JU CKM – Stranica 2

Retrospektivna izložba bosansko-hercegovačkih fotografa (video)

Proteklog vikenda u Sarajevu otvorena je retrospektivna izložba bh. fotografa na kojoj su prikazane fotografije 18 autora.
Ova izložba dio je projekta Foto Galerija Jelićeva, čija je ideja napraviti nekoliko retrospektivnih izložbi kao početak razvoja Fundusa BH Fotografije, sa fotografima koji koriste fotografiju za istraživanje individualnog umjetničkog osjećaja. Želja je objediniti i prezentovati BH fotografe u zemlji i inostranstvu.
Bh. fotografi su u tu svrhu donirali po jednu fotografiju za razvoj fundusa bh. fotografije koji će biti sastavni dio ove galerije. U planu je i otvaranje arhiva i biblioteke sa literaturom I materijalima vezanim za fotografiju po ugledu na slične, koje imaju zemlje širom svijeta.
Autori izloženih fotografija su: Dženat Dreković, Emil Grebenar, Kemal Hadžić, Mladen Pikulić, Almin Zrno, Milomir Kovačević Strašni, Zijah Gafić, Ervin Berbić, Amer Kapetanović, Ivan Hrkaš, Haris Čalkić, Midhat Poturović, Andrija Vrdoljak, Jure Vukadin, Imrana Kapetanović, Mitar Simikić, Jasmin Brutus i Velija Hasanbegović.

https://www.facebook.com/cosmoradioforum/videos/2231356570446178/UzpfSTg5ODU4NTE2MzoxMDE2MTM1ODE5NzU3MDE2NA/

“CABAres CABArei” u CKM-u

Javna ustanova Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, u petak 25. januara ugostiće Zijaha Sokolovića, jednog od najznačajnijih i najzanimljivijih autora neviđene teatarske energije, sa predstavom “CABAres CABArei”, sa početkom u 19.30 sati.

CABAres CABArei je forma pozorišta u kojoj se preispituje kriza srednjih godina, odnosno trenutak kada čovjek podvuče crtu, htio ili ne, pa preispituje sve što mu se dogodilo, sve što mu se događa i što će mu se dogoditi. Sokolović govori o upoznavanju, o iskustvu, o običnom danu, o uspjehu i neuspjehu, o dogovaranju, o borbi mišljenja, o hrani, o zdravom razumu, o vožnji autom, o budućnosti, o pozorištu kao frižideru zabluda, o mediokritetima, o rodbini, o zaostalosti, o pomirenju sa životom, o budalama, a sve u jedinstvenoj i neponovljivoj interpretaciji ovog legendarnog glumca…

O predstavi…

…Zijah A.Sokolović govori i igra sve moguće, majstorskom mimikom i potpunim vladanjem glasom vodi gledaoce od neukrotivog smijeha do ledene užasnutosti, poigrava se osjećajima i mišljenjem publike do ivice izdržljivosti, dok igrajući prepliće dvije velike, za svakog značajne teme, ljubav i smrt…

Rapa Šuklje, 31.03.1993, DNEVNIK, Ljubljana

https://www.facebook.com/centarkultureSarajevo/videos/2018398484946083/

”Ljubavna pisma Staljinu” u CKM-u

Javna ustanova Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, biće domaćin Kazalištu Planet Art, koje će izvesti predstavu”Ljubavna pisma Staljinu”. Premijera predstave održana je u Zagrebu u Gaveli, u mjesecu novembru 2018. godine i sudeći po prijemu publike koja je glumce i autore ispratili ovacijama i dugačkim aplauzom, ovo će biti zagrebački kazališni hit…

Kakva je umjetnost u totalitarizmu? Sovjetski savez. Tridesete godine prošloga stoljeća.
Piscu legendarnog romana ‘Majstor i Margarita’ Mihailu Bulgakovu zabranjeno je izdavanje i izvođenje njegovih djela. Obraća se Staljinu o kojemu ovisi sudbina svih umjetnika u Rusiji.
Jednoga dana dobiva potpuno neočekivan telefonski poziv. Na telefonu je Staljin. Ova povijesna fikcija inspirirana je crticom iz stvarnog života njezinih protagonista – jednog od najznačajnijih ruskih pisaca Mihaila Bulgakova i diktatora Josifa Visarionoviča Staljina.
Drama obrađuje odnos totalitarizma i umjetnosti, autoritarnog vladara i pisca kroz osobni sukob Bulgakova i Staljina, te propituje cijenu i granicu slobode i slobodne misli tada kao i danas. Kompleksno uranjajući u vrijednosti i razloge dva suprotstavljena principa, ova drama donosi dinamičnu i intenzivnu studiju vječnih pitanja koja se postavljaju pred pojedinca, društvo i umjetnost. A kako je danas biti umjetnik…

“Ljubavna pisma Staljinu” su i svojevrstan ljubavno – politički trokut budući da se autoritarna vlast uvlači i u čovjekovu intimu, te utječe i na sve njegove odnose od poslovnih do onih najintimnijh. Ovu predstavu radimo upravo zato što nekim umjetnicima to i nije jednostavno. Mnogi od umjetnika bi nešto i rekli, viknuli bi, urlali bi, ali ne mogu zato što su vezani financijski, zato što su na plaćama, zato što imaju djecu, zato što imaju obitelji… I zaista je u 21. stoljeću potpuno bizarno i apsurdno da umjetnici prolaze sličnu sudbinu kakvu je prolazio Mihail Bulgakov. Jako dobro znam o čemu govorim i jako puno umjetnika misli kao i ja, ali kažem, mi smo svi na neki način vezani. I ta sloboda da ne možeš reći sve što hoćeš je zapravo strašna” – kazala je redateljica Saša Broz. Tekst je napisao španjolski dramatičar Juan Mayorga, predstavu je režirala Saša Broz, a glavne uloge tumače Franjo Dijak, Anastasija Jankovska i Marko Torjanac. Pomoćnik redateljice i scenograf u predstavi je Marko Torjanac, a kostimografiju potpisuje Đurđa Janeš.

Predstava će biti odigrana u subotu, 19.01. u velikoj sali Javne ustanove Centar kulture i mladih, sa početkom u 20 sati.