u srijedu, 6. maja 2020. godine u 14:00 sati biće upriličena druga od pet online promocija u sklopu Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom).
Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.
Populizam i politika, politika identiteta, jezik i identitet, politika patrijarhata u okolnostima u kojima se čini kako nema kraja usponu desničarskih političkih stranaka neovisno o kojoj teritoriji je riječ neke su od tema knjige Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače autorice Ruth Wodak, u prijevodu Aide Spahić s engleskog jezika, a koja će biti predstavljena drugog dana programa Sedmica knjige posvećenog predstavljanju i razgovoru o zbirci Re:politiko. Zbog činjenice da su desničarske populističke stranke odmakle od margina u mnogim državama članicama EU, ova knjiga je prema riječima autorice „pokušaj da se trasiraju, shvate i objasne putanje takvih stranaka od margina političkog krajolika, kroz transformacije iz rubnih stranaka koje su prvobitno ismijavane i smatrane nevažnim, do centra, ispoljavajući općenit pomak ka desnici u svom figurativnom usponu“. Istražujući mikropolitiku desničarskih populističkih stranaka Wodak uvjerljivo pokazuje i upozorava na svakodnevnost i normalizaciju nacionalističke, ksenofobne, rasističke i antisemitske retorike, te porast ksenofobije nakon pada Željezne zavjese i migracija stanovništva.
Ruth Wodak je austrijska lingvistica, ugledna profesorica i voditeljica studija diskursa na Odjelu za lingvistiku i engleski jezik na Univerzitetu Lancaster i profesorica lingvistike na univerzitetu u Beču.
Njen rad najčešće je fokusiran na istraživanje diskursa i kritičku analizu diskursa. Članica je uredništva niza lingvističkih časopisa.
Pišući knjigu Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače autorica je s razlogom navela vlastita uvjerenja od prije 20 godina koja su podrazumijevala da desničarski populizam nije kratkoročna pojava, dodajući kako je vjerovatno jako mali broj teoretičara i teoretičarki mogao zamisliti da će 2014. godine takve stranke biti u stanju da dobiju na izborima za Evropski parlament u Francuskoj ili Ujedinjenom Kraljevstvu „državama koje su oduvijek formirale cordon sanitaire protiv učešća desničarskih populističkih stranaka na vlasti od kraja Drugog svjetskog rata. Danas je desničarski populizam, u svim svojim oblicima, postao mejnstrim politička sila u brojnim evropskim državama i šire. Gotovo je trivijalna posljedica da se date politike i strategije, ideologije i imaginariji moraju stoga uzimati zaozbiljno, analizirati, tumačiti i objašnjavati. Brojni žanrovi kojima se takve politike šire moraju biti pažljivo ispitani da bi se shvatio izborni uspjeh takvih stranaka, zašto ih mnogi glasači i glasačice, i mladi i stari, smatraju privlačnim u određenim nacionalnim kontekstima, a u drugima ne. Stoga je neophodna detaljna i sistematična kritička analiza komunikacijske dinamike, retoričkih obrazaca i argumentacijskih shema“, napisala je Wodak, dodajući kako se nakon analize politike prošlosti i historije desničarskih populističkih pokreta u Evropi i šire, važno postaviti pitanja koja se tiču razloga uspjeha ovih stranaka te da li postoje opšti obrasci koji se mogu utvrdili ili je svaka desničarska populistička stranka tako specifična da međusobno nisu usporedive.
Borislav Vukojević, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci na Katedri za novinarstvo i komunikologiju, u recenziji povodom objavljivanja ove knjige u prijevodu na bhs jezik naveo je kako je knjiga Ruth Wodak svojevrsna enciklopedija objašnjenja o istoriji, politologijii, psihologiji, komunikologiji, sociologiji i lingvistici. „Svako poglavlje je kao jedan poseban naučni rad, ali autorica ne dopušta da izgubi glavnu nit argumentacije: dokazati kojim sredstvima se desničarski populisti služe kako bi osvojili vlast (iako se, prema objašnjenju autorice, oni rijetko kada zadrže na vlasti, osim nekoliko izuzetaka). Koristeći analizu toposa desničarskih populista, stiče se dojam da autorica ističe jednu tehniku, jednu diskurzivnu radnju koja je najčešća: proračunata ambivalentnost“, navodi Vukojević.
Zlatiborka Popov Momčinović, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Istočno Sarajevo, u recenziji upućuje na korištenje knjige Ruth Wodak kao kritičkog alata od strane različitih aktera i akterki koji su posvećeni pozitivnim društvenim vrijednostima, a posebno u Bosni i Hercegovini u kojoj se čini da je desničarski populistički novogovor postao mainstream.
„Desni populizam predstavlja trend koji traje duže vrijeme, ukazujući na slabosti formalnih demokratskih institucija i političkih organizacija, nedovoljnu ukorijenjenost demokratske političke kulture u populaciji i svojevrsnu svjesnu nesvjesnost medija da o ovom fenomenu treba da informišu na adekvatniji način. Od ove boljke nije izuzetno nijedno društvo ma kako kotiralo na ljestvici demokratske konsolidacije i poštovanja ljudskih prava“, objašnjava Popov Momčinović.
Na sutrašnjoj online promociji o knjizi Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače, pored Zlatiborke Popov Momčinović i Borislava Vukojevića govoriće profesorica na Fillozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici Zilka Šiljak i Nebojša Jovanović, asistent na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.
Svi koji žele prisustvovati promociji putem platforme Zoom za pristupne podatke mogu se obratiti na mail: nejranuna.cengic@mreza-mira.net
