15. ŠOPOVI DANI NA PLIVI

  1. Šopovi dani na Plivi, u čast velikog pjesnika Nikole Šopa, se održavaju u od Jajcu od 3. do 31. listopada. Ovogodišnji program jedne od najznačajnijih književnih manifestacija u Bosni i Hercegovini obogaćen je brojnim kulturnim posebno književnim sadržajima. A poseban gost susreta je istaknuta hrvatska književnica Sanja Pilić, koja će gostovati u svim jajačkim školama, a na glavnoj književnoj večeri će se predstaviti jajačkoj publici.

Sanja Pilić, pjesnikinja, spisateljica, spisateljica za djecu, rođena je 16. 05. 1954. u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik – snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik.

Najčitanija je hrvatska dječja književnica, autorica velikog broja naslova i slikovnica od kojih su neki ušli i u obaveznu lektiru za djecu i mlade. Dobitnica je više prestižnih nagrada poput Nagrade Grigor Vitez, Ivana Brlić Mažuranić, Kiklop, Diplome časne liste IBBY-ja i mnogih drugih.

Program Šopovih dana na Plivi je ispunjen i drugim sadržajima: dodjela nagrada učenicima za najbolja literarna ostvarenja, likovna kolonija radova na temu Nikole Šopa, natjecanje u čitanju za učenike Osnovnih škola, Najtecanje u poznavanju Nikole Šopa za srednjoškolce „Šopijada“, Promocija knjige autora Branka Serdara „Vrijeme kameleona“, promocija knjige autorice Milke Bilandžije „Nijema violina“, kulturni program pod nazivom „Šopovi dani u Banja Luci“ i „Šopovi dani u Sarajevu“, okrugli stol na temu „Isus u ranim Šopovim pjesmama“, koncert u čast Nikoli Šopu.

Nikola Šop rođen je 19. kolovoza 1904. u Jajcu gdje je i završio osnovnu školu. Niže je gimnazijske razrede pohađao u Banjoj Luci, a više u Beogradu, gdje je i diplomirao latinski jezik i komparativnu književnost na filološkom fakultetu.Od 1944. živio je u Zagrebu, gdje je dugo vremena bio marginalizirana pjesnička pojava. Godine 1970. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Umro je u Zagrebu 2. siječnja 1982. Za života objavio je: „Pjesme siromašnog sina“, „Nocturno“, „Isus i moja sjena“, „Od ranih do kasnih pijetlova“, „Tajanstvena prela“, „Kućice u svemiru“, „ Svemirski pohodi“, „Astralije,”„Dok svemiri venu“, „Izabrane pjesme“, „Nedohod“, „Božanski cirkus“ i druge zbirke.

Šopovu pjesničku veličinu osjetili su i naši najbolji pjesnici. Tin Ujević je njemu jednom priznao: “Govore da sam ja velik pjesnik, ali vi ste najdražesniji pjesnik u hrvatskoj literaturi”. A majstor savršenog pjesničkog oblika Dobriša Cesarić ovako je oslovio našeg pjesnika: “Znaš, Šope, ja sam ton, a ti si riječ”.

TAKSIM TRIO – PO DRUGI PUT NA JAZZ FESTU!

Taksim Trio, turski ansambl virtuoznih muzičara, na 20. Jazz Festu Sarajevo predstavit će svoj aktuelni album i publiku odvesti u muzičku avanturu koja je primamljiv spoj njihovog standardnog repertoara i flamenka.

Ovaj je trio prije četiri godine otvorio 16. Jazz Fest, po prvi put predstavljajući se u ovom dijelu svijeta, uslijedili su brojni nastupi a nova muzička odiseja odvela ih je u Andaluziju dajući novu dimenziju njihovoj muzici.

Husnu Senlendirici svira klarinet i balaban, Ismail Tuncbilek balamu, a Aytas Dogan kanun, stvarajući zadivljujuće muzičke pejzaže uz zapanjujuće virtuozne solo partije, donoseći orijentalni zvuk koji je u isto vrijeme i drevan i savremen.

Ulaznice za koncert, koji će biti održan 3. novembra u Bosanskom kulturnom centru, mogu se kupiti ili rezervirati po pretprodajnim cijenama na www.jazzfest.ba. Ulaznica za Taksim Trio vrijedi i za koncert dueta Inside Out, trubača Markusa Stockhausena i pijaniste Floriana Webera koji će biti održan isti dan u BKC-u.

Collegium artisticum – Izložba fotografija: FANI ZGURO “Iz serije Bez naziva”

FANI ZGURO

“IZ SERIJE BEZ NAZIVA“

Tekst: Clara Meister

Collegium artisticum

JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo

30.09. – 30.10.2016.

Otvorenje izložbe: petak, 30. septembar 2016. godine u 18:30 sati

 

Collegium artisticum ima zadovoljstvo najaviti samostalnu izložbu fotografija Iz serije Bez naziva autora Fani Zguro-a, sa popratnim tekstom Clare Meister, u periodu od 30. septembra do 30. oktobra 2016. godine. Na izložbi će biti predstavljeno trideset fotografija Iz serije Bez naziva (2015.) koja započinje u 2007. godini. Otvorenje izložbe će biti upriličeno u petak, 30. septembra 2016. godine u 18:30 sati.

“Grupa ljudi koji stoje. Jedni pored drugih, u dobra stara vremena. Obučeni za posebnu priliku. Gledaju u kameru, smiješe se i poziraju fotografu koji bilježi ovaj, po svoj prilici, važan trenutak za pamćenje. Njihova lica su okrenuta prema objektivu, otkrivajući sebe; čak i oni koji stoje u drugom redu pomiču svoje glave u poziciju gdje bi bili viđeni. Ipak, dolazi do oštrog prekida u ovoj naizgled sretnoj sceni: čovjek u crnom koji drži štap, te drugi u svijetlom odijelu sa rukama na leđima su izostavljeni iz prizora. Neko je pažljivo otrgnuo dio fotografije, u nivou njihovih glava. Njihova lica su nestala…“ (Clara Meister)

Fani Zguro je rođen 1977. u Tirani. Živi i radi u Tirani, Milanu i Berlinu. Zguro je studirao na Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu. Dobitnik je međunarodne nagrade ONUFRI Nacionalne umjetničke galerije u Tirani za 2008. godinu, a 2016. godine osvojio je Međunarodnu nagradu Muslim Mulliqi organiziranu od strane Nacionalne galerije Kosova u Prištini. Zguro je suosnivač Galerije u pokretu (2010.), kustos samostalne projekcije Pipilotti Rist na TIFF-u, te nagrade Onufri u Tirani (2016.). Izlagao je u Haus der Kulturen der Welt u Berlinu, Nacionalnom muzeju savremene umjetnosti u Bukureštu, Musée des Civilisations de l'Europe et de la Méditerranée u Marseju, Filmoteca Espanola u Madridu, Docva Careof u Milanu, na Drugom bijenalu u Tirani, Trećem Mardin bijenalu, Četvrtom bijenalu mladih umjetnika Bukurešta, u Ludwig muzeju u Budimpešti, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, u Javnoj biblioteci u New Yorku, te Pompidou centru u Parizu.

Fotografija: Fani Zguro, Iz serije Bez naziva (2015.), c-print, 30 x 21 cm,

Ljubaznošću umjetnika i Galerije u pokretu

Posebna zahvala Clari Meister, Anri Sali, Bruni Muzzoliniju, Saneli Nuhanović

 

http://www.fanizguro.net/

Otvaranje izložbe – RE:WIND Mensura Demira

Izložba RE:WIND nastala je svojevrsnim premotavanjem trake unazad, razmatranjem dvije decenije punjenja blackbook-ova – zbirke skica, platana i crtanja grafita. RE:WIND predstavlja seriju radova stilski postavljenih prije autorovog izbora arhitekture za primarno zanimanje. Brzopotezni crteži tušem na recikliranom kartonu, pedantne konstrukcije markerom, prostoručni ili šablonski potezi sprejem na platnu, crteži miješanim tehnikama na platnu, samo su neki od sastojaka ove zanimljive postavke.

Mensur Demir rođen je 1980, diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Grafitima/muralizmom počeo se baviti 1996. na minhenskoj sceni, u rasponu od uličnih grafita do javnih narudžbi oslikavanja enterijera. U Sarajevo dolazi 1998. gdje pravi prve korake post-ratne sarajevske graffiti-scene. Nakon studija, od 2006, radio je na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i Međunarodnom univerzitetu Burch, te u projektantskim biroima Studio Zec i Argentaria. Takođe piše i arhitektonsku kritiku za zagrebački magazin Oris. Sudjeluje na festivalima ulične umjetnosti u Sarajevu i Mostaru, te svojim doprinosima donosi dašak svježine i nadahnuća na istrošene zidove. U saradnji sa piscem Dževadom Karahasanom, tokom festivala kulture „Šta ima?“ 2014. u Minhenu, simultano je ilustrirao čitane književne ulomke u vidu performansa. Recentne ilustracije u vidu vizura Sarajeva ili vizura svjetskih metropola, možete vidjeti u Cafe Vatra u SCC-u, kao i hotelima Cosmopolit i Hecco Deluxe u Sarajevu. Vlasnici njegovih unikatnih radova nalaze se širom BiH i regiona, ljubitelje svog stila pronašao je i u Istanbulu, Berlinu, Parizu, Minhenu, Oslu, Vancouveru…

Svečano otvaranje izložbe i druženje sa autorom održaće se u knjižari Books.ba na Trgu Heroja 7 u subotu, 01. Oktobra 2016. Izložba će biti dostupna do 11. oktobra 2016.

Radno vrijeme knjižare: Ponedjeljak – Petak  9:00h – 19:00h; Subota 9:00h – 16:00h

IYMA program 56. MESS-a predstavlja mlade umjetnike i umjetnice iz cijele Evrope

U okviru 56. Internacionalnog teatarskog festivala MESS i ove godine će se održati IYMA (International Young Makers in Action) program u okviru kojeg će biti prikazane četiri predstave u zvaničnoj festivalskoj selekciji, te scensko čitanje u MESS OFF programu. Ove godine na 56. MESS-u u IYMA selekciji su predstave «Ispravak» iz Češke Republike, «Konferencija ptica» iz Slovenije, «Iza kulisa Biskvit zemlje» iz Ujedinjenog Kraljevstva, te «Forecasting» iz Francuske, kao i «Projekat:Pravda» nastao regionalnom saradnjom akademija BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Slovenije. Od samog početka programa Festival MESS čini IYMA platformu zajedno sa festivalima kao što su ACT festival, Bilbao, Španija, BE FESTIVAL, Birmingham, Ujedinjeno Kraljevstvo, ITs Festival, Amsterdam, Holandija, ITSelF, Varšava, Poljska, te Short Theatre, Rim, Italija.

Kroz IYMA program mladim umjetnicima i umjetnicama omogućava se predstavljanje publici u svim dijelovima Evrope, tako što im se kroz posebne festivalske programe nudi prilika ne samo da izvode svoje predstave, nego i sretnu sa kolegama i kolegicama, kao i festivalskim programerima. IYMA je najopušteniji dio MESS-a. To ne znači najmanje ozbiljan i temeljit, štaviše. IYMA označava mladost i energiju, estetski i tematski subverzivne predstave, britkost u promišljanju svijeta, duhovitost i zadivljujuću maštovitost, istakla je Selma Spahić, selektorica Festivala MESSPrva predstava koja će ove godine biti izvedena na 56. MESS-u i prije svečanog otvaranja je predstava Ispravak plesne skupine VerTeDance koja je kreirala jedan izuzetno britak komad o našem pomanjkanju slobode, našem osamljivanju i našoj moći odlučivanja. Teatralnošću, koreografskim momentima i suptilnim humorom, «Ispravak» pokazuje da dostizanje slobode često ide rame uz rame sa gubitkom. Predstavu je režirao Jiří Havelka a na programu je u petak, 30.09. u 18 sati u SARTR-u. correction_vertedance_fotografija_vojtechbrtnicky

“Konferencija ptica” je završni rad rezidentne rediteljice u Glej Teatru iz 2015. godine, Nine Rajić Kranjac, te istovremeno njen magistarski rad na programu za Teatarsku i radio režiju na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju Univerziteta u Ljubljani. Predstava se igra za publiku koja broji 40 osoba koje zajedno sa glumačkom ekipom krenu otkrivati tekst Fariduddina Attara koji su još 1979. u predstavu pretočili Jean-Claude Carrière i Peter Brook. Predstava igra u subotu 01.10. u 22 sata u Pozorištu mladih.

Jess Thom ima Touretteov sindrom, poremećaj zbog kojeg 16.000 puta dnevno ponovi riječ “biskvit”. To neobično neurološko stanje omogućava joj da ima jedinstven pogled na život, pogled koji ona sad prezentira svijetu predstavom «Iza kulisa Biskvit zemlje». Ova predstava dviju žena kombinira komediju, lutkarstvo, pjesmu i nevjerovatne tikove kako bi istražila spontanost, kreativnost, invalidnost. Jess neurološki nije u stanju držati se teksta te je stoga nemoguće imati dvije iste predstave. I tu počinje sva zabava. (Nedjelja, 02.10, 20 sati, Pozorište mladih).

Autori Giuseppe Chico i Barbara Matijević performansom «Forecasting» propituju banalnost načina komunikacije. Na sceni, izvođačica drži laptop na čijem monitoru se prikazuju video zapisi sa Youtubea, odabrani da odgovaraju prirodnoj ljudskoj veličini. Monitor postaje mjesto gdje se ukrštavaju tijelo izvođačice i dvodimenzionalni svijet slika koje predstavljaju neke druge ljude na nekim drugim mjestima. (Četvrtak, 06.10, SARTR, 18 sati)

forecasting_fotografija_florianleduc

Tokom 2015. i 2016. godine sedam je umjetničkih timova na partnerskim akademijama pripremalo dramske komade, koji se objedinjeni premijerno prikazuju na 10. Kazališnoj reviji Akademije dramskih umjetnosti  pod zajedničkim nazivom Projekt: Pravda. Svih sedam bit će prikazano također u okviru IYMA programa, ali u okviru MESS OFF selekcije.

U petak 30. septembra počinje 56. Internacionalni teatarski festival MESS koji će trajati do 9. oktobra, a kompletan program i sve ostale informacije dostupne su na www.mess.ba.

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA A LA FRONTIÈRE U ZVONU

  1. septembra u 21:00 u galeriji Zvono biće upriličeno predstavljanja umjetničkog projekta A LA FRONTIÈRE.
    U okviru prezentacije biće prikazan dokumentarni film bh. reditelja koji živi u Velikoj Britaniji Samira Mehanovića ”Silent War in Beqaa Valley” (Tihi rat u dolini Beka) u trajanju od 22 minute.
    Samir Mehanović višestruko je nagrađivani filmski autor i za svoj rad dobio je priznanja poput BAFTA nagrade i nagrade “International documentary film festival Amsterdam” (IDFA), najvećeg festivala dokumentarnog filma u svijetu.

    Polazna tačka za ovaj multidisciplinarni projekat o „granicama“, koje su mnogo više od granica između zemalja i naroda, bila je rečenica na francuskom jeziku „A la frontière…!“ koja se više puta ponavlja u pozorišnom komadu Tadeuša Kantora ”Dziś są moje urodziny” (Danas je moj rođendan).

Gabriella Cardazzo kuratorica izložbe “A la frontière” i  jedna od autorica projekta, u tekstu o izložbi citira Luiđija Arpinija (Luigi Arpini) koji za ovu rečenicu kaže da je Kantor kada ju je izgovarao vjerovatno mislio na „granicu“ na kojoj je živio kao i na zadatak umjetnika da uvijek budu na prvoj liniji i pročelju…

Umjetnički radovi i muzika odabranih umjetnika i autora su mikro-priče o identitetu, pripadanju, granicama i fizičkom razdvajanju kao i o spoljnim i unutrašnjim ograničenjima. Umjetnici iz Poljske, Litvanije, Ukrajine, Italije, Slovačke, Libana, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije kroz različite medije, iz ličnog iskustva ili iz ugla posmatrača „govore o pričama o i sa granica kroz koje možemo bolje sagledati sebe i biti spremniji da prevaziđemo sopstvena ograničenja. Period koji postoji dok se to ne desi može da bude ispunjen i radošću ukoliko drugima podarimo naše razumijevanje, osjećajnost i optimizam ”, rekla je Giuliana Carbi, još jedna od autrorica izložbe, direktorica studija Tommaseo iz Trsta. Uz Gabriellu Cardazzo i Giuliana Carbi, projekat će u Zvonu predstaviti i njihov asistent Giovanni Gabbassi.

Susret sa medijima organizovaćemo istog dana u 13:00 u Zvonu.
Prevod sa italijanskog na b/h/s bice osiguran.

 

 

Zvanični video 56. Festivala MESS

Zvanični video 56. izdanja Internacionalnog teatarskog festivala MESS objavljen je danas na festivalskom Youtube kanalu. Nastao pod kreativnom palicom tvoraca vizuelnog identiteta Festivala MESS, agencije Fabrika, video nastavlja priču plakata koji je već predstavljen bh. publici. Video upozorava na nadolazeću oluju opasne banalnosti u svjetskom političkom kontekstu. Ovogodišnji vizuelni identitet Festivala MESS kritizira tendenciju svjetske i bh. politike da kompleksne društvene odnose svodi na politiku zastrašivanja drugošću i drugačijošću, ksenofobije i nacionalnog narcizma. MESS u saradnji sa Fabrikom nastavlja svoju tradiciju vizuelnih rješenja kroz društveni angažman, na lokalnom i globalnom planu.

Kako bi ljubitelji i ljubiteljice teatra bili što bolje informisani o predstavama i ostalim popratnim sadržajima 56. Festivala MESS, na zvaničnom youtube kanalu MESS Sarajevo nalaze se kratki video inserti svih predstava, dok će svakog festivalskog jutra na raspolaganju biti i izjave protagonista i protagonistica nakon igranja. Uz tekstualne sinopsise predstava na zvaničnoj web stranici www.mess.ba, za dvosmjernu komunikaciju i sve dodatne informacije dostupni su festivalski Facebook fan page i Instagram profil, dok će službeni MESS Twitter profil u devet dana festivala ažurirati reditelj Dino Mustafić.

 

Rezervacija ulaznica za 56. Internacionalni teatarski festival MESS trajat će do petka 30. septembra, a svi ljubitelji i ljubiteljice teatra rezervaciju mogu izvršiti svakim danom od 10 do 19 sati pozivom na broj +387 60 337 6238. Redovna prodaja i preuzimanje ulaznica vrše se u festivalskom box officeu u Bosanskom kulturnom centru 10 do 19 sati.

 

Kompletan program 56. Festivala MESS dostupan je na www.mess.ba.

Intervju povodom promocije zbirke poezije Ramiza Huremagića: ČEKIČANJE VREMENA – o trenutku.

foto: Edin Džeko

28. septembra 2016. u 19.00 sati, u Historijskom muzeju u Sarajevu, Centar SAMOUPRAVA će upriličiti promociju zbirke poezije Ramiza Huremagića: ČEKIČANJE VREMENA – o trenutku.

Ramiz Huremagić, Cazinjanin, rođen u bihaćkom porodilištu, u jesen 1972. godine. Živi u Sarajevu od 1995. Studirao je dodiplomske studije u Zagrebu i Sarajevu, a magistrirao na postdiplomskom studiju iz oblasti kriminologije i krivičnog pravosuđa u Kardifu u Velikoj Britaniji.

Ko-autor je, sa književnikom Izetom Pervizom, scenarija za dugometražni igrani film Dim duhana, nagrađenog 2004. godine na Fondaciji za kinematografiju FBiH, a koji je bio uvršten i u zvaničnu selekciju CINELINK programa za razvoj scenarija Sarajevo Film Festivala. Prije trinaest godina radio je na produkciji BBC serijala Days that shook the world – Sarajevo assassination, snimanog u Sarajevu. Godine 2013. objavljena mu je zbirka poezije U svijetu bučnih ljudi u izdanju TKD Šahinpašić kao jedan od nagrađenih radova Fondacije za izdavaštvo FBiH za 2012. godinu. Poezija mu je objavljivana u zagrebačkom časopisu Poezija, časopisu Novi Izraz, te web portalima www.penbih.ba, www.strane.ba, www.astronaut.ba i www.tacno.net.

Druga zbirka poezije Čekičanje vremenja – o trenutku objavljena je ove godine u izdanju Centra SAMOUPRAVA iz Sarajeva. Član je PEN Centra Bosne i Hercegovine.

cekicanje-korice-2

 

… generalno o zbirci,

Zbirka poezije „Čekičanje vremena“ je moja druga zbirka. Za razliku od prve „U svijetu bučnih ljudi“, koja je objavljena sredstvima Fondacije za izdavaštvo FBiH, jer su tad u žiriju rekli – dobra je, treba to objaviti, ova druga je izdavački prvijenac Centra za umjetnost, kulturu i društvo – SAMOUPRAVA, i finansirana je iz kase uzajamne pomoći onih koji čine Centar. Ima ih i tu koji su mislili da je dobra pa, eto, našlo se i neke crkavice za štampariju. A rekli su mi da će biti i autorski honorar nekad na proljeće –kilo mesa i salata u Jablanici.  

… o čemu pišeš,

O svemu onom na što nemam odgovor. Kopam, tražim, propitujem. Pa se onda čudim. I odgovorima i sebi kad shvatim u šta sam se upetljao, gdje sam otišao. A nekad se znam i prepasti, dobro uplašiti – kako starih, tako i novih strahova. Nekad tražim onog dječaka kojeg mi svi zaboravimo u sebi. A samo je, u stvari, on bitan. On je igra, radost, sloboda i nesputanost. Sve ono čega čovjeku najviše fali. Nadam se da ću ga naći i sačuvati u sebi. Volio bih da me on isprati sa tog proplanka kad dođe vrijeme. Njegov smijeh i blatom umazane ruke i lice. Do tog trenutka, stvaram svoj svijet u jeziku, gradim ga i rušim iznova, slažem te lego kockice po vlastitom nahođenju, oporno odbijajući da, makar jednom u životu, pročitam uputstvo i pogledam skicu po kojima se kockice slažu. Kad bi svi slagali na samo baš taj jedan način, doslovno bi živjeli u Hakslijevom „novom vrlom svijetu“, umjesto ljudi bili bi samo jednolične maske, bez imena i smisla, zrnca betona u temeljima novog fašizma i totalirizma.

… šta te zapravo tjera da pišeš u vremenu kad malo ko čita išta više od statusa na društvenim mrežama,

Mene tjera neki vrag…vidite, život je, unatoč i tom ogavnom ratu koji sam preživio nekako, bio relativno lijep dok nisam definitivno spoznao tog vraga i tu đavoljsku priču koja je čučala tu negdje unutra dugi niz godina. Ako pojednostavimo svijet i svedemo ga na najmanje zajedničke sadržitelje, onda će tu zasigurno biti eros i tanatos, te onaj agon koji postoji kao fino i mučno plinovito stanje koje porađa i bol i patnju, i ljubav i mržnju, i smisao i besmisao postojanja. Intenzitet i rasprostranjenost takvih stanja je sve veća, nepravde, strahovi i fašizmi sve jače marširaju, gnjev je čovjeku serviran svakodnevno za dobro jutro, a on mali i sam, u svojoj šutnji, pati i urla od tog osjećaja bespomoćnosti, osjećaja za koji bih se usudio ustvrditi da je najodvratniji i najporazniji. Pjesnici naprosto nemaju pravo niti smiju da poginju glavu, zatvaraju se iza zaključanih vrata i da šute. Dok pišem, samom sebi zvučim kao odavno mrtav čovjek koji nema apsolutno više ništa za izgubiti, i kao takav, potpuno slobodan da kažem sve što imam reći. Upravo zbog toga, smatram se sretnim što me poezija pronašla i dala mi mogućnost da u tim agonskim stanjima, umjesto u mržnju i besmisao, odlazim u neke nove prostore, nova mjesta i pukotine, da svaki put iskopam još jednu, do tada neotkrivenu, nakupinu, nježno je umotam i upakujem kao novorođenče i predam svijetu. Da stvorim svoju četvrtu dimenziju, da poimanje vremena svedem na postojanje svetosti „samo jednog trenutka“, sve prije je sjećanje, sve poslije je samo projekcija. Kad iz doživljaja tog trenutka, poezija siđe na papir, kad se riječi ravnomjerno rasporede na praznine i punine, poezija tad odlazi od mene u svoj život. Zaživjeti će ponovo samo u još jednom trenutku – kad je čitatelj uzme u svoje ruke i odmota je u svom čitanju. Tad je samo njegova i zbog tog trenutka vrijedi sav trud. Tad pjesnik, na određeni način, nahrani svoj ego a da nije ni svjestan postojanja tog „tuđeg“, konkretnog trenutka kod čitatelja.

… o izdavaštvu – ako sam dobro shvatio ovo je prva knjiga ove nove izdavačke kuće,

Kao i svi drugi oblici kulturno-umjetničkog djelovanja, osim korida, tako i izdavaštvo čuči na kraju i prosi milostinju. S jedne strane, primjetan je nedostatak sredstava, malo je kvalitetnih izdanja, o prevodima da i ne govorim, urednici i uređivački savjeti skoro da ne postoje, kultura čitanja je u izumiranju – a zašto bi ljudi i čitali sve te velike i ozbiljne knjige kad postoje citati i izreke velikih pisaca na Facebooku i bocama sa vodom, i tako u nedogled. S druge strane pak imamo hiperprodukciju raznoraznih i šarolikih ukoričenih piskaranja. Prije par godina, samo u jednoj godini u BiH je objavljeno preko 80 romana. Dovoljno je imati prijatelja koji ima firmu, malo imućnije roditelje ili pak uzeti neki brzi kredit i eto, štampaš sam sebi knjigu. Dočim je te iste godine u javnosti zamijećeno njih 3 ili 4. Pozicija ozbiljnih izdavača nije nimalo laka, kupovna moć je slaba, knjige nisu oslobođene poreza, podrška države autorima i izdavačima je sve manja, tako da budućnost izdavaštva u BIH nije nimalo svijetla.

Centar SAMOUPRAVA je mali nezavisni izdavač koji nema namjeru da se „takmiči“ sa bilo kim niti da bilo kome bude konkurencija. Namjera je da se udruživanjem i osiguranjem potrebnih sredstava pokriju troškovi štampe i prateći troškovi a da autor ostane vlasnik autorskih prava i sredstava od prodaje svojih izdanja. Centar SAMOUPRAVA je isključivo neprofitan i neće ostvarivati nikakve vlastite prihode. Cilj je da, na solidarnom principu, sami autori manji dio sredstava od prodaje udružuju u zajedničku kasu – fond, kako bi se akumulirala sredstva za dalji rad i objavljivanje novih izdanja. Ništa puno ni previše. Nekoliko izdanja godišnje pri čemu će svako morati ispunjavati izuzetno visoke kriterije u pogledu kvalitete i doprinosa književnoj sceni BiH.

… za kraj izaberi mi jednu koja ti je draga (znam da su ti sve ko tvoja djeca)

 

PROPLANAK

volio sam mali proplanak

ispod didovog gaja

u obliku samurajskog perčina na njega ponekad slete svemirski brodovi

iz kojih se čuje dječiji smijeh

s proplanka sam imao pogled

na omaleno djetinjstvo toliko malo da bi stalo

u sjenu opuhanog maslačka

na proplanku bih volio dočekati i starost

čak i manju od djetinjstva da me s njega

odveze svemirski brod

u svijet gdje žive

opuhane glavice maslačka

gdje su djeca

pošteđena patnje odraslih

cekicanje-vremena-pozivnica

O izdavaču

Centar SAMOUPRAVA, utemeljen u maju 2016. godine, prevashodno je osnovan “od autora za autore“, kao svojevrsni oblik samoupravne interesne zajednice samih autora, s namjerom da se unaprijedi njihov status i doprinese kvaliteti sadržaja u oblasti književnosti, književne teorije, filmske i scenske umjetnosti, kao i ostalih oblika angažovanog kulturnog i društvenog djelovanja.

Zbirka poezije Ramiza Huremagića „Čekičanje Vremena“, izdavački je prvijenac Centra koji, do kraja ove godine, u planu ima objaviti još nekolicinu djela iz područja romana, poezije i teorije književnosti.

O zbirci će govoriti Edin Pobrić, Elma Porobić i Darko Cvijetić.

Profesor Edin Pobrić –Za Ramiza Huremagića tu-biti ne znači ništa drugo nego čekičati vrijeme, kad se od uobičajnog poretka stvari, putem jezičke kontemplacije, proizvodi stvarnost viša i jasnija nego ona koja se može razaznati u pukim dimenzijama sadašnjosti, prošlosti i budućnosti. (Pod mlazom vrele vode / Rađa se novo zazviježđe / U imploziji zatomljene požude /Unutar abdominalne / Savršene crne rupe / Da samo hoće ostaviti / Taj miris crne bluze). To je ono sferno vrijeme lirske pjesme koje vremenu dà da ima vremena, to je trenutak zadržanog prostiranja u kojem se čovjekov život ne mjeri proticanjem vremena nego njegovim doživljajem. Huremagićeva poezija ne operira trenucima koji su prošli, koji su iščezli, već sa trajnim tragom onaga što je vrijeme ispostavilo prostoru stvarajući na taj način poetske slike koje odolijevaju svakoj vrsti prolaznosti. Kroz njegovu poeziju budućnost se čovjeku javlja istovremeno u mnoštvo oblika, podjednako dragih i podjednako (ne)mogućih, pa se i sama ideja onoga što dolazi pojavljuje kao plodonosnija od same budućnosti – više draži i izazova nalazimo u nadi nego u posjedovanju, više u snu nego u stvarnosti”.

Književnica Elma Porobić – Vibrirajuće smjene lucidnosti i izmaglice, ispreplitanja vojničke ogoljenosti, divovske nježnosti te secirajućeg intelekta, atmosfera su u kojoj Huremagić traga za unutrašnjim naprslinama koje se uspostavljaju kao pjesnikovo nastojanje da sastruže onaj nezaboravni pervizovski “trulež sjećanja”. Mogli bismo reći da je ovom zbirkom, što odjekuje i u samom naslovu Čekičanje vremena, Huremagić odlučio “disciplinirati” svoja lomljiva, varljiva i neuhvatljiva sjećanja, svojim Čekičem od pjesničkog jezika razbiti vremenski svedeno i stabilizirano te iščekičati nešto što bismo mogli nazvati Savršenim Prostorom, u kojem se kroz trenutke intenziteta razobličavaju i umnogostručavaju pjesnikova iskustva. Takav Savršen Prostor zamišljamo u “opuhanim glavicama maslačka”, u kojima se “rađa novo sazviježđe u imploziji zatomljene požude, unutar abdominalne/ Savršene crne rupe”, gdje će pjesnik “samo gledati ispred vremena/ I razumjeti zašto su tišina i daljina/ Dva jezika sa najljepšom melodijom”.

Njegov jezik je jezik oslobođenih, tekućih misli i sjećanja, jezik Tišine koji je jezik sponavanja i koji poput rendgenskih zraka vidi u utrobu bića, kroz sve taloge i okoštale slojeve, a Huremagić ga osluškuje “u prelazima bijele u crnu”, u “uzdahu koji stanuje iza zavjese od bijelih zuba”. Stoga bismo mogli reći da se radi o “vađenju” Jezika, koji “dok ga vade/ Na razrezani grkljan/ Ima još uvijek/ Aluziju na život”, o nuždi da “razbije kamen sa svog groba” jer je taj jezik Šutnje, jezik Današnjosti za njega grob. To je uvijek svježi, vibrirajući, destabilizirajući jezik poezije, koji “ć” preliva u “č” i samo tako može da bude jer pjesnik sluti moć iskliznuća u jeziku i moć nezavršene pjesme.

Pjesnik Darko Cvijetić –  Svaka pjesnička avantura posjeduje onaj odisejski agon koji ju je pokrenuo u dosuđeni prostor pjevanja. U sjeni priziva dida Mehe i sina Orhana, razgranuje mistiku osobne mitologije, svoj odisejski put “čekiča” Ramiz Huremagić. Sjekući knjigu u tri ravni – NEBESKA PJEŠADIJA, U JEZIKU JE KOST i O LJUBAVI SVAKODNEVNO – pjesnik u svoje koordinirajuće polje dovlači finu ironiju i malaksalost igre svojstvenu poraću, i poratnom pjevanju. Obris smrti, koja se bijeli u čaršafu nekog kasnog oktobra, neprijanjajući noževi složeni na stolu – to su Huremagićevi imaginarijski rekviziti. Među njima, posebno strašna pjesma – ŽIVOT U KAŠNJENJU, jest briljantna pjesma posvećena lucidnom pjesniku Iliji Ladinu…Ramiz bi Iliju da zatekne, da mu tajnu Ilija došapne kako se svjetovi prelaze, smjenjivi kao kiše, ne kao smrti. A patio bi s njim, ali kaska jednu smrt, jedan život, patnju jednu, koju je Ilija otpatio već, a možda i otpaćuje još jedan život dalje.

 

ŽENE U POLITICI – VIDEO

Jedan od osnovnih uslova demokratije u jednoj zemlji je ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom i javnom životu. Na lokalnim izborima u BiH od ukupno 417 kandidata za opštinske načelnike ili gradonačelnike, samo 26 žena, odnosno 6,2 odsto. Tri su nezavisne kandidatinje za načelnice općina. Žene se od strane političkih lidera ne uvažavaju i ne percipiraju kao sposobne kandidatinje koje mogu uspješno voditi politiku u BiH.
Jadranka Milićević direktorica Fondacije CURE, Leila Šeper aktivistkinja i Amra Babić nezavisna kandidatinja za načelnicu općine Visoko, govore o ovom problemu.

Video produciran u partnerstvu sa Fondacijom Heinrich Böll

PET KONCERATA JAZZ FESTA U POZORIŠTU MLADIH

Programi ovogodišnjeg Jazz Festa, koji će biti održan od 2. do 6. novembra, osim u prostorima Gradske vijećnice i Bosanskog kulturnog centra bit će organizirani i u Pozorištu mladih. Tokom dva dana planirano je ukupno pet koncerata.

Trećeg novembra publici će se predstaviti trio Tatran koji na sceni djeluje već šest godina a ovog ljeta imao je zapaženu debitantsku turneju u Sjedinjenim Državama. Mediji Tatran ocjenjuju kao snažni instrumentalni trio koji na scenu donosi ekstatično muzičko iskustvo kroz virtuozno sviranje, zanimljive melodije i živopisan zvuk.

Istu večer u Pozorištu mladih nastupit će i gitarista Marc Ducret koji je festivalsku publiku očarao prije tri godine nastupom sa svojim triom. Ovaj put će karizmatični umjetnik održati solo koncert a kasnije istu noć nastupit će i kao član trija tromboniste Samuela Blasera kojeg je Downbeat proglasio trombonistom godine u kategoriji “rising star”.

Za peti novembar, Jazz Fest je pripremio koncerte dva iznimna trija: po prvi put na sceni susreću se vrhunski umjetnici violončelista Vincent Courtois, basista John Greaves i bubnjar Mark Nauseef, a nakon njih koncert će održati i ansambl Oliver’s Cinema trubača Erica Vloeimansa kojeg čine i violončelista Jorg Brinkmann i akordionista Tuur Florizoone.

Kako bi publika Jazz Festa bila u prilici pogledati što veći broj koncerata, za cijenu jedne ulaznice, posjetioci festivala će u četvrtak 3. novembra moći poslušati i pogledati tri koncerta, a u subotu 5. novembra dva koncerta.

Ulaznice se mogu kupiti i rezervirati na www.jazzfest.ba gdje možete naći dodatne informacije o koncertima, učesnicima festivala i ulaznicama.