Charlama subotom u 13 Art Fight – Zulfikar Filandra

Nakon šest uspješno odrađenih prezentacija u sklopu programa „Charlama subotom u 13“, Art Fight se nastavlja. Ove subote Charlama Depot galerija ugostit će mladog bosanskohercegovačkog redatelja Zulfikara Filandru.

U okviru programa prikazat će se projekcija njegovih ranih radova (2 kratka filma), kao i projekcija dijelova iz novog filma “Minotaur” (2020, Experimental Film Society, Kolumbija), kao work-in-progress. Poslije projekcije slijedi Zulfikarov artist talk o specifičnostima procesu nastanka filma Minotaur u kojem se 15 godina lične video arhive “magijskim” procesom pretvara u novi film, o eksperimentalnom filmu, filmskoj montaži, fragmentima, integraciji, sjećanju.

Osim toga, o Filandrinom radu govorit će i poznati bh redatelj Jasmin Duraković kao moderator diskusije u kojoj će i publika imati priliku učestvovati.

Zulfikar Filandra (18.9.1989.) je redatelj i kustos baziran u Sarajevu. Diplomirao je na Griffith College Dublin (Business Studies) i Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo (Režija) i studirao na Elektrotehničkom fakultetu Sarajevo (Automatika). Član Experimental Film Society koji je baziran u Irskoj. Napravio je dva kratka filma u periodu od 2018. do 2019. i dugometražni autobiografski esejski film “Minotaur” koji se može označiti i kao eksperimentalni film i kao kreativni dokumentarac. Razvija film “Shipbuilding” od 2017., trenutno kroz First Films First platformu i priprema izložbu Sarajevo – Beograd 1991. – 2021.

Jedvanosimsoboakalomistobo i Majstor i Margarita u SARTR-u

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a, publika će u petak 28. februara i u subotu 29. februara u 20h moći pogledati predstave “Jedvanosimsoboakalomistobo”  i “Majstor i Margarita”!

U petak u 20h pogledajte predstavu „Jedvanosimsoboakalomistobo” nastalu prema tekstovima Aleša Kurta i Nejre Babić, a u režiji Aleša Kurta.
U predstavi Igraju/ Maja Salkić, Belma Lizde, Ana Mia Karić, Alban Ukaj, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Davor Sabo, Saša Krmpotić, Anida Isanović.

Reditelj Aleš Kurt o predstavi:
Ojha
Ova režija je nastavak rada na prožimanju drevnog i današnjeg. Radi se o socijalnoj komediji, a ona je po svojoj suštini crna, s tim što ova nije baš crna, nego više tamno siva. Smatram da teatar treba da bude socijalno angažiran i da se zaista bavi problemima društva koji nam najviše smetaju da živimo. Pa eto, ova predstava se upravo bavi takvom tematikom. Pored toga ona je u potpunosti uronjena u teatarske kodove od antičkog doba do danas. Nije nam namjera bila da bilo kome ugađamo. Više smo tu da potaknemo na dobro. Da poučimo. I zabavimo. Ako se to još može.

Već u subotu, oni koji nisu do sada, moći će pogledati i predstavu nastalu prema kultnom romanu Mihail-a Bulgakov-a „Majstor i Margarita”, u režiji Aleša Kurta.
U predstavi igraju/ Selma Alispahić, Alban Ukaj, Snežana Bogićević, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Ana Mia Karić, Maja Salkić, Amila Terzimehić, Adnan Kreso i Mirsad Tuka.
“„Majstor i Margarita“ je književno djelo naročitog značaja, koje je obilježilo 20 stoljeće. Gotovo je nemoguće kompletnu strukturu romana, bezbroj likova, i nevjerovatnu količinu akcije i obrata prenijeti u jednu pozorišnu predstavu.
Pojavno naša izvedba je pojednostavljena u vanjskoj formi. Prostor je sveden. Likovi su ogoljeni. Intencija je da se kreira više metafizičko ozračje, nego realistično. Predstava se prije svega bavi unutarnjim svijetom likova i etičkim dimenzijama romana.
I pošto je ovo izrazito kolektivni posao, u prvi plan dolazi rad cijelog ansambla, njihova promišljanja, ideje, nedoumice. To je taj viši nivo koji je prisutan u komadu. Šta se dešava u ljudima koji prave ovu predstavu? Dakle. Predstava govori sama o sebi. Tako to ide.”- Aleš Kurt, reditelj predstave

Rezervacije ulaznica mogu se izvršiti na brojeve 033 664 070 ili 061 022 874, kao i slanjem poruke u Fb inboks tranice Sarajevskog ratnog teatra SARTR.

Otvorenje izložbe „Stoljeće Pave Anđelića“

Povodom stogodišnjice rođenja dr. Pave Anđelića Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine vas sa zadovoljstvom poziva na otvorenje izložbe “Stoljeće Pave Anđelića”.
Pavao Anđelić rođen je 29. februara 1920. godine u mjestu Sultići kod Ostrošca, općina Konjic. Kao jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih srednjovjekovaca, istraživač koji je obilježio ”zlatno razdoblje” historijsko-arheološke nauke u Bosni, Anđelić je udario pečat proučavanju srednjovjekovne sfragistike i heraldike, pionirski je popločao puteve izučavanja historijske geografije i toponomastike srednjovjekovnih bosanskih zemalja, te je objavom monumentalnih monografija krunisao istraživanja stolnih mjesta bosanskih vladara i drugih tema kojima se bavio. Anđelićev dolazak u Zemaljski muzej BiH 23. marta 1955. godine ostaviti će neizbrisiv trag, kako u njegovoj karijeri historičara i arheologa, tako i u samoj instituciji.
Tokom svog muzeološkog rada Pavo Anđelić stekao je sva stručna i naučna zvanja. Zvanje doktora nauka stekao je 1972. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, odbranivši rad pod naslovom Sjedišta bosanskih vladara u srednjem vijeku. Tome je prethodilo njegovo skoro desetogodišnje istraživanje i zalaganje na očuvanju srednjovjekovnog grada Bobovca i kraljevskog dvora u Kraljevoj Sutjesci. Uporedo s tim radio je na istraživanju brojnih nalazišta u okolini Konjica i Visokog. Monografije Historijski spomenici Konjica i okoline i Visoko i okolina kroz historiju I pod potpisom Pave Anđelića danas predstavljaju nezaobilaznu građu za istraživanje ova dva kraja.
Posljednje tri decenije svog života proveo je na istraživanju i rasvjetljavanju srednjovjekovne prošlosti BiH. Početkom 1985. godine odlazi u zasluženu mirovinu često spominjući samo jedno o Zemaljskom muzeju BiH: „Tamo gdje sam ja zaradio penziju, svaki čovjek treba da klekne“.  Do kraja svog života bio je aktivan u struci radeći na individualnim projektima iz oblasti istraživanja i zaštite kulturno-historijskog naslijeđa.
Izložba će biti otvorena u subotu 29. februara 2020. godine u 12 sati u prostorijama Zemaljskog muzeja BiH. Izložba „Stoljeće Pave Anđelića“ podržana je od strane Općine Konjic i Općine Kakanj.