Mlada bh naučnica na svjetskim samitima

Diplomirana inženjerka geodezije Randa Natraš, mlada Travničanka, jedina je naučnica u oblasti satelitske geodezije koja je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na međunarodnoj radionici u Šangaju, kao i na mnogim drugim naučnim događajima širom svijeta.

Njen naučni rad se bazira na razvoju prvog regionalnog korekcionog modela visoke rezolucije i preciznosti za satelitsko pozicioniranje za područje Bosne i Hercegovine. Model je razvijen da minimizira uticaj Zemljine gornje atmosfere na prostiranje satelitskog signala, koji predstavlja najveći izvor grešaka u satelitskom pozicioniranju i navigaciji. Naučni projekat je podržan istraživačkim grantom Austrijske agencije za međunarodnu mobilnost i saradnju u području obrazovanja, nauke i istraživanja (OeAD) i proveden je na Tehničkom Univerzitetu u Beču u periodu od 9 mjeseci.

Rezultati projekta su prezentirani na svjetskim naučnim događajima kao što su Generalna skupština Europske unije geonauka u Beču, Samit o svemirskoj geodeziji u Berlinu, Međunarodna radionica u Astronomskoj observatoriji u Šangaju, dok je prvo naučno istraživanje više atmosfere iznad područja BiH koristeći opažanja navigacionih satelitskih sistema, rađeno u sklopu Randinog magistarskog rada, predstavljeno na Naučnom simpozijumu u Japanu. Također za dodatnu edukaciju Randa je pohađala školu „Svemirsko vrijeme i Globalni navigacioni satelitski sistemi“ Međunarodne inicijative za svemirsko vrijeme, gdje su predavači bili eminentni svjetski stručnjaci iz NASA, Boston koledža, Međunarodnog centra za teorijsku fiziku, Univerziteta Sorbonne i dr.

Ova naučnica, Travničanka, magistrirala je na Univerzitetu u Sarajevu sa priznanjem „Povelja Univerziteta“ kao najbolja studentica prvog i drugog ciklusa studija na Građevinskom fakultetu. U globalnom priznanju američkog geoprostornog magazina xyHt pohvaljena je kao izvanredna geoprostorna stručnjakinja ispod 40 godina starosti.

Sljedeći naučni planovi su bazirani na proširenju korekcionog modela na područje Zapadnog Balkana, koje je podržano istraživačkim grantom Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) u 2019. godini.

 

Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevo dovodi konferenciju Evropski muzej godine

S ponosom objavljujemo da je MRD dobio domaćinstvo jednog od najznačajnijih evropskih muzejskih događaja, te da će se godišnja konferencija “Evropski muzej godine” i ceremonija dodjele nagrada najboljim evropskim muzejima održati upravo u Sarajevu, u maju 2019. godine.

Radi se o najdugovječnijem evropskom muzejskom događaju sa tradicijom od preko 40 godina, a svake godine konferencija se održava u drugom evropskom gradu. Ovo je prvi put da dolazi u BiH, a Muzeju ratnog djetinjstva svakako je pomogla činjenica da je upravo u programu “Evropski muzej godine” osvojio jednu od dvije najznačajnije nagrade, Muzejsku nagradu Vijeća Evrope.

“Ovo je velika stvar za bh. kulturnu scenu s obzirom da rijetko imamo priliku ugostiti važne konferencije u oblasti kulture. Učinili smo sve što smo mogli da ubijedimo Evropski muzejski forum da je upravo Sarajevo najbolje mjesto da razgovaramo o izazovima i prilikama za evropske muzeje u 21. stoljeću, i sretan sam da smo u tome uspjeli. Ugostit ćemo stotine muzejskih eksperata u našem gradu i učiniti Sarajevo i BiH važnom tačkom na evropskoj muzejskoj mapi za 2019. godinu”, rekao je Jasminko Halilović, osnivač i direktor MRD.

Ovo će biti prvi put da će na konferenciji u program biti uvršteno i predstavljanje muzeja iz zemlje domaćina. “Naš cilj je bio da se i bh. muzeji adekvatno predstave. Sretni smo da je naš prijedlog prihvaćen i da će to biti dio ove konferencije”, rekla je Amina Krvavac, izvršna direktorica MRD.

Muzej ratnog djetinjstva će uskoro objaviti posebne uslove za učešće domaćih muzejskih profesionalaca i studenata.

 

Fondacija CURE: Kome su izabrane političarke odgovorne?

Fondacija CURE, aktivističko feministička organizacija sa posebnim zanimanjem prati trenutna dešavanja u vezi sa ostvarivanjem osnovnih ženskih prava, posebno prava porodilja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Pored diskusije o porodiljama u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, koja je otišla u smjeru sramotne javne analize ličnih i privatnih životnih stilova pojedinih zastupnica, umjesto što se bavi konkretnim problemima sa kojim se građanke svakodnevno susreću, zapanjene smo diskursom kojeg predstavnice parlamentarnih političkih stranaka zauzimaju kod zalaganja za konačna sistematska rješenja dugogodišnje diskriminacije i kršenja osnovnih ženskih prava u Bosni i Hercegovini. A u ovom konkretnom slučaju jedne od najranjivijih kategorija, nezaposlenih porodilja u FBiH.

Opće priznato je da ženska prava nisu na tapeti ni drugorazrednih političkih pregovora. Ni ovih savremenih ni onih od prije 24. godine kad se Dejton spominjao. Nema nas ni u Ustavu – a da nas ima ovdje i sada pokazujemo kroz mnogobrojne aktivnosti (od promjene zakona do direktne podrške u sigurnim kućama).

Ako se sjećate, ni u Reformskoj agendi žene nisu bile spomenute niti jednom riječju. Javna je tajna da se mladim ženama „pod nos“ stavlja bjanko pismo otkaza, jer ipak – ko će poplaćati silne porodiljske naknade po važećim zakonskim propisima. Ako i dođete do faze da se odlučite za dijete.

Još uvijek mislimo na izjavu aktivistkinje za medicinsku potpomognutu oplodnju koja je za vrijeme uvodnog govora na Tematskoj sjednici o roditeljstvu Komisije za ravnopravnost spolova Parlamentarne skupštine BiH 6.03.2017.g. izjavila „Primjera radi napomenuti ću da sam sama prošla kroz 10 postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje od čega 5 inseminacija i 5 postupaka IVF. Iz mog tijela je izvađeno 65 jajnih ćelija za samo jednu trudnoću. Moja sreća je što je sedmogodišnji proces liječenja završio blizanačkom trudnoćom, te sam danas ponosna majka dva troipolgodišnja dječaka od čega onaj minut stariji blizanac pripada mužu i meni, a onog mlađeg još uvijek nismo otplatili.“

Iz navedenog možemo zaključiti da zapravo građanke ove države trebaju same preuzeti ulogu države, jer dok se problemi s kojima se žene suočavaju u ovom društvu odvijaju i svakodnevno nagomilavaju, mi svjedočimo prepirkama zastupnica na ličnom nivou bez iskazane volje za riješavanjem problema.

Očigledno je da rješavanje problema nezaposlenih porodilja nije od interesa vladajućim političkim garniturama.

Također, postavljamo i legitimno pitanje da  li su pojedine  zastupnice u Parlamentu Federacije preuzele isprobani model ponašanja i uvreda od strane svojih stranačkih kolega?

Da li je zastupnicama u Federalnom parlamentu važnije biti  poslušnica političke partije koju prestavljaju  ili  raditi dobrobit svih građana i građanki bh društva.

Pitanje porodiljskih naknada u Federaciji BiH nije samo žensko pitanje, ovo je pitanje za sve dobronamjerne osobe, bez obzira na spol. Ako se vrijednost žena u ovom društvu, a samim tim i građanki sa pravom glasa mjeri brojem ostvarenog biološkog potomstva, onda mi sa pravom postavljamo pitanje – šta je građanka sa pravom glasa parlamentarnim strankama u Bosni i Hercegovini? Jedinka za plaćanje poreza i reprodukciju bez prava glasa?

Zanimljivo je ovih dana i zainteresovanost Federalne vlade da uzme u razmatranje prijedlog za porodiljske naknade iz jula 2018. g, isti onaj koji nisu željeli prosle godine razmatrati. Tim prijedlogom bi se naknade nezaposlenim porodiljama  prebacile na isplaćivanje kantonalnom nivou, što ne samo da nije dobar prijedlog, ni tada ni danas, a sada Vladi FBiH najednom odgovara.

Zašto ? Zato što ponovo žele samo zamazati oči građanima/kama.

Ali i građanke žele da se njihov glas čuje, iako i pored toga kada promogovorimo, i pri tome imamo šta da kažemo, odmah nam mjere dužinu suknje, dubinu dekoltea, i razmatraju da li je mahrama na našim glavama izraz slobodnog opredjeljenja ili nametnuta norma ponašanja. A naše  riječi zanemaruju, čak i u onim rijetkim prilikama kada možemo iznijeti svoje mišljenje. Posebno ako smo, pri tome, i jedna od društveno ranjivih i marginaliziranih kategorija. A tu su mnoge one od nas koje čine 51% stanovništa Bosne i Hercegovine – od roditeljki djece sa invaliditetom, do žena sa invaliditetom, od žena treće dobi do samostalnih roditeljki, od preživjelih ratnog i porodičnog nasilja do djece rođene zbog rata, od seksualnih manjina do nacionalnih manjina – sjetite se nas samo onda kada treba putovati po bjelosvjetskim metropolama na račun naših poreza.

Bez da ste nas i pitale/i šta o tome imamo da kažemo.

 

Retrospektivna izložba BH fotografa

Javna ustanova Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo organizovat će retrospektivnu izložbu BH fotografa, kao  dio  projekta FOTO GALERIJE JELIĆEVA. Motiv izložbe jeste objediniti i predstaviti BH fotografe u zemlji i inostranstvu.

Sa vizuelnog i likovnog stanovišta, različiti pristupi fotografa fotografskoj umjetnosti ukazuju da fotografija jeste slika, doduše, slika koja nije nastala klasičnim slikarskim metodama i postupcima. Ipak, fotografija kao takva podliježe istom onom sudu i zakonitostima važećim za klasične vizuelne umjetnosti, bez obzira na to što taj isti sud i zakonitosti evoluiraju jednako kao sama umjetnost.

Autori koje će se predstaviti su Emil Grebenar, Kemal Hadžić, Mladen Pikulić, Almir Zrno, Milomir Kovačević, Zijah Gafić, Ervin Berbić, Amer Kapetanović, Ivan Hrkaš, Haris Čalkić, Midhat Poturović, Andrija Vrdoljak, Jere Vukadin, Imran Kapetanović, Mitar Simikić, Jasmin Brutus, Velija Hasanbegović, Dženat Dreković. Namjera izložbe je pokazati evoluciju BH fotografije kroz jedno određeno vrijeme.

Izložba će biti otvorena u subotu 26.01. u FOTO GALERIJI JELIĆEVA, Jelića broj 1., sa početkom u 19 sati. Nakon izložbe biće organizovan besplatan koncert grupe Don Guido i Misionari u 20.30 sati.

Predstava “The Game” / ” Igra” u BIS-u

Fondacija Konrad Adenauer i Brew Imperial Society organizuju premijeru predstave Beogradskog centra za ljudska prava

The Game / Igra

četvrtak, 24. januar/siječanj 2019. u 18:00 h

Brew Imperial Society
Maršala Tita 56
71.000 Sarajevo

Izbjegličko iskustvo stanovnika Bosne i Hercegovine na različite načine obilježava društvo ove zemlje već više od dvije decenije. Posljednjih mjeseci smo ponovo svjedoci patnje izbjeglica u našoj zemlji. Predstava The Game (Igra) se bavi izbjegličkim iskustvom kroz prizmu aktuelne izbjegličke krize iz jednog atipičnog ugla. Pokušavamo da osvijetlimo odnos stanovnika zemlje domaćina prema izbjeglicama koji, bježeći od rata, prolaze kroz tu zemlju.

Plot: Šestoro mladih koji žive u istom beogradskom naselju, kreće u kafić kako bi pratili finale Evropskog prvenstva u košarci, i u parku, slučajno, nailaze na sukob policije i izbjeglica. Dramski komad pokazuje kako porodično okruženje, društvo, predrasude, pa i razni mediji, utiču na svijest mladih i formiraju njihovo mišljenje o izbjeglicama i njihovoj situaciji, a da sa tim ljudima nisu imali nikakav direktan kontakt. Premda je tema kojom se komad bavi ozbiljna i teška, tekst obiluje brzim replikama, zabavnim dijalozima i crnim humorom.
Predstava, koja je nastala u jeku izbjegličke krize u Srbiji,  rezultat je procesa koji se sastojao od predavanja, diskusija o izbjegličkoj krizi, dramskog istraživanja ove teme, kao i razgovora i zajedničkih aktivnosti sa izbjeglicama koje borave u nekim od Prihvatnih centara u Srbiji.

Za potrebe predstave intervjuisane su izbjeglice koje su prošle kroz Srbiju i koje su bile dovoljno snažne i ljubazne da sa nama podijele svoja životna iskustva. 
Nakon predstave razgovarat ćemo sa predstavnicima Beogradskog centra za ljudska prava i glumcima, a nakon diskusije Fondacija Konrad Adenauer i Brew Imperial Society/BIS vas pozivaju  da probate ponudu BIS-a (ko voli craft pivo, ostali sva bezalkoholna pića), te da se dobro zabavite uz dvojac Harry i Jenny koji će izvoditi ex-yu muziku uživo.

Ulaz je slobodan.

Film Elme Kazagić o Davidu Dragičeviću

Možemo li svi skupa razumjeti kako je ne dostići istinu, izgubiti porod, bližnjega svoga, kako i koliko boli? Na ovo odgovara novi dokumentarac Federalne TV, autorke Elme Kazagić.

Riječ je o filmu o Davidu Dragičeviću, Banjalučaninu ubijenom u 21. godini, o jednom nedovršenom snu, roditeljskom osjećaju, sjećanjima, djetinjstvu i izrastanju, strahovima, željama, o boli, trpnji i nadama.

Daleko od isprazne politike i jalovih istraga, ali i tik uz policijske kordone, kamera vas vodi u tajne Davidove sobe, pod okrilje roditeljskog doma, bilježi svjedočenja o mladiću koji je pisao pjesme i stvarao muziku za njih, nudi kadrove progona istomišljenika, kazuje o ljubavima mladog čovjeka koji je, skoro poput Davidove zvijezde u judaizmu, i na isti način kroz preplitanje svjetlosti i tame, pogotovo roditeljske istrajnosti, već uveden u simbole jednog podneblja.

Film možete pogledati na ovom linku.

Činčila objavila novi spot “Marš na Mars”!

Pjesma „Marš na Mars“ je oštra kritika današnjeg čovječanstva, odnosno moderne civilizacije. Ukazuje na to da ljudski rod sve više zaboravlja koliko je bitno očuvanje životne sredine. Živimo u vremenu u kojem smo konstantno suočeni sa upozoravajućim planetarnim pojavama, ali nažalost nismo svjesni i ne želimo biti svjesni koje nas posljedice očekuju. Čini se kao da je ljudski rod postao potpuno “gluh i slijep” na najvažnije stvari, a to je sigurno i ekologija, odnosno očuvanje planete Zemlje, kao našeg jedinog staništa!

Singl „Marš na Mars“ je objavljen pod izdavaštvom Lampshade Media, a to je samo jedna od pjesma koja će se naći na albumu, najavljenom na proljeće ove godine.

Bend Činčila je i jedan od rijetkih bendova koji se u svome radu bavi direktnim kombinovanjem likovne umjetnosti i muzike, te u ovom spotu prikazuju i tu svoju umjetničku komponentu, u kostimografiji i scenografiji spota.

Frontmen benda, Vanja Solaković, u spotu predstavlja individualca, kojem je naprosto dosta svega, te tražeći način kako da napusti ovaj naš svijet, pravi raketu od kartona i u njoj uspijeva odletjeti na Mars. Karton, kao jeftini umjetnički materijal, metaforički govori i o tome kako istinski, ali i u umjetnosti, nismo ovisni o materijalnom bogatstvu da bismo uspješno pronašli svoje utočište i mir. U ovom konkretnom slučaju Mars predstavlja i jedan imaginarni svijet, u koji protagonista odlazi, u njemu nalazi sreću i donosi je u svoju realnu sredinu, te istu dijeli sa svima, putem muzike i performansa.

Snimanje, režiju i montažu spota potpisuje Romano Kuduzović koji je, zajedno sa bendom i idejnim doprinosom, upotpunio ovu priču.

Novi krug intervjua za kandidate u okviru „Triple Win“ projekta

Projekat za posredovanje pri zapošljavanju medicinskog osoblja iz Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj je objavio datume za novi krug intervjua za kandidate.

Rok za prijave je 03.02.2019. godine, a mogu se izvršiti pri lokalnim biroima za zapošljavanje, ili direktno preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Na konkurs se mogu prijaviti isključivo medicinske sestre i tehničari. Svi kandidati će biti pozvani na razgovor, o čijem mjestu i vremenu će biti naknadno obaviješteni.

Više informacija kandidati mogu naći na web stranici Agencije za rad i zapošljavanje BiH www.arz.gov.ba, koja u partnerstvu sa GIZ-om (Deutsche Gesellschaft für Internatioanle Zusammenarbeit GmbH) i Njemačkom saveznom agencijom za zapošljavanje (ZAV) realizira Triple Win projekat.

Na pitanje da li ovaj projekat na neki način doprinosi odlasku građana iz Bosne i Hercegovine, Emir Čomor, koordinator projekta, odgovara:

„Mi ne podstičemo ljude na odlazak iz Bosne i Hercegovine, ali je činjenica da ih veliki broj samostalno zemlju napusti svake godine. U tom traženju boljeg života izvan naših granica, građani često budu predmet raznih prevara ili neispunjenih obećanja. Često su prepušteni sami sebi da se snalaze i teže se integrišu u strana društva, ili se vrate kući, nakon mnogo vremena i novca potrošenog uzalud.

Mi samo pružamo veću sigurnost u procesu onima koji se odluče otići, i to samo onima koji su iz medicinske struke, gdje je registrovan veliki broj nezaposlenih u BiH. Triple Win projekat nudi sistemsko i posredovano zapošljavanje i praćenje, što znači da smo sa kandidatom u kontaktu cijelo vrijeme, od prijave na konkurs, do njihove pune integracije u njemačko društvo. U tom periodu kandidat ima podršku u pripremi, odlasku i integraciji u novu sredinu. Kandidate pripremamo kroz besplatne jezičke, stručne i orijentacione kurseve, nakon čega slijedi pomoć pri spajanju sa poslodavcima u Njemačkoj i sklapanju ugovora o radu, kao i ranoj integraciji.“

Partner u projektu, Savezna Agencija za zapošljavanje Njemačke (ZAV), pronalazi adekvatne poslodavce u Njemačkoj, koji moraju ispunjavati određene kriterije, kao što su korektna i redovna plata za medicinsko osoblje, korektni uslovi rada, te onima koji poduzimaju procedure za priznavanje stranih diploma. Osim toga, ZAV provodi procedure imigracije i intervjua za svakog kandidata prije nego što dođe u Njemačku.

Od početka projekta 2012.godine do danas uspješno je posredovano oko 500 medicinskih sestara i tehničara, za različite poslodavce u Njemačkoj.

Projekat Triple Win poštuje kodeks ponašanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), te regrutuje stručno osoblje iz oblasti zdravstvene njege, samo u domenu gdje zvanično postoji višak radne snage. U Bosni i Hercegovini je to slučaj sa medicinskim sestrama i tehničarima.

 

U utorak u Zvonu otvaranje izložbe Maka Hubjera

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na otvaranje izložbe piano, piano, 2. poglavlje, bliska budućnost/novi realizam vizuelnog, umjetnika Maka Hubjera.

Izložba će biti otvorena u utorak, 22. januara u 21:00 sati u Galeriji Zvono (Obala Maka Dizdara 10). Istog dana za predstavnike/ce medija susret s autorom i snimanje postavke organizovaćemo u 13:00 sati.

Ova izložba je nastavak umjetničkog projekta koji je prvi put javnosti predstavljen krajem prošle godine u Galeriji savremene umjetnosti Charlama Depot, izložbom piano/Visual introduction.
Mak Hubjer je bosanskohercegovački umjetnik. Završio je Školu primijenjenih umjetnost u Sarajevu 2012. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek slikarstvo u klasi profesora Nusreta Pašića. Osnivač je i kustos Galerije savremene umjetnosti Brodac. Predstavljao je svoje radove na mnogim samostalnim i kolektivnim izložbama, na domaćoj i stranoj sceni savremene umjetnosti. U svom umjetničkom radu koristi različite medije, te akcenat stavlja na teme javnog prostora, spomenika i pitanje kolektivne odgovornosti.
Kustosica izložbe je Smirna Kulenović.

”Ljubavna pisma Staljinu” u CKM-u

Javna ustanova Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, biće domaćin Kazalištu Planet Art, koje će izvesti predstavuLjubavna pisma Staljinu”. Premijera predstave održana je u Zagrebu u Gaveli, u mjesecu novembru  2018. godine i sudeći po prijemu publike koja je glumce i autore  ispratili  ovacijama i dugačkim aplauzom, ovo će biti zagrebački kazališni hit…

Kakva je umjetnost u totalitarizmu? Sovjetski savez. Tridesete godine prošloga stoljeća.
Piscu legendarnog romana ‘Majstor i Margarita’ Mihailu Bulgakovu zabranjeno je izdavanje i izvođenje njegovih djela. Obraća se Staljinu o kojemu ovisi sudbina svih umjetnika u Rusiji.
Jednoga dana dobiva potpuno neočekivan telefonski poziv. Na telefonu je Staljin. Ova povijesna fikcija inspirirana je crticom iz stvarnog života njezinih protagonista – jednog od najznačajnijih ruskih pisaca Mihaila Bulgakova i diktatora Josifa Visarionoviča Staljina.
Drama obrađuje odnos totalitarizma i umjetnosti, autoritarnog vladara i pisca kroz osobni sukob Bulgakova i Staljina, te propituje cijenu i granicu slobode i slobodne misli tada kao i danas. Kompleksno uranjajući u vrijednosti i razloge dva suprotstavljena principa, ova drama donosi dinamičnu i intenzivnu studiju vječnih pitanja koja se postavljaju pred pojedinca, društvo i umjetnost. A kako je danas biti umjetnik…

“Ljubavna pisma Staljinu” su i svojevrstan ljubavno – politički trokut budući da se autoritarna vlast uvlači i u čovjekovu intimu, te utječe i na sve njegove odnose od poslovnih do onih najintimnijh. Ovu predstavu radimo upravo zato što nekim umjetnicima to i nije jednostavno. Mnogi od umjetnika bi nešto i rekli, viknuli bi, urlali bi, ali ne mogu zato što su vezani financijski, zato što su na plaćama, zato što imaju djecu, zato što imaju obitelji… I zaista je u 21. stoljeću potpuno bizarno i apsurdno da umjetnici prolaze sličnu sudbinu kakvu je prolazio Mihail Bulgakov. Jako dobro znam o čemu govorim i jako puno umjetnika misli kao i ja, ali kažem, mi smo svi na neki način vezani. I ta sloboda da ne možeš reći sve što hoćeš je zapravo strašna” – kazala je redateljica Saša Broz. Tekst je napisao španjolski dramatičar Juan Mayorga, predstavu je režirala Saša Broz, a glavne uloge tumače Franjo Dijak, Anastasija Jankovska i Marko Torjanac. Pomoćnik redateljice i scenograf u predstavi je Marko Torjanac, a kostimografiju potpisuje Đurđa Janeš.

Predstava će biti odigrana u subotu, 19.01. u velikoj sali Javne ustanove Centar kulture i mladih, sa početkom u 20 sati.