Oznaka: JU CKM

U petak, 08. februara 2019. godine s početkom u 20 sati na Teatarskoj Sceni Jelićeva (ulica Jelića br. 1) će biti izvedena predstava „NAŠI DANI“. Adaptirao, režirao i igra Radoslav Milenković.

Radoslav Milenković, glumac i pozorišni reditelj iz Beograda, kompletan je autor monodrame NAŠI DANI koja je od premijere 17. maja 1984. godine na Festivalu monodrame i pantomime u Zemunu (ZLATNA KOLAJNA PUBLIKE) do danas izvedena više od 1.500 puta, kako na scenama bivše Jugoslavije tako i u inostranstvu (Petrograd, Moskva, Bazel, Cirih, Baden-Baden, Ženeva, Malme, Lund, Geteborg, Halmstad, Štokholm, Norćeping, Vasteros, Budimpešta, Eger, Johanesburg, Kejptaun, Prag, Oslo… itd.).

Tekst predstave nastao je dramatizacijom satiričnih pjesama V. P. Disa (Naši dani i Himna) i najznačajnijih pripovjedaka najvećeg srpskog satiričara Radoja Domanovića (1873-1908), koji je oštro, kritički bespoštedno i duhovito slikao vlast svoga vremena ogrezlu u korupciji i nasilju, kao i servilno i poslušničko građansko društvo. Iako je bio hroničar svoga doba, Radoje Domanović je ocrtao ne samo ljudske odnose i karaktere u srpskom društvu i konkretnoj historijskoj situaciji, nego i opšte ljudsko i društveno zlo, koje se univerzalno prepoznaje u svakom vremenu.

Kroz imaginarno putovanje koje glavni lik preduzima u naporu da se, nakon dugogodišnjeg izgnanstva, vrati u svoju otadžbinu, on se susreće sa predstavnicima vlasti i postaje učesnik i svjedok rasula i propasti svih segmenata društva. A najdramatičniju promjenu glavni junak doživljava kada se u preispitivanju nacionalnih mitova suočava sa razarajućom istinom koja poništava idealizovanu (i mitomansku) sliku zemlje njegovih predaka.

Radoslav Milenković u ovoj predstavi igra više od trideset likova.
Kombinacijom bravuroznog verbalnog plana i snažne fizičke ekspresije, potpomognute pantomimom, žanrovski oslonjene na raznovrsna sredstva pučkog pozorišta, farse, groteske, komedije dell'arte i kabarea, ostvarena je predstava koja je ovjenčana brojnim nagradama u prethodnih trideset i tri godine, i koja je svojom savremenošću i angažovanošću u potpunosti korespondirala sa svojim savremenicama.

Ulaznice po cijeni od 15 KM možete kupiti u Centru kulture i mladih Općine Centar (ulica Jelića br. 1) od 9.00 do 21.00 sat.

Napomena:
Za navedenu predstavu je moguće ostvariti studentski popust od 20% za studente iz BiH ( pri kupovini ulaznica kao dokaz na uvid ponijeti index).

Dodatne informacije i rezervacije na tel.: +387 33 232 595 i web stranice www.centarkulture.ba

https://www.facebook.com/sarajevocentarkulture/videos/281534912538159/

U produkciji teatarskih projekata Javne ustanove Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, Teatar komedije “Rajvosa”, sarajevskoj publici predstavio se sa novom adaptacijom predstave ”BOSANSKI LONAC”, po motivima teksta ”PROGNANICI” Hasana Džafića, istaknutog bosanskohercegovačkog dramaturga više puta nagrađivanog za komediografska i scenaristička ostvarenja.

Riječ je o komediji koja na duhovit i zabavan način govori o sukobu novog i starog, starosjediocima i pridošlicama, odnosu grada i sela, političkim igrama…

U predstavi igraju Amina Begović, Bakir Kumrić, Senka Oruč, Mirsad Imamović, Jasminka Božuta Požek, Aldin Tucić i Edin Drljević. Obnovu predstave uradio je Riad Ljutović, adaptaciju teksta Edin Drljević, dok su muzičke numere preuzete od muzičkog sastava Dubioza kolektiv.

Predstava je urađena pod pokroviteljstvom Općine Centar Sarajevo, uz podršku   Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Općine Stari Grad.

Komedija ”BOSANSKI LONAC” poslije gostovanja u Visokom, predstaviće se građanima Goražda u četvrtak 31.decembra, u velikoj sali Javne ustanove Centar za kulturu Goražde, sa početkom u 19 sati.

Javna ustanova Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, biće domaćin Kazalištu Planet Art, koje će izvesti predstavu”Ljubavna pisma Staljinu”. Premijera predstave održana je u Zagrebu u Gaveli, u mjesecu novembru  2018. godine i sudeći po prijemu publike koja je glumce i autore  ispratili  ovacijama i dugačkim aplauzom, ovo će biti zagrebački kazališni hit…

Kakva je umjetnost u totalitarizmu? Sovjetski savez. Tridesete godine prošloga stoljeća.
Piscu legendarnog romana ‘Majstor i Margarita’ Mihailu Bulgakovu zabranjeno je izdavanje i izvođenje njegovih djela. Obraća se Staljinu o kojemu ovisi sudbina svih umjetnika u Rusiji.
Jednoga dana dobiva potpuno neočekivan telefonski poziv. Na telefonu je Staljin. Ova povijesna fikcija inspirirana je crticom iz stvarnog života njezinih protagonista – jednog od najznačajnijih ruskih pisaca Mihaila Bulgakova i diktatora Josifa Visarionoviča Staljina.
Drama obrađuje odnos totalitarizma i umjetnosti, autoritarnog vladara i pisca kroz osobni sukob Bulgakova i Staljina, te propituje cijenu i granicu slobode i slobodne misli tada kao i danas. Kompleksno uranjajući u vrijednosti i razloge dva suprotstavljena principa, ova drama donosi dinamičnu i intenzivnu studiju vječnih pitanja koja se postavljaju pred pojedinca, društvo i umjetnost. A kako je danas biti umjetnik…

“Ljubavna pisma Staljinu” su i svojevrstan ljubavno – politički trokut budući da se autoritarna vlast uvlači i u čovjekovu intimu, te utječe i na sve njegove odnose od poslovnih do onih najintimnijh. Ovu predstavu radimo upravo zato što nekim umjetnicima to i nije jednostavno. Mnogi od umjetnika bi nešto i rekli, viknuli bi, urlali bi, ali ne mogu zato što su vezani financijski, zato što su na plaćama, zato što imaju djecu, zato što imaju obitelji… I zaista je u 21. stoljeću potpuno bizarno i apsurdno da umjetnici prolaze sličnu sudbinu kakvu je prolazio Mihail Bulgakov. Jako dobro znam o čemu govorim i jako puno umjetnika misli kao i ja, ali kažem, mi smo svi na neki način vezani. I ta sloboda da ne možeš reći sve što hoćeš je zapravo strašna” – kazala je redateljica Saša Broz. Tekst je napisao španjolski dramatičar Juan Mayorga, predstavu je režirala Saša Broz, a glavne uloge tumače Franjo Dijak, Anastasija Jankovska i Marko Torjanac. Pomoćnik redateljice i scenograf u predstavi je Marko Torjanac, a kostimografiju potpisuje Đurđa Janeš.

Predstava će biti odigrana u subotu, 19.01. u velikoj sali Javne ustanove Centar kulture i mladih, sa početkom u 20 sati.

Iznimno talentovani sarajevski pisac i pjesn­ik Fjodor Fedčešin Feđa(1960-1988), iza sebe ostavio je dva književna djela: ” Srdačni bolesnik” (zbirku pjesama), “Sabrano djelo” zbirku priča i pjesmu “Čuvar ljepote”, koju je pjevao Mahir Paloš na Šlageru Sezone 1987. godine. Iste godine Feđa je izrazio želju da na njegove pjesme komponujem muziku… Nakon mnogo godina, uspomene i sjećanja na ovog divnog i plemenitog čovjeka motivisale su me da mu ispunim želju i njegovu poeziju spojim sa muzikom…Kao njegov dugogodišnji prijatelj i autor muzike, želim evocirati uspomenu na pjesnika i pisca koji bi sigurno ostavio dubok trag u književnosti da je nastavio…Kako sam i sam sazrijevao kroz život, počeo sam shvatati značaj  prošlosti, njenog uticaja na svakodnevnicu i smjernica za budućnost. Živeći svoje živote, uvijek idemo dvostrukim kolosjecima. Jedan je vidljiv, svakodnevni, brz, površan i često banalan i onaj drugi, intiman, zatajan, skriven od mnogih, a nama tako stvaran i velik. Ovim omažom mom prijatelju i pjesniku želim probuditi pažnju, emociju ili igru misli kroz imaginarni svijet, koji nije nužno ozbiljan i težak kao ovaj naš u kojem bivamo.

Ova muzičko scenska priča komponovana je od deset autorskih kompozicija koje će izvesti Grupa SOLEDAD(Senad Bostandžić i Darko Košavić), dok će ulogu pjesnika igrati student glume Faris Pinjo.

Senad Bostandžić

Muzičko scenska priča”VAPIJEM ZA VAŠOM PRISUTNOŠĆU” biće odigrana u utorak 18.12. u velikoj sali  JU CKM-Jelića broj 1., u 20 sati.

Autor tekstova FJODOR FEĐA FEDČEŠIN(1960-1988);Autor muzike: Senad BOSTANDŽIĆ

Aranžmani: Darko KOŠAVIĆ;Halid HAJDUKOVIĆ i Senad BOSTANDŽIĆ;Grupa SOLEDAD

Senad BOSTANDŽIĆ i Darko KOŠAVIĆ; Režija: Damir KUSTURA; Uloga Fjodora Fedčešina: Faris PINJO; CD Studio SAUND ART; Video produkcija: Damir BEGOVIĆ i Elman OMIĆ; Dizajn: Dževdet NIKOČEVIĆ; Kostimi: Aida KORMAN; Tehnička realizacija: Džemal KARKELJA