Autor: urednik

Projekat za posredovanje pri zapošljavanju medicinskog osoblja iz Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj je objavio datume za novi krug intervjua za kandidate.

Rok za prijave je 03.02.2019. godine, a mogu se izvršiti pri lokalnim biroima za zapošljavanje, ili direktno preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Na konkurs se mogu prijaviti isključivo medicinske sestre i tehničari. Svi kandidati će biti pozvani na razgovor, o čijem mjestu i vremenu će biti naknadno obaviješteni.

Više informacija kandidati mogu naći na web stranici Agencije za rad i zapošljavanje BiH www.arz.gov.ba, koja u partnerstvu sa GIZ-om (Deutsche Gesellschaft für Internatioanle Zusammenarbeit GmbH) i Njemačkom saveznom agencijom za zapošljavanje (ZAV) realizira Triple Win projekat.

Na pitanje da li ovaj projekat na neki način doprinosi odlasku građana iz Bosne i Hercegovine, Emir Čomor, koordinator projekta, odgovara:

„Mi ne podstičemo ljude na odlazak iz Bosne i Hercegovine, ali je činjenica da ih veliki broj samostalno zemlju napusti svake godine. U tom traženju boljeg života izvan naših granica, građani često budu predmet raznih prevara ili neispunjenih obećanja. Često su prepušteni sami sebi da se snalaze i teže se integrišu u strana društva, ili se vrate kući, nakon mnogo vremena i novca potrošenog uzalud.

Mi samo pružamo veću sigurnost u procesu onima koji se odluče otići, i to samo onima koji su iz medicinske struke, gdje je registrovan veliki broj nezaposlenih u BiH. Triple Win projekat nudi sistemsko i posredovano zapošljavanje i praćenje, što znači da smo sa kandidatom u kontaktu cijelo vrijeme, od prijave na konkurs, do njihove pune integracije u njemačko društvo. U tom periodu kandidat ima podršku u pripremi, odlasku i integraciji u novu sredinu. Kandidate pripremamo kroz besplatne jezičke, stručne i orijentacione kurseve, nakon čega slijedi pomoć pri spajanju sa poslodavcima u Njemačkoj i sklapanju ugovora o radu, kao i ranoj integraciji.“

Partner u projektu, Savezna Agencija za zapošljavanje Njemačke (ZAV), pronalazi adekvatne poslodavce u Njemačkoj, koji moraju ispunjavati određene kriterije, kao što su korektna i redovna plata za medicinsko osoblje, korektni uslovi rada, te onima koji poduzimaju procedure za priznavanje stranih diploma. Osim toga, ZAV provodi procedure imigracije i intervjua za svakog kandidata prije nego što dođe u Njemačku.

Od početka projekta 2012.godine do danas uspješno je posredovano oko 500 medicinskih sestara i tehničara, za različite poslodavce u Njemačkoj.

Projekat Triple Win poštuje kodeks ponašanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), te regrutuje stručno osoblje iz oblasti zdravstvene njege, samo u domenu gdje zvanično postoji višak radne snage. U Bosni i Hercegovini je to slučaj sa medicinskim sestrama i tehničarima.

U saradnji sa bh. opštinama, Evropska unija i UNDP su  u okviru projekta Lokalni integrisani razvoj podržali uzgajivače genetski nemodificirane soje nabavkom sjemena, te povezivanjem sa tržištem i otkupljivačima.

„Prije 3 godine odlučio sam se na uzgoj soje, a u 2018. godini sam prvi put imao zagarantovan otkup uroda. To znači puno – i prije nego što smo posijali, znali smo cijenu soje po kilogramu. Naše je onda da biramo hoćemo li sijati ili nećemo“, govori Gavro Bradašević pokazujući zemljište na kojem je posijano 1.5 hektara soje.

Poljoprivrednik već deset godina, Bradašević trenutno obrađuje oko 30 hektara zemlje u okolini Modriče. U maju je postao jedan od uzgajivača genetski nemodificirane soje podržanih kroz projekat „Lokalni integrisani razvoj” (LIR), koji finansira Evropska unija, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Novo sjeme mu je pomoglo da proširi svoje usjeve, a nada se novim uzgajivačima soje i poticajima.

U Modriči se posljednjih godina proizvodnja soje povećava, a i susjedne opštine imaju sve više proizvođača. Projektom Lokalni integrisani razvoj, osim u Modriči, obuhvaćene su i oranice u Odžaku, Domaljevcu, Gradiški i Orašju. Poljoprivrednici iz ovih opština, njih 283, zasadili su sjeme genetski nemodificirane soje, dobijeno kroz podršku Evropske unije, na više od 1340 hektara zemljišta.

U nabavku sjemena projekat je uložio oko 230.000 KM, a prihodi poljoprivrednika iznosili su blizu 3 miliona konvertibilnih maraka. Tako su poljoprivrednici koji su učestvovali u projektu LIR ostvarili prihod od skoro 2.200 KM po hektaru, što je u prosjeku povećalo prihode njihovih domaćinstava za blizu 10.000KM.

21-godišnji Mirko Ević iz Orašja više od 1 tone sjemena posadio je na 10 hektara zemljišta. Iako sa ocem već neko vrijeme uzgaja soju, ovo je bio prvi put da su imali zagarantovan otkup soje. „Bila je dobra godina, imali smo 350-400 kg prihoda po dulumu. Većinu smo prodali kompaniji Bimal po cijeni od 0.63 KM po kilogramu. To je dobra cijena“, kaže Ević.

Jačanje domaćih proizvođača

Soja je postala centralna tema u evropskoj poljoprivredi, industriji stočne hrane i prehrambenoj industriji. Za pokrivanje manjka proteina u stočnoj hrani Evropska unija uvozi oko 23 miliona tona sojine prekrupe i 12,5 miliona tona sojinog zrna, prije svega iz Južne Amerike. Međutim, oko dvije trećine uvoza sastoji se od genetski modificirane soje.

Prvi put su GMO namirnice stavljene na tržište 90-ih godina prošlog stoljeća, a od tada među potrošačima raste sve veća zabrinutost zbog takvih namirnica, posebno u Evropi. Zabrinutost potrošača u Evropskoj uniji rezultirala je obaveznim označavanjem genetski modificirane  hrane, kao i hrane namijenjene za ishranu stoke. Sličnu  praksu propisuje i Zakon o GMO-u u Bosni i Hercegovini.

Zbog toga se bh. tržište sve više okreće non-GMO sjemenima, za kojima postoji velika potražnja.

 „Kada govorimo o uzgoju soje, ukupne količine ove uljarice koje bi se mogle proizvesti u Bosni i Hercegovini predstavljaju „kap u moru svjetske proizvodnje“ i stoga bi Bosna i Hercegovina definitivno svoju šansu i konkurentnost trebala tražiti na tržištu non-GM soje. Stvaranje jake domaće sirovinske baze za poduzeća koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda u BiH znači i jačanje domaćih proizvođača. Kao jedan od kriterija kvalitete proizvoda, koji je konkurentan na domaćem tržištu, ali i na tržištu širom svijeta, jeste i proizvodnja bez GMO-a. Stoga je „non – GMO proizvodnja“ budućnost jake BiH poljoprivrede“, smatra Nada Ević iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Posavske.

Genetski nemodificirana soja za budućnost bh. privrede

Podrška razvoju poljoprivrede i povećanju zapošljavanja je među osnovnim aktivnostima projekta LIR, koji pomaže jačanju  lokalnih zajednica. Upravo poljoprivreda ima veliku šansu da se razvije kao jedna od uspješnijih grana privrede u Bosni i Hercegovini.

„Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupne površine pod sojom u 2018. godini na nivou BiH su oko 8515 hektara što predstavlja povećanje u odnosu na 2017. godinu za približno  1000 hektara. Razlog povećavanja površina pod sojom je veća profitabilnost u odnosu na druge ratarske kulture po hektaru, te siguran otkup svih proizvedenih količina soje  po cijeni od 0,63 KM od strane pojedinih kompanija”, navodi Dragoljub Malinović, rukovodilac Područne jedinice u Gradišci pri Resoru za stručne usluge u poljoprivredi Republike Srpske.

Malinović smatra da zbog deficita za ukupnim potrebnim količinama soje na nivou entiteta, ali i države, te zahvaljujući sjetvi kvalitetnih nemodifikovanih sorti, organizovanom otkupu po povoljnim cijenama, manjim ulaganjima po hektaru u odnosu na druge kulture i podsticajima, soja postaje atraktivna kultura na našem području.

Uzgoj uljarica, među kojima je i soja, u BiH je isplativ – tržište postoji i otkup je zajamčen. Ova kultura ne zahtijeva posebne tretmane u proizvodnji te se može proizvoditi na području sjeverne Bosne i Hercegovine. Preradom soje na farmama se također može uvesti diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima, a odgovaranjem na potrebe tržišta stvaraju se nove mogućnosti za bosanskohercegovačke poljoprivrednike, kao i za razvoj domaće proizvodnje.