Premijera filma uz pripovijedanje bosanskih narodnih bajki Tatjane Šojić zakazana je za 24. januar, 2019. godine u prostoru naših dugogodišnjih saradnika Multiplex Cinema City. Uz premijeru pripremamo tri poludnevne radionice za izradu filmova stopmotion tehnikom, Moja bajka – Moj film, namjenjene za uzrast preko osam godina.
Prije nego što uspijemo postati/poslati putujuće trupe pripovijedača, kako bi bajka i živa riječ, postali sastavni dio porodičnih sadržaja, stigli do svake učionice, biblioteke ili pozorišta i u sredinama koje su udaljene od kulturnih centara odlučili smo da produciramo animirani serijal u stopmotion tehnici kao produženu ruku Festivala bajke i tako razvijamo Teatar pripovijedanja Bosne i Hercegovine.
Film smo snimili u drugoj polovini 2018. godine pod okriljem Evropske godine kulturne baštine i uz podršku FEST – a ( Federation for European Storytelling), čiji smo članovi, Općine Centar Sarajevo, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Federalnog ministarstva kulture i sporta, UniCredit Bank, Radija Sarajevo i Slobodna Evropa, a u partnerstvu i uz veliku podršku Studija Green Pixel.
Članovi produkcijskog tima: Tatjana Šojić (pripovjedanje i animacija), Alan Savić (kompoziting i montaža), Željka Lemez (lutke i scenografija), Sanela Husić Musabašić (scenografija i likovna rješenja), Merima Kondić ( pedagoška pozadina i saradnja na scenografiji), Amela Spahić Savić (fotografija), Draško Marijan (ton), Marina Tomić i Tijana Vignjević (muzika) i naši saradnici čija znanja o bajkama i pripovijedanju su utkana u sav naš rad Jasna Held i Snježanka Jadrijević.
Obzirom da živimo u svijetu tehnologije koja ima veliku ulogu u životima nas i naše djece, korisno je učiniti nešto kako bismo makar malo ublažili utiske kojima su ona preplavljena, te njihovom svijetu prilagodili sadržaje koji im se bez njihovog odobrenja serviraju. Iz ovog razloga odraslima, koji kreiraju okruženje u kojem raste i razvija se malo dijete, pripada odgovornost da za najmlađe izaberu nešto što će odgovarati dječjem unutarnjem svijetu i njihovim spoznajnim strukturama. (Merima Kondić, profesor pedagogije i valdorfski odgajatelj, član Bajke)
I zbog toga ne slučajno bajka, ne slučajno stopmotion tehnika animacije i ne slučajno jednostavnost zvuka, slika, muzike…
Bajke koje su uvijek i iznova inspirirajuće, pune slika, draže čula, pokreću maštu, razvijaju govor i najbolje su kada ih pripovijeda živi pripovjedač, ništa ne može zamijeniti pripovjedačevu prisutnost, „živi pripovjedač koji sjedi s djecom pruža bogatstvo nijansi glasa, intonacija, vizualnih kontakata, izraza lica, govora tijela, emocionalnih reakcija i topline duše“ (Perrow, Sussan).
Zbog toga smo u našim digitalizovanim uprizorenjima pokušali to i sačuvati i ne gledamo ih samo kao film već ka poticaj i inspiraciju, kao izvor sa kojeg učimo bajke, izradu lutaka, scenografije, upoznajemo duhovnu pozadinu koja je duboko promišljena i utkana u izrazu boja, pentatonske muzike sa muzičkih instrumenata…ne htijući da to bude samo “kompromis” sa tehnologijom i prilagođavanje svijetu u kojem živimo.
Spoznavši značaj bajki za razvoj ličnosti djeteta, Grozdana Olujić, autorica romana i bajki, ukazuje da „bajka djetetu nudi nadu da je jedan humaniji svijet ipak moguć, ili bi bar morao biti. Mudrija i starija od svih književnih rodova, bajka to dobro zna, kao što zna da zlatna jabuka čovjekovog sna o sreći ne pada junaku sama od sebe u krilo. Da se do nje dođe, potrebno je preći pustinje i glečere, u bespuću naći put. A put je onoga ko ima snage da njime krene, poručuje bajka djetetu zbunjenom i nesigurnom u sopstvene mogućnosti, otvarajući prostore jednog drugačijeg, ljepšeg svijeta kakav je moguć, možda samo u snu, jer bajka jeste čovekov san o sreći, čistije i ljepše lice stvarnosti“.
Digitalizacija bajki, prije svega u stopmotion tehnici je naš način da se s bajkama obratimo mladima jer se gotovo svi aspekti njihovog života, poslovni, socijalni, pa i emocionalni život, odvijaju posredstvom društvenih mreža i pametnih telefona. Oni „razgovaraju “ razmjenjujući poruke i fotografije, zbog čega je prema riječima akademika, prof. dr. Dževada Karahasana, „usmenost“u velikoj opasnosti. Život u virtuelnom svijetu dovodi do otuđenja čovjeka od čovjeka ali i čovjeka od samog sebe te je razvoj cjelovitih ličnosti pojedinaca ozbiljno ometen, a sadržaji koji bi privukli mlade, sa akcentom na uzrast od trinaest do sedamnaest godina gotovo da i ne postoje ili su sačinjeni od komercijalnih sadržaja, čija je primarna funkcija zabava koja ne posjeduje odgojno-obrazovnu kvalitetu.
Sinergija digitalnih medija i pripovijedanje bila je jedna od najznačajnijih tema i na konferenciji FEST – a, čiji smo članovi i čiju smo podršku dobili, tako da možemo reći , ne da idemo u korak sa Evropom, već korak ispred, kada je u pitanju ovaj način digitalizacije nematerijalne kulturne baštine.
Radionice Moja bajka – Moj film koje pripremamo uz premijeru filma Zlatna jabuka predstavljaju sintezu kulturnih, odgojnih, obrazovnih i kreativnih sadržaja, koja uključuje mlade ljude. Kroz ovaj sadržaj nastojimo im približiti nematerijalnu baštinu – pripovijedanje/usmenu predaju, narodnu bajku i scensku igru i tradicionalne zanate, podstaći njihovu kreativnost, uključiti ih u kulturni život i to ne samo kao konzumente već i producente kulturnih sadržaja, putem medija koji su njima bliski, a koji su bazirani na novim tehnologijama a istovremeno tradicionalnim zanatima dajemo upotrebnu vrijedenost u savremenom životu.
I na kraju vjerujemo da će naši filmovi oplemeniti diverzitet i kvalitet kulturne ponude i doprinijeti decentraliziranju kulturnih sadržaja kako bi bili pripstupačni i osjetljivim kategorijama (kao što su mladi sa invaliditetom i poteškoćama u razvoju i djeca koja nisu obuhvaćena predškoskim odgojem) kao i onima kojima su kulturni sadržaji nepristupačni i koji žive dalje od kulturnih centara, a u okviru evropskog kulturnog kruga biti reprezent našeg, bosanskohercegovačkog, narodnog blaga.
Moja bajka – moj film ima za cilj da se djeci starijeg onsovnoškolskog i mlađeg srednjoškolskog uzrasta ponude kvalitetni sadržaji. Pri osmišljavanju aktivnosti posebno se vodilo računa o interesovanjima djece i mladih ovog uzrasta, ali i o mogućnostima koje savremena tehnologija i animacija pružaju u osavremenjivanju bajki..
Program se sastoji se od 3 zasebne poludnevne radionice za izradu animiranih filmova stop-motion tehnikom – namijenjene za grupe do 15 djece/mladih. Kroz radionice dječijeg animiranog filma djeca dobijaju prostor i vrijeme za stvaranje i učenje. Osnovni cilj je potaknuti kreativnost, razmjenu ideja i motivirati djecu da sama stvaraju svoj sadržaj, u skladu sa interesima i sposobnostima, a ne da budu samo konzumenti sadržaja koji im se serviraju kroz savremene medije. Dodatno se ovom aktivnošću podiže svijest o potencijalima i važnosti dječijeg stvaralaštva. Polaznici radionica se uvode u proces stvaranja kratkog animiranog filma, uprizorenja priče, usvajajući specifčna znanja i vještine (animacija, video montaža, produkcija, knjiga snimanja…). Za svoje interpretacije bajki djeca koriste rekvizite koje su prethodno, kroz radionički rad, napravili od prirodnih materijala (vuna, papir, drvo itd) i scenografiju koju smo mi u bajci za njih pripremili. Proces rada:
– pecizna razrada ideje kroz rad na predlošku bajke, vizuelizaciji prizora i likova na temelju koje će se izraditi storyboard što je ključ uspjeha stop animacije. Iako će djeca/mladi imati na raspolaganju fundus lutaka i materijala za postavljenje scenografije prema vlastitoj zamisli svaki polaznik izradiće vlastoručno skulpturu jednog od likova iz ponuđene priče.
– dizajniranje i postavljanje seta za snimanje, vizuelizacija bajke u prostoru, postavljanje svjetla, razrada tehničkih rješenja.
– osnovi animacije, osnovi pripovijedanja, izrada fotografija
– povezivanje fotografija u video stvoriti iluziju da se objekt kreće i montiranje snimljenog audio materijala.
Edukativni program vode Tatjana Šojić, Sanela Husić Musabašić, Alan Savić i Željka Lemez.
