Dokumentarno pripovijedanje o njihovom pogledu na ulogu vojnika u ratu, o počecima rata i ratnim dešavanjima te posljedicama koje su ostale.
Kroz svjedočenja veterana okupljenih oko udruge Pravi požar iz Dervente sagovornici svjedoče o počecima rata i ratnim dešavanjima te posljedicama koje su isti ostavili na njih.
Film je produciran 2019. godine od strane Udruženja za kulturnu i medijsku dekontaminaciju uz finansijsku podršku BHRI. Premijerno prikazivanje se desilo na Sarajevo Film Festivalu 2020. godine.
Proglašen je za najbolji dokumentarni film 11. izdanja festivala „SEE FF Paris-London-Washington“, a uvršten je u selekciju najboljih filmova “Best Documentary Award” organizacije Best Film Awards. Našao se i u polufinalu švedskog Lulea Film Festivala, kao i Stockholm International Film Festivala, a uvršten je i na repertoar APOX Film Festivala u Hrvatskoj.
FUGA je termin koji se odnosi na poremećeno stanje i potrebu za bijegom od svojih ličnih problema, mijenjanjem identiteta i otpočinjanjem sasvim novog života. Bježeći od stvarnosti u fikciju, autor nailazi na apsurd.
Režija: Zoran Ćatić
Scenarij: Zoran Ćatić
Direktor fotografije: Đikoli Almir, Faris Dobrača
Muzika: Ženski ansambl “Corona”
Dizajn zvuka: Nenad Kovačević, Slađan Vujić
Montaža: Mirza Ajnadžić
Uloga: Džebo Alena, Roman Mehić, Slaven Vidak, Semir Krivić, Maja Zećo, Robert Krajnović
Na završenoj državnoj 58. Reviji filmskog stvaralaštva djece Hrvatske, koja se ove godine s bazom na Malom Lošinju održala uglavnom u on line formi, prošlogodišnji film radionice igranog filma pod mentorstvom Zoke Ćatića i Mirze Ajnadžića osvojio je prvo mjesto u kategoriji igranog filma.
Nagrade na Reviji dodijelio je stručni ocjenjivački sud: redateljica Čejen Černić Čanak, animatorica Petra Zlonoga te novinarka i savjetnica u uredu pravobraniteljice za djecu Maja Flego a za nagrađeni film je rekao:
LJETNA LEKTIRA, Škola filma Šipan, Šipan
Odličan timski rad u kojem je vidljivo promišljanje o svakom segmentu filma; priči, scenografiji,
kostimografiji, mizanscenu, kadriranju… Dobro planiranje i probe urodile su istovremenoj
spontanosti i preciznost glumačkih izvedbi mladih glumaca, koje najviše dolaze do izražaja u dugim
kadrovima – sekvencama.
Za program 58. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece prijavljeno je čak 245 filmova autora osnovnoškolskog uzrasta. U progam konkurencije odabrano je 86 radova u 6 kategorija od kojih je 22 animiranih, 11 dokumentarnih i 19 igranih filmova. Ostale kategorije broje 13 radioničkih, 12 filmova u slobodnom stilu te 9 TV reportaža.
Mirza Ajnadžić i Zoran Ćatić već godinama sarađuju sa Ljetnom Školom Šipan.
Najvažnije polje kojem se posvećuje „Ljetna škola filma Šipan“ je razvijanje medijske kompetencije, tj. kompetentna primjena novih tehnologija i medija od strane djece u dobi od 9 do 14 godina. Prvenstveno se to odnosi na djecu otoka Šipana, koja zbog specifične situacije otoka nisu u mogučnosti tijekom godine pratiti kinematografska ostvarenja ili kazališne izvedbe. Najbliže kino ili kazalište je u Dubrovniku a kako do Šipana ne postoje večernje ili noćne brodske veze, mogučnost gledanja filmova ili kazališnih izvedba je praktično isključena. No isto tako u naše radionice uključena su i djeca gostiju i turista koji tih dana borave na Šipanu.
Kao udruga „Škola filma Šipan“ nastoji djeci i mladima koji pohađaju naše radionice pružiti što profesionalnije ozračje u kojem oni mogu razviti sve svoje ideje i u kojem mogu svoje zamisli dovesti do krajnjeg rezultata – gotovog filma (kratkog igranog, dokumentarnog ili animiranog), fotografske izložbe ili napisanog scenarija. Sve to uz stručne voditelje koji zadovoljavaju kriterije svoje struke, bilo da su redatelji, scenaristi, montažeri ili glumci, a istovremeno imaju određen pedagoški pristup djeci i mladima koji im omogućuje vođenje ovih zahtjevnih radionica.
LJŠFŠ se organizira već šesnaest godina za redom. LJŠFŠ traje 10 dana i odvija se svake godine u kolovozu. Djeca u dobi od 8-15 godina biraju jednu od četiri zanimljive i obrazovne radionice: školu animiranog filma, školu igranog i/ili dokumentarnog filma, školu fotografije ili filmski dječji vrtić (za najmlađe polaznike). Tijekom nastave uče i teorijska znanja, ali ipak većinu vremena provode koristeći ta znanja u praksi – osmišljavajući priče koje formatiraju u scenarij filmova i izrađujući ih uz pomoć dostupne opreme i uz nadzor i vodstvo renomiranih voditelja radionice.
Ovo je drugi put da ovaj tim osvaja nagradu u kategoriji igranog filma, nakon što su za film „Otkačeni Otok“ osvojili nagradu na Dubrovnik Film Festivalu 2017 godine.
„Besjeda o migraciji” je dokumentarni film napravljen u produkciji Mediacentra Sarajevo koji se bavi migracijom mladih iz nešto drugačijeg ugla – ugla onih koji nisu otišli iz BiH. Kroz 22 minute, ovaj video daje uvid u različite vrste migracija i odgovara na pitanje šta mlade motiviše da napuste svoju zemlju ili ostanu u njoj.
Film Mirze Ajnadžića se temelji na iskustvima i stavovima mladih osoba o tome šta za njih predstavljaju migracije, a potom i koji događaji, lični ili u društvu u cjelini, bi bili prijelomni i odlučujući za odlazak. Poseban fokus filma je na migracijama i razlozima migracija pripadnika i pripadnica LGBTIQ zajednice.
Kamera prati protagonistu priče Mirzu Halilčevića koji objašnjava svoj položaj u bh. društvu i svakodnevne izazove s kojima se LGBTIQ osobe susreću na putu traganja za vlastitim identitetima. Nadalje, kroz razgovore sa svojim poznanicima i poznanicama, Mirza nastoji razumjeti zašto se neke osobe odlučuju napustiti svoje prebivalište i iz manjeg mjesta doći u veće, te šta su razlozi za ostanak u BiH onih koji, bar za sada, ne misle napustiti svoju zemlju.
“Besjeda o migraciji pokušava, kroz razgovore, otvoriti pitanja o migraciji. Zašto odlazimo ili ostajemo? Šta je ono što tražimo kao individualci i individualke? Posebno je važno razmišljanje skupina koje se na svakodnevnoj osnovi susreću sa diskriminacijom. Dokumentarna se priča pripovijeda na način da je primarni fokus na LGBTIQ+ zajednici u Bosni i Hercegovini” pojašnjava autor Mirza Ajnadžić.
“Mislim da je važno da zauzimamo stav. Važno je govoriti iz perspektive onih i za one koji svakodnevno zbog nas ostaju po strani. Migracija koja dolazi kao odgovor u potrazi za nekim boljim životom je nešto o čemu veliki dio nas razmišlja – za i protiv odluke o pakovanju kofera i odlasku. Dodajte tome još diskriminaciju na svakodnevnoj osnovi i pitanja se sama počnu nametati”, naglašava Ajnadžić, objašnjavajući glavni motiv filma.
Film “Besjeda o migraciji” dio je kampanje koju Mediacentar Sarajevo i Sarajevski otvoreni centar provode u sklopu projekta “Između ovdje i tamo: migracije LGBTI mladih iz Bosne i Herecegovine na zapad”. Ideja projekta je informisati mlade iz BiH, prije svega LGBTIQ osobe, o različitim aspektima odlaska iz zemlje, procedurama i različitim mogućnostima migracija, kao i o pozitivnim i negativnim iskustvima onih koji su već otišli iz BiH.
Više informacija o projektu i projektnim sadržajima možete pronaći na web stranicama lgbti.ba i diskriminacija.ba.
U Federaciji BiH respiratore je nabavljala poljoprivredna zadruga, a testove za korona virus proizvođač namještaja. U Republici Srpskoj ti su poslovi povjereni turističkoj agenciji i arhitektonskom birou.
U pozadini pandemije korona virusa u Bosni i Hercegovini odvijala se borba za dodjelu nabavki odabranim, stranački i interesno povezanim dobavljačima.
Sve karakteriše stranačka i interesna povezanost sa osobama iz vrha vlasti raznih nivoa u Bosni i Hrecegovini. U mnogim slučajevima oprema i sredstva nisu isporučeni ili su preplaćeni i do 400%.
U Federaciji BiH respiratore je nabavljala poljoprivredna zadruga, a testove za korona virus proizvođač namještaja. U Republici Srpskoj ti su poslovi povjereni turističkoj agenciji i arhitektonskom birou.
U filmu “Pandemija kriminala” govore:
Stefan Blagić, Zlatko Miletić, Dženan Salčin, Vojin Mijatović, Mervan Miraščija, Slaven Raguž , Branislav Borenović, Emil Karamatić.
„Velika Bijela Kuća“ je dokumentarni film udruženja „MladiCe“ koji na osnovu sopstvenog životnog iskustva, govore o optimizmu, motivaciji, planovima za budućnost. Istovremeno pokreću teme od životnog značaja o kojima treba razmišljati i propitivati. Oni izlaze van okvira društvenih mreža pokušavajući umrežiti i ujediniti društvo oko stvarnih stvari i potreba.
Film je osvojio GRAND PRIX Dubrovnik Film Festivala 2018 godine. Proglašen je i za najbolji film u kategoriji “dokumentaraca” na Internacionalnim studentskom film festivalu New Wave u Sofiji (Bugarska). Prikazan je i u Ukrajini, Makedoniji, Iranu, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i širom BiH.
Autorski je rad volontera „MladiCe“ koji predstavljaju mrežu mladih izliječenih od raka koji djeluju u sklopu Udruženja ‘Srce za djecu oboljelu od raka’, uz mentorstvo Zoke Ćatića i snimatelja Mirze Ajnadžića a urađen isključivo volonterskim radom i velikim entuzijazmom, koji su na ovaj način željeli pokazati da neprestano moramo tražiti nove načine da mladi javno govore o problemima, ali i istovremeno ukazuje na mogućnosti za njihove rješavanje. Prva Roditeljska kuća – Velika bijela kuća u BiH otvorena je u Sarajevu 28. aprila i od tada je ona dom porodicama čija se djeca bore s opakom bolešću a žive van Kantona Sarajevo.
Nakon objave prvog studijskog albuma pod nazivom “Delta val”, sarajevski bend Propeler objavio je istoimeni film koji sada možete pogledati i na zvaničnom YouTubeu kanalu ovog benda.
Nakon objave prvog studijskog albuma pod nazivom “Delta val”, sarajevski bend Propeler objavio je istoimeni film koji sada možete pogledati i na zvaničnom YouTubeu kanalu ovog benda.
Film je premijerno prikazan za uži krug ljudi u kinu Obala Meeting Point 12. marta prošle godine, a uvršten je i u program Sarajevo Film Festivala. Nakon što su objavili spot po spot, odlučili su publici pokloniti cijeli film.
Film govori o mladom čovjeku koji, nezadovoljan sobom, želi da se promijeni. Da bi to učinio, potrebno je da pročešlja svoj život, kako bi ustanovio tačne uzroke njegove nesigurnosti, neodlučnosti i straha. Svaki spot hronološki priča ideju filma na svoj način, a pored toga, svaki spot ima i svoju posebnu priču.
Film je sniman u Sarajevu i okolini, kao i u Kelnu. U produkciji filma i albuma, učestvovalo je oko 100 ljudi od kojih je više od 60 glumaca/ica. Svoje glumačke uloge ostvarili su: Emir Fejzić, Aidan Muratović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Zoran Ćatić, Elma Juković, Emir Pašanović, Mirza Ajnadžić, Slađan Vujić, Bojan Mijatović, Meša Muratović, Viktor Kljajić i mnogi drugi. Scenarij, režiju, produkciju i postprodukciju potpisuje Damir Bašić. Producent albuma je Ammar Jažić.
Produkciju albuma i filma su finansirali članovi benda Propeler.
Propeler je alternativni autorski bend koji je nastao 2008. godine u Sarajevu. Kroz bend je prošlo mnogo ljudi, a danas ga čine Haris Delić, Kenan Glavinić, Admir Osmanović i Damir Bašić.
Od 2008. pa do 2011., članovi benda su producirali radijsku emisiju “Propeler Radio Show” na Radiju 202, Radiju Federacije i eFM Studentskom radiju. Krajem 2016. godine Propeler ulazi u studio “Bosnaton” i počinje sa snimanjem prvog albuma.
Film „AmnA“ je posveta jednom neviđenom, dugogodišnjem prijateljstvu u kojem preovladava optimizam.
Naslovnu ulogu odigrala je Hena Klarić, snimatelj je bio Mirza Ajnadžić dok je majstor tona Slađan Vujić. Animacije je radio Damir Bašić, muziku Kenan Glavinić a prevod na engleski Advan Košarić.
Scenarijo su pisali Lejla Omeragić – Ćatić i Zoran Ćatić koji je i režirao film.
Film je do sada prikazan na filmskom festivalu u SAD-u, na regionalnom festivalu “Uhvati Film” kao i u programu bh film Sarajevo Film Festivala.
Šta se nalazi iza “najveće životne radosti”?
Narativ filma, iz trećeg lica, istražuje različite uglove gledanja na rođenje, društvo i stereotipne društvene norme. Otvarajući pitanja o kojima muškarci ne znaju ništa a žene najčešće prešućuju. Čak i majke svojim kćerkama. #postpartum
Post partum (latinski) doslovno znači “nakon poroda”.
Vrijeme postpartuma, traje otprilike 40 dana nakon poroda. Vrijeme u kojem se funkcije organizma ustabile, prestane krvarenje, maternica se u najvećem broju slučajeva vrati u stanje prije poroda. Šavovi od epiziotomije, bolovi u leđima od spinalne anestezije, bol rane od reza, mokraćni otvor od stavljanja katetera može biti i par mjeseci iziritiran i stvarat probleme pri mokrenju i nekontrolirano pražnjenje mjehura, bolne bradavice. Društvene norme nalažu da pored svega navedenog žena doji, presvlači, kupa bebu, da kuća bude čista i uredna, gosti posluženi i slanim i slatkim …
Osmjeh, sreća, uslužnost, brzina i okretnost se podrazumijevaju
Film je uvršten u „Top Ten“ selekciju međunarodnog Crominut festivala Požega 2018
Prikazan je u selekciji BH Film Sarajevo Film Festivala 2018.
Možemo li svi skupa razumjeti kako je ne dostići istinu, izgubiti porod, bližnjega svoga, kako i koliko boli? Na ovo odgovara novi dokumentarac Federalne TV, autorke Elme Kazagić.
Riječ je o filmu o Davidu Dragičeviću, Banjalučaninu ubijenom u 21. godini, o jednom nedovršenom snu, roditeljskom osjećaju, sjećanjima, djetinjstvu i izrastanju, strahovima, željama, o boli, trpnji i nadama.
Daleko od isprazne politike i jalovih istraga, ali i tik uz policijske kordone, kamera vas vodi u tajne Davidove sobe, pod okrilje roditeljskog doma, bilježi svjedočenja o mladiću koji je pisao pjesme i stvarao muziku za njih, nudi kadrove progona istomišljenika, kazuje o ljubavima mladog čovjeka koji je, skoro poput Davidove zvijezde u judaizmu, i na isti način kroz preplitanje svjetlosti i tame, pogotovo roditeljske istrajnosti, već uveden u simbole jednog podneblja.
važnije polje kojem se posvećuje „Ljetna škola filma Šipan“ je razvijanje medijske kompetencije, tj. kompetentna primjena novih tehnologija i medija od strane djece u dobi od 9 do 14 godina. Prvenstveno se to odnosi na djecu otoka Šipana, koja zbog specifične situacije otoka nisu u mogučnosti tijekom godine pratiti kinematografska ostvarenja ili kazališne izvedbe. Najbliže kino ili kazalište je u Dubrovniku a kako do Šipana ne postoje večernje ili noćne brodske veze, mogučnost gledanja filmova ili kazališnih izvedba je praktično isključena. No isto tako u naše radionice uključena su i djeca gostiju i turista koji tih dana borave na Šipanu.
