Zbornik koji je iz njega nastao mogu poslužiti kao historijske lekcije ili čitavi udžbenici, uz pomoću kojih, s onu stranu patrijarhata i revizionističkih ideja totalitarizma, pokušavamo misliti vlastitu historiju, bez da je monumentaliziramo.

Pet autorskih tekstova ispisuju ideološki višestrane reprezentacije AFŽ-a, s jedne strane propitujući revolucionarne lomove, a s druge kontradikcije trenutka koji je označio historijski preokret za žene. U Zborniku, kojem je svoj doprinos dalo i pet bosanskohercegovačkih vizualnih umjetnica, pronalazimo ilustracije ključnih tema Arhiva, kao što su politička, ilegalna i borbena djelovanja jugoslavenskih žena  neposredno pred, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Tokom istraživačko-kreativnog procesa koji je prethodio stvaranju Zbornika, osim ilustracija, umjetnice su, u različitim crtačkim tehnikama, producirale i nove radove  koji sačinjavaju ovu grupnu izložbu.

Autorice i autor tekstova su: Ajla Demiragić, Chiara Bonfiglioli, Danijela Majstorović, Tijana Okić i Boriša Mraović, dok ilustracije i umjetničke radove potpisuju: Adela Jušić, Aleksandra Nina Knežević, Kasja Jerlagić, Nardina Zubanović i  Sunita Fišić.

Na izložbi će po prvi put biti prikazan i video “Drugarica je bila ovdje” sarajevskog umjetnika Maka Hubjera, koji se u recentnom periodu bavi spomenicima socijalističke Jugoslavije i njihovim “arhiviranjem” u prostore izvan političkog.

Zbornik je objavljen uz podršku Rosa Luxemburg Stiftung – Southeast Europe, dok su produkcija radova i izložba omogućeni podrškom Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti.