Autor: urednik

Na Sceni “Jelićeva” predstava „NAŠI DANI“

U petak, 08. februara 2019. godine s početkom u 20 sati na Teatarskoj Sceni Jelićeva (ulica Jelića br. 1) će biti izvedena predstava „NAŠI DANI“. Adaptirao, režirao i igra Radoslav Milenković.

Radoslav Milenković, glumac i pozorišni reditelj iz Beograda, kompletan je autor monodrame NAŠI DANI koja je od premijere 17. maja 1984. godine na Festivalu monodrame i pantomime u Zemunu (ZLATNA KOLAJNA PUBLIKE) do danas izvedena više od 1.500 puta, kako na scenama bivše Jugoslavije tako i u inostranstvu (Petrograd, Moskva, Bazel, Cirih, Baden-Baden, Ženeva, Malme, Lund, Geteborg, Halmstad, Štokholm, Norćeping, Vasteros, Budimpešta, Eger, Johanesburg, Kejptaun, Prag, Oslo… itd.).

Tekst predstave nastao je dramatizacijom satiričnih pjesama V. P. Disa (Naši dani i Himna) i najznačajnijih pripovjedaka najvećeg srpskog satiričara Radoja Domanovića (1873-1908), koji je oštro, kritički bespoštedno i duhovito slikao vlast svoga vremena ogrezlu u korupciji i nasilju, kao i servilno i poslušničko građansko društvo. Iako je bio hroničar svoga doba, Radoje Domanović je ocrtao ne samo ljudske odnose i karaktere u srpskom društvu i konkretnoj historijskoj situaciji, nego i opšte ljudsko i društveno zlo, koje se univerzalno prepoznaje u svakom vremenu.

Kroz imaginarno putovanje koje glavni lik preduzima u naporu da se, nakon dugogodišnjeg izgnanstva, vrati u svoju otadžbinu, on se susreće sa predstavnicima vlasti i postaje učesnik i svjedok rasula i propasti svih segmenata društva. A najdramatičniju promjenu glavni junak doživljava kada se u preispitivanju nacionalnih mitova suočava sa razarajućom istinom koja poništava idealizovanu (i mitomansku) sliku zemlje njegovih predaka.

Radoslav Milenković u ovoj predstavi igra više od trideset likova.
Kombinacijom bravuroznog verbalnog plana i snažne fizičke ekspresije, potpomognute pantomimom, žanrovski oslonjene na raznovrsna sredstva pučkog pozorišta, farse, groteske, komedije dell'arte i kabarea, ostvarena je predstava koja je ovjenčana brojnim nagradama u prethodnih trideset i tri godine, i koja je svojom savremenošću i angažovanošću u potpunosti korespondirala sa svojim savremenicama.

Ulaznice po cijeni od 15 KM možete kupiti u Centru kulture i mladih Općine Centar (ulica Jelića br. 1) od 9.00 do 21.00 sat.

Napomena:
Za navedenu predstavu je moguće ostvariti studentski popust od 20% za studente iz BiH ( pri kupovini ulaznica kao dokaz na uvid ponijeti index).

Dodatne informacije i rezervacije na tel.: +387 33 232 595 i web stranice www.centarkulture.ba

https://www.facebook.com/sarajevocentarkulture/videos/281534912538159/

 

 

„Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU“

Tokom 2018. godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 23.000 ljudi koji su su bili prisiljeni napustiti svoje domove i krenuti na put sa nadom da će doći do mjesta gdje će moći nastaviti svoj život. Neki su krenuli na put prije nekoliko mjeseci, a neki putuju godinama. Aktivisti i volonteri u BiH su tokom godinu dana upoznavali mnoge ljude i slušali o njihovim snovima i nadama. Između ostalih i 17-godišnjeg dječaka iz Pakistana koji sam putuje već osam godina, a nakon što je izgubio cijelu porodicu. Kada su ga aktivisti sreli u Bihaću u maju 2018., sanjao je da će jednom imati dom. Njegova priča, i mnogih sličnih njemu, o ljudima koji sanjaju o slobodi i miru, nije bilo prostora u medijima. Za njega čini se, nažalost, nema prostora ni u BiH.

Ovo je samo jedna od tema koju ćete moći čuti u ponedjeljak februara 2019. u 18:00h u Centru za kulturu Sarajevo (Jelićeva 1) gdje će Fondacija Heinrich Boell predstaviti nalaze izvještaja „Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU“ uz prikazivanje dokumentarnog filma  „Patka“ u produkciji Mediacentra Sarajevo.

 

PROGRAM:

18:00 Migranti u BiH: Zaglavljeni u procjepu EU – stvarna vs. medijska slika

 Nidžara Ahmetašević, koautorica izvještaja “Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU”, novinarka i aktivistkinja

 Elvira Jukić-Mujkić – autorica dokumentarnog filma „Patka“, urednica u Mediacentru Sarajevo

 Amir Purić – urednik Facebook stranice “Izbjeglice u Velikoj Kladuši”, dopisnik Deutsche Welle, saradnik Radija Slobodna Evropa

 Tijana Cvjetičanin – urednica Raskrinkavanje.ba, koordinatorica istraživanja u Udruženju “Zašto ne“

Moderator: Nikola Vučić

19:30 – Projekcija dokumentarnog filma “Patka”

Iako se više od 1.500 ljudi prijavilo za azil u BiH, tek oko sedam posto je uspjelo proći zamršene, često nejasne, procedure i zaista pokrenuti proces. Na kakve sve probleme nailaze ljudi koji su došli u BiH i koji su potencijalni tražitelji azila, kako i gdje i žive, ko se brine za njih i koliko se poštuju njihova osnovna ljudska prava, da li postoje uslovi za njihovu integraciju, pitanja su na koja su autorice izvještaja “Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU” – Gorana Mlinarević i Nidžara Ahmetašević – pokušale doći kroz razgovore sa ljudima koji putuju, aktivistima, volonterima, predstavnicima nevladinog sektora, vlasti i međunarodnih organizacija.

Nalazi su porazni i ukazuju na zanemarivanje nekih od osnovnih prava koje imaju izbjeglice i migranti poput slobode kretanja, prava na human i dostojanstven život, prava na adekvatnu medicinsku zaštitu, školovanje i prava na integraciju. Izvještaj ukazuje i da su dječija prava su zanemarena, a osjetljive kategorije nisu adekvatno zaštićene. Sve su to nalazi s terena koje smo rjeđe sretali u medijima od naslova i sadržaja koji su ukazivali na negativne strane prisustva izbjeglica i migranata u BiH.

U novinama, na televiziji, a pogotovo na online portalima i društvenim mrežama mogli smo vrlo često da vidimo izvještaje o tome kako su migranti pljačkali, silovali i napadali. Svjedočili smo i širenju straha putem pojedinih medija i korištenju jezika koji služi zastrašivanju građana Bosne i Hercegovine, poput narativa da nam prijeti “najezda” migranata, da su desetine hiljada pred granicama BiH, da se sprema “desant na BiH”, vidjeli smo da pojedini mediji izvještavaju samo o negativnim temama poput kriminaliteta među migrantima, epidemiji zaraznih bolesti, o smeću koje ostavljaju za sobom ili o načinu na koji se ponašaju na ulicama i u parkovima u Sarajevu, Bihaću i drugim gradovima gdje su se nalazili u većem broju. Medijski izvještaju često su zanemarivali ono najvažnije – da se radi o ljudima.

Izvještaji sa dominantno negativnim odnosom prema migrantima u BiH, prenošenje neprovjerenih informacija i njihovo dijeljenje putem društvenih mreža, podizanje tenzija i širenje  straha među građanima stvorilo je atmosferu u kojoj su glasniji i vidljiviji bili oni mediji koji su neetički i neprofesionalno obavljali svoj zadatak. Neki od novinara koji rade u takvim medijima tvrde da je medijska zajednica bila nespremna i da se novinari nisu snašli, suočeni sa teškim zadatkom i bez ranijeg sličnog iskustva. S druge strane, greške koje su pravili ne bi mogle da se razumiju kroz to objašnjenje budući da pojedini nisu uradili ni osnovni novinarski zadatak provjere informacija. Dodatni problem su predstavljali online portali koji su preuzimali sadržaje iz profesionalnih medija i prepakirali ih u senzacionalističke članke s ciljem zarade i služenja različitim političkim agendama.

Počinje projekat #Novinarke

Koliko puta ste čuli, vidjeli I pročitali o napadima na novinarke? Više od polovine verbalnih, fizičkih I sudskih tužbi se odnosi na novinarke I žene u novinarstvu. Postoji li neki vid zaštite novinarki i kako u praksi izgleda ta zaštita? Da li izostaje podrška kolega I kako funkcioniše novinarska solidarnost kada su napadi na žene u novinarstvu u pitanju?

Sve su ovo pitanja koja su potakla na potrebu da se pokrene projekat, koji će u narednim mjesecima, pod pokroviteljstvom CPCD-a i USAID-a, ispitati slučajeve novinarki koje su pretrpjele bilo koji oblik napada ili prijetnji s ciljem otvorenijeg pristupa ovoj temi, aktualizaciji problema žena u novinarstvu, te koji će javnost podsjetiti na težinu zadatka koje žene u novinarstvu obavljaju i pod kojim uslovima, pritiscima, prijetnjama to one rade.

Projekat nazvan „Žene u novinarstvu i novinarska solidarnost“, koji je osmislila projekt menadžerica Ornela Čolić, ima za cilj skrenuti veću medijsku pažnju i potaći na senzibilitet u odnosu prema napadima koje žene svakodnevno trpe na svojim radnim mjestima.

Sredinom marta biće održana konferencija, koja će se baviti pitanjima emotivnih, verbalnih, fizičkih prijetnji i napada do sudskih tužbi za klevetu, te prijetnji kao i autocenzure od strane kolega i nadređenih. Biće ponuđeni konkretni postupci i rješenja za zaštitu novinarki i njihovu zaštitu putem zakona, kodeksa i etike.

Učesnici konferencije biće: Vildana Džekman, pravnica i aktivistica, Arijana Saračević Helać, dugogodišnja novinarka i reporterka, te doc.dr. Zlatiborka Popov Momčilović, profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo i autorica istraživanja ‘Napadi na novinarke u BiH u kontekstu ugrožavanja medijskih sloboda’.

Ovim putem pozivamo novinare i predstavnike medija koji su prepoznali dobrobit ovog projekta da nas podrže u našoj namjeri da uputimo javnost o riziku koji nosi novinarska profesija, te ustupe medijski prostor promociji izazova sa kojima se novinari svakodnevno susreću s cilljem upućivanja javnosti na potrebu zaštite novinara, a posebno žena u novinarstvu.