Akcija čišćenja otpada na Dobrinji

Zaposlenici Konzuma i volonteri „Let's Do It“ projekta danas su uspješno proveli akciju čišćenja šireg područja Dobrinje. U akciji koja je trajala tri sata, više od 50 učesnika otklonilo je otpad sa zelenih površina, te je tom prilikom sakupnjeno više od 150  vreća otpada zapremine 120l.

„Neodgovornost građana i niska svijesti o zaštiti okoliša i životne sredine je nešto s čim se svakodnevno susrećemo. Nepropisno odlaganje otpada i uništene zelene površine slike su naše svakodnevnice što posebno dolazi do izražaja u proljeće. Ali postoje entuzijasti, poput nas u “Let's Do It” projektu, koji se ne mire sa trenutnim stanjem i u saradnji sa našim partnerom Konzumom danas smo očistili Dobrinju koja sada čista dočekuje Dan planete zemlje – 22.april.“ – rekao je Junuz Elkaz, koordinator „Let's Do It” projekta.

“Dobrinja je jedno od ljepših naselja u Sarajevu koje krase mnoge zelene površine, te vjerujemo da smo realizacijom današnje akcije učinili da ovo naselje sada izgleda još ljepše, a ujedno želimo podizati svijest o važnosti brige o okolišu. Svoju društvenu odgovornost Konzum je ove, kao i prethodnih godina, iskazao saradnjom sa volonterima “Let’s Do It“ projekta kroz zajedničku akciju čišćenja u kojoj su učestvovali i Konzumovi zaposlenici. Konzum već dugi niz godina prati najsavremenije trendove zaštite okoliša te je tako 2012. godine uspješno certificirao Sistem upravljanja okolišem prema normi ISO 14001 i postao prvi trgovački lanac u Bosni i Hercegovini sa ovim međunarodnim certifikatom. “- istakla je Selma Ovčina, PR menadžer Konzuma.

Ovom prilikom najavljena je velika akcija čišćenja „Let's Do It – očistimo zemlju za 1 dan“ koja će biti održana sinhronizovano u jednom danu 15. septembra 2018. godine u više od 150 zemalja širom svijeta.

 

 

Školegijum: “Koeficijent 50”

preuzeto sa: http://skolegijum.ba

U ovom tekstu analiziraćemo odgovor ministra obrazovanja na zastupničko pitanje, s ciljem da ukažemo na očiglednu sabotažu demokratskih procedura. Zaključci ove analize mogu biti osnova za definisanje stranačkih izbornih programa, ali i za redefinisanje učešća međunarodne zajednice u reformi obrazovanja u BiH.

I. Pitanja

Zastupnik Mario Vukasović je na 40. radnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj dana 4. aprila 2018. godine, u okviru tačke dnevnog reda Poslanička pitanja, inicijative i odgovori, a u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo, postavio zastupničko pitanje:

1. Nakon što je preduzeće Eding telecom u posljednje dvije godine dobilo posao vrijedan 2 miliona KM u dvije godine za projekat elektronskih učionica, a zatim i licencu od Ministarstva za oblast obrazovanja odraslih, sada su dobili i posao obuke nastavnika iz informatike za prvi i drugi razred u vrijednosti od 200.000 KM. Koja je referenca na osnovu koje je baš ova kompanija odabrana, da se njima baš dodijeli toliki novac, s obzirom na to da su osnovani prošle godine?

2. Zašto nisu objedinjene sve nabavke iz oblasti vatrodojave i nabavke opreme za skijanje nego je Ministarstvo novac posebno prebacivalo svakoj školi i na taj način izbjeglo tendersku proceduru?

3. Zašto je Ministarstvo kod nabavke golova izabralo najskuplju ponudu i za 136.000 KM nabavilo 45 umjesto planiranih 96 golova, kolika je bila prvobitna ponuda?

II. Odgovor

Odgovor ministra Elvira Kazazovića analiziraćemo rečenicu po rečenicu. Njegove rečenice su istaknute.

1. (Zahvaljujem, predsjedavajuća, i koristim priliku da vas sve pozdravim, kao i gledaoce kraj malih ekrana.) Želim da odgovorim na pitanja uvaženog zastupnika Maria Vukasovića koja se odnose na problematiziranje određenog dijela javnih nabavki u sektoru za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Ukupno 42 riječi, ništa konkretno. Izjava želim da odgovorim je suvišna. Ministrova je obaveza da odgovori.

2. Napraviću kratki uvod: obzirom da dolaskom nove Vlade, što se tiče resora obrazovanja, napravili smo velike reforme, hrabro, istrajno i odlučno, u cilju da promijenimo dosadašnji sistem koji nije bio funkcionalan, prije svega u resoru obrazovanja i tako, ne povećavajući budžet resornog ministarstva, uspjeli smo da jednim racionalnim pristupom, koji je nekad bio i dosta ambiciozan od strane nas, zaustavili te negativne procese i negativne interesne grupe i ostvarili višak vrijednosti i na taj način te vrijednosti uložili u opremanje, u infrastrukturu škola, u osiguranje škola i sve ostale.

Ukupno 90 riječi. Još uvijek nema odgovora na pitanje.

Tvrdnja da su napravljene velike reforme nije tačna. Tema nije u vezi sa postavljenim pitanjem. Ne postoje analize funkcionalnosti dosadašnjeg sistema, pa je i taj dio izjave proizvoljan, i kao takav nebitan. Drugi dio rečenice je konfuzan. Ministar obrazovanja očigledno nije u stanju sastaviti složeniju rečenicu. I dalje ne znamo: šta su bili negativni procesi, šta je ambicioznost u racionalnom pristupu, ko čini negativne interesne grupe (i šta je njihov interes?), kako je ostvaren višak vrijednosti, šta je višak vrijednosti, i od čega, u obrazovanju, koliki je on tačno bio i gdje se tačno uložio. Bez svih ovih detalja, iskaz je, još jednom, proizvoljan, dakle nebitan, i suvišan.

3. Na taj način smo stekli jako puno neprijatelja, znači tih interesnih grupa koje pokušavaju na bilo koji način da ospore taj naš uspjeh problematizirajući, uglavnom kod javnih nabavki, one najznačajnije naše projekte koje je javnost prihvatila sa oduševljenjem.

Ukupno 38 riječi.

Tvrdnja da je javnost prihvatila najznačajnije projekte s oduševljenjem je također proizvoljna. Ministarstvo nije radilo istraživanja javnog mnijenja na tu temu.

Ministar svoj proizvoljni utisak o radu (svog) ministarstva, nepotkrijepljen relevantnim činjenicama, nevezan za temu, sada namjerava povezati s temom, tako što pitanje zastupnika dovodi u vezu sa interesnim grupama koje se protive: a) reformama, b) opremanju škola, c) osiguranju škola, d) izgradnji infrastrukture. Insinuira da je i zastupnik Vukasović dio te interesne grupe. I dalje ne znamo koje niti koji su njeni motivi za destrukciju obrazovanja.

4. (Prvo pitanje se odnosilo na nabavku i opremanje elektronskih učionica.) Uvaženi zastupniče Vukasović, jednoglasno ste donijeli budžet u kojem jedna od stavki budžeta resora za obrazovanje, nauku i mlade je bila i elektronske učionice.

Ukupno 34 riječi.

Činjenica da je budžet donesen jednoglasno nema nikakve veze s pitanjem kako je nabavka izvršena. I ponovo nebitno. Pominjanjem zastupnika, i korištenjem množine, uz jednoglasno, odgovornost se želi prebaciti na Skupštinu.

5. Procedura nalaže da se formira komisija za javne nabavke. Komisiju za javne nabavke čine eksperti iz Kantona, ne samo iz resora, nego iz Kantona koji su na raspolaganju i ta komisija ima zadatak da izvrši javnu nabavku i to je jedan proces u kojem svi oni koji imaju ambicije da apliciraju imaju mogućnost da utiču i na tendersku dokumentaciju, da se žale Agenciji za javne nabavke u svim procesima te javne nabavke.

Ukupno 72 riječi.

Pitanje je bilo, podsjetimo se: koje su reference kompanije kojoj su dodijeljena sredstva. Ministar ovdje drži lekciju, smušeno i nejasno, o proceduri, koja je poznata, propisana, i koju zastupnici znaju. Po svemu sudeći, ministar se obraća TV gledaocima, koje želi uvjeriti u zakonitost i korisnost svoga rada. Cijeli iskaz je, međutim, ponovo nerelevantan.

Saberimo: 348 riječi, a još nema odgovora ni na prvo od tri pitanja.

 

6. U ovom slučaju ste spomenuli konzorcij koji je uspio da prođe i da realizuje ovaj projekat u kojem se nalaze, mislim da su dvije firme kao konzorcij, da su prošle kod nabavke elektronskih učionica i poslije to povezujete sa da je jedna od tih firmi, to jest jedan od vlasnika te firme, kasnije, takođe po zakonu o obrazovanju odraslih, to je prvi zakon koji ste jednoglasno donijeli kao Skupština, i koji je jako značajan zakon da uredi oblast obrazovanja odraslih, rekli ste da jedan od tih firmi, od osnivača, je kasnije osnivač jednog centra za obrazovanje odraslih, a to je prvi centar koji je registrovan u Kantonu Sarajevu.

Ukupno 109 riječi.

Zastupnik nije pominjao konzorcij, nije pominjao nikakve firme, nije pominjao vlasnika firme. Još uvijek nema odgovora na pitanje. Ponovo se odgovornost prebacuje na Skupštinu (prvi zakon koji ste jednoglasno donijeli…). Pitanje se odnosilo na firmu Eding telecom. Iz 109 riječi ministra nije jasno ko je konzorcij, koliko firmi je umiješano, ko je čemu i čega osnivač, o kakvom se centru radi… Ponovo elementarna nesposobnost da se sastavi jasna izjavna rečenica i odgovori na jasno na postavljeno pitanje.

7. I problem se javlja kada kod javnih nabavki taj centar kao prva osnovana organizacija, dobiva prvu javnu nabavku za edukaciju nastavnika, to jest učiteljica informatike jer smo uveli nastavni predmet informatiku od prvog razreda, kada Elektrotehnički fakultet nije konkurentan.

Ukupno 39 riječi.

Kakav se problem javlja? Ministar zastupničko pitanje doživljava kao problem? Ali, najzad, naziremo nešto nalik odgovoru. Neki je novoosnovani centar (privatna firma) dobio posao da obrazuje učiteljice, iz oblasti kojom se bavi Elektrotehnički (javni) fakultet. Razlog: ETF nije konkurentan. Zašto nije? Ne znamo.

8. Moram da kažem da je moja obaveza, kao i resornog Ministarstva, da poštujemo zakon i da smo mi molili kolege sa ETF-a da se registruju za oblast obrazovanja odraslih jer na drugi način nemaju mogućnost da prođu, nisu uopšte u mogućnosti da budu ravnopravni i da na taj način ostvare javnu nabavku kod obrazovanja odraslih.

Ukupno 56 riječi.

Dakle, ETF nije konkurentan jer nije registrovan, po zakonu, koji je donesen nedavno, i vrlo vjerovatno s ciljem da se angažuje privatni sektor. Odgovor na pitanje, kakve reference ima firma osnovana prije godinu dana, glasi: jer jedina ona ispunjava uslove Zakona o obrazovanju odraslih. Ukupno: 8 riječi.

9. (Sljedeće pitanje odnosi se na nabavka vatroopreme). Znači, mi smo kao resorno ministarstvo opredijelili se da praksu noćnih čuvara koja je postojala 15 godina i koja nas je koštala na godišnjem nivou skoro 5 miliona maraka zaustavimo i da napravimo ogromne uštede i da škole opremimo vatrodojavom, alarmnom dojavom i nadzorom i na taj način ostvarimo mogućnost za osiguranje škola i ušli smo u projekat osiguranja škola gdje se ovom prilikom problematizira nabavka vatrodojave kada, a sada moram spomenuti i način trezorskog poslovanja, kada mi imamo plan nabavki u toku godine, međutim, na kraju kalendarske godine sva sredstva koja nisu utrošena kroz projekte, gdje nisu uspjele se sprovesti javne nabavke, idu na saniranje deficita, stav ove Vlade je bio da se ne bavi isključivo saniranjem deficita koji je napravila prethodna vlada, već da pokuša da realizuje jako značajne projekte za sve resore.

Ukupno 143 riječi.

Ministar govori o uštedi na noćnim čuvarima: oni su otpušteni, a umjesto njih je uveden sistem vatrodojave i protivpožarnog osiguranja (od materijalne štete?) škola. Kolike su te uštede: ne znamo; da li je proces završen: ne znamo. Ali znamo da nije odgovor na pitanje:

Zašto nisu objedinjene sve nabavke iz oblasti, čime se zaobišla tenderska procedura?

U drugom dijelu rečenice spominje politiku vlade prema deficitu prethodne vlade. Ovdje se odgovornost prebacuje na prethodnu vladu, koja je stvorila neki deficit, a koji se ranije rješavao na račun neuspješnih javnih nabavki. To je nova tema, i nema veze s pitanjem, a iz konfuzne rečenice svejedno ne znamo ništa više: ni da li se i kako deficit sada rješava, koji su značajni projekti, ko i kako odlučuje o toj značajnosti, na koje se resore misli. Problematizira se i trezorsko poslovanje, i to nejasno: šta nije uredu s trezorskim poslovanjem?

10. U ovom slučaju, obzirom da smo imali veliki broj inspekcijskih prijava zbog čega škole u Kantonu Sarajevo nemaju vatrodojavu, opredijelili smo se da dio sredstava direktno preusmjerimo, znači, to je bila odluka, a mogu povezati i skijanja odmah, odluka Vlade i kod skijanja kada dio neutrošenih sredstava preraspoređuje na škole u cilju da se realizuju ovi projekti, da se stvore normalni uslovi za funkcionisanje škola.

Ukupno 65 riječi.

I nema odgovora na pitanje zašto se izbjegla tenderska procedura. A za skije, odgovornost je prebačena na Vladu. Pri tome, kupovina skija nema nikakve veze s normalnim funkcionisanjem škola. Nismo dobili odgovor, i sada bi se ovim pitanjem (izigravanje zakona) moralo baviti tužilaštvo.

11. Koristim priliku da čestitam, često me zastupnik Sejo Bukva pita zbog čega ne spomenem, znači, na inicijativu zastupnika Seje Bukve i na vaše prihvatanje i na veliko prihvatanje Vlade, realizovali smo jedan istorijski projekat, to je škola skijanja, gdje ponovo pojedinci, a znamo o kojim se portalima radi, pokušavaju da problematiziraju javnu nabavku skija gdje se Vlada opredijelila da sredstva prebaci školama i da škole direktno nabave opremu i da na taj način preko 4000 učenika nauči vještinu skijanja.

Ukupno 80 riječi.

Postavljeno pitanje koristi kao priliku da čestita. Kome? Sebi, ili zastupniku Bukvi. Pri tome, projekat nije dovršen, nikada nije bio u formi projekta razrađen i predstavljen. I ovdje se odgovornost prebacuje na Vladu (Vlada se opredijelila da sredstva prebaci…) Odgovor bi onda bio: Ministarstvo nije provelo zakonsku proceduru jer je Vlada riješila da sredstva podijeli na drugi način? Dovoljno je bilo i 15 riječi, iako taj odgovor ne bi bio dovoljan. Ko je u Vladi tako odlučio? Ko je izabrao Intersport i njemu mimo tendera prebacio pola miliona?

Ponovo se pominju neprijatelji, portali i pojedinci, koji problematiziraju rad ministarstva. TV gledaoci bi trebalo da zaključe da problema u radu nema, da je sve urađeno po zakonu, a da je zastupničko pitanje rezultat kampanje koja se u medijima vodi protiv ministra i Ministarstva. Insinuira se, ponovo, da su zastupnička pitanja postavljena zlonamjerno.

12. (I zadnja nabavka koju takođe pominjete je nabavka sigurnosnih golova.) Nakon nemilog događaja koji se desio na Dobrinji kada je stradao dječak zbog loše opreme, tada ovih golova, Federalno ministarstvo se opredijelilo da izdvoji dio značajnih sredstava za sve škole na području BiH u cilju da se počne nabavljati ta sigurnosna oprema, znači sigurnosni golovi koji su licencirani u EU i mi smo dobili dio sredstava i krenuli u tu javnu nabavku.

Ukupno 73 riječi.

Počinje se istorijatom, ali ponovo konfuznom rečenicom, bez jasnije uzročno-posljedične veze među događajima: a) nemio događaj (pogibija dječaka); b) investicija Federalnog ministarstva; c) kretanje u javnu nabavku.

Ne zaboravimo: Pitanje je bilo zašto je Ministarstvo kod nabavke golova izabralo najskuplju ponudu i za 136.000 KM nabavilo 45 umjesto planiranih 96 golova, kolika je bila prvobitna ponuda?

13. Imali smo tri pokušaja gdje nikada se nije, a nije bio uslov najniža cijena, već da se zadovolje certifikati koje je predvidjelo Federalno ministarstvo, aplicirali smo i tek u četvrtom pokušaju pojavljuje se firma sa tim certifikatima koja je ostvarila javnu nabavku.

Ukupno 42 riječi.

I dalje istorijat, bez konkretnog odgovora. Iz rečenice se naslućuje da u prva tri pokušaja nijedna ponuda nije imala certifikat o sigurnosti. Ministar provlači kroz odgovor da uslov nije najniža cijena nego certifikat, što je samo polovično tačno. Uslovi koji se ne isključuju su i najniža cijena i certifikat!

14. Mi smo insistirali da se ovo ponavlja iz razloga što bi bili poslije, ako bi se desio neki nesretni slučaj, rekli bi evo imali ste sredstva, imali ste sve, niste nikada to realizovali, vratili ste sredstva Federalnom ministarstvu i zbog toga smo bili istrajni i hvala bogu da smo ovaj uspjeli sprovesti tu javnu nabavku gdje nam se problematizira da je jedna firma odbijena zbog niske cijene, a to je, kako me je komisija upoznala, po Zakonu o javnim nabavkama.

Ukupno 80 riječi.

Objašnjava se motiv, iako se on ne dovodi u pitanje. Samovrednuje se rad (bili smo istrajni), bez adekvatne analize, osim, indirektno, nadnaravne verifikacije (hvala bogu). Odgovor je: Po zakonu ne moramo izabrati najnižu ponudu, pa smo zato izabrali duplo skuplju (13 riječi). Iako arogantan, ovaj se odgovor mora zapamtiti. On otkriva logiku upravljanja obrazovanjem: otpuštaju se radnici da bi se uštedjelo u obrazovanju, a onda se ušteđenim novcem razbacuje, neodgovorno i mimo zakonskih procedura.

15. Mi smo mogli dati ta sredstva Mašinskoj školi da na praktičnoj nastavi napravi te golove za sve škole u Kantonu Sarajevu, ali tada ne bismo imali taj certifikat i ne bi imali sigurnost da se sutra neće ponovo desiti taj nesretni slučaj. Imali smo čak i jednu prozivku zašto nisu instalirani ti golovi iz razloga što je dio direktora tražio da prođe ovaj zimski period kada bi mogli biti oštećeni, već kad počne realizacija nastave tjelesnog odgoja na vanjskim terenima da se to omogući da se instaliraju po neophodnim standardima.

Ukupno 92 riječi.

Cijeli je dodatak nebitan, jer je već odgovoreno na pitanje. Ali se ovdje pravi motiv –nedomaćinsko, a moguće i koruptivno ponašanje – sakriva (opravdava!) skretanjem pažnje na sigurnost djece.

16. Evo pokušao sam, možda sam bio malo opširan, ali radi javnosti da imate te informacije kako naši projekti na koje smo ponosni pokušavaju da se omalovaže, da se stavi nama mrlja u cilju interesa vjerovatno onih koji su povrijeđeni jer smo im uskratili neke novčane benefite i sve ovo što smo uradili. (Hvala.)

Ukupno 53 riječi.

Ministar i javno priznaje da se u odgovoru obraćao TV gledaocima (radi javnosti), informišući je da su projekti Ministarstva (na koje je ponosan) uredu, a da su postavljena zastupnička pitanja pokušaj omalovažavanja. I ponovo insinuira: a) da iza svega stoji neka neprijateljska grupa čiji je motiv b) osvetnički, pošto ona nije dobila novčane benefite. Ne kaže koja, jer zna da bi odgovarao za klevetu, ukoliko ne bi imao dokaze za to što tvrdi. (Očito ih i nema, jer bi inače to učinio.)

Zaključak

Ministar je odgovorio na dva od tri postavljena pitanja, za šta mu je trebalo 1108 riječi, umjesto 21. (Nazovimo to koeficijentom 50. Pedeset riječi umjesto jedne!) Oba odgovora su priznanje da nije poštovao zakon. Logorejom je nastojao to prikriti. Odgovarajući, pokazao je nezavidan nivo govornih kompetencija, nesnalaženje u sintaksi, nezavršavanje rečenica, konfuzno mišljenje. Objašnjenje (nipošto opravdanje!) je nepripremljenost, ali prije svega nastojanje da se izbjegne konkretan odgovor.

Koeficijent 50 je opšteraširena pojava (dakle, ne samo u Skupštini Sarajevskog kantona) karakteristična za parlamentarni rad koji prate kamere javnih servisa. On ukazuje na:

  1. tendenciju da se istupi koriste u svrhu samopromocije
  2.  tendenciju da se sabotira konstruktivan rad, jasnoća iskaza i izbjegne utvrđivanje odgovornosti, skretanjem pažnje sa bitnog na nebitno, ili njenim otupljivanjem, uspavljivanjem, dugim i nefokusiranim govorenjem
  3. nepostojanje zaštitnih mjera od ovih vrsta zloupotreba

U vezi s ovim, Skupština bi mogla i morala ustanoviti mehanizme sprečavanja zloupotrebe skupštinskog prostora i vremena. Predsjedavajući odnosno predsjedavajuća bi morali imati ovlasti da insistiraju na jasnim, kratkim i konkretnim odgovorima na zastupnička pitanja, te da kažnjavaju sve koji tu obavezu izbjegavaju. To je od suštinske važnosti, za zajednicu koja se smatra demokratskom.

Izbjegavanje ministra obrazovanja da odgovori jasno na postavljena pitanja, propuštanje prilike da u skupštini objasni ono što nije na sajtu svog ministarstva važan je signal i za međunarodnu zajednicu. Ukoliko ovakvo upravljanje obrazovnim resursima smatra neprihvatljivim (uz opisano nepoštovanje zdravog razuma, logike i elementarne pristojnosti), onda bi se od njega jasno morala ograditi, a svoj angažman u polju obrazovanja definisati i kao jasan pritisak na političke strukture da ovakve prakse eliminišu.

Najbolje svjetske prakse iz oblasti arhitekture na Mostarskim danima Orisa

Jedan od najpoznatijih i najuspješnijih arhitektonskih biroa u svijetu, norveška Snøhetta, dobitnik nagrada Svjetskog festivala arhitekture (WAF), Aga Khan nagrade za arhitekturu (AKAA) i nagrade Evropske Unije za savremenu arhitekturu – Mies van der Rohe, predstavit će svoj rad učesnicima i učesnicama Mostarskih dana Orisa koji će se održati ovog vikenda u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru. Partner u birou i profesor na Oslo School of Architecture, Tarald Lundevall, govorit će o nagrađenim projektima nove Aleksandrijske biblioteke i zgrade opere u Oslu, te o izazovima budućnosti.

Osim projektovanja, Snøhetta koja je osnovana 1989. godine, bavi se i pejzažnom arhitekturom, dizajnom interijera i brendiranjem, a danas svoje biroe ima i u New Yorku, San Franciscu, Stockholmu, Innsbrucku i Singaporeu, gdje više od 150 arhitekata i dizajnera radi na projektima širom svijeta. “Bez obzira na veličinu, svaki projekat je jedinstven i zaslužuje jedinstven proces i pristup. Mišljenja o historiji, kulturi, klimi, topografiji, pejzažima, društvenom okruženju, etici i funkcijama, zajedno predstavljaju slojeve složenosti koje nastojimo ugraditi u konačni rezultat svakog projekta“, riječi su kojima svoj način rada objašnjava biro Snøhetta.

Svojevrsnu sponu između očuvanja arhitektonskog naslijeđa i savremenog projektovanja, predstavit će svjetski priznati i poznati arhitekta, Han Tümertekin. Dobitnik brojnih međunarodnih nagrada i priznanja, među kojima i Aga Khan nagrada za arhitekturu iz 2004. godine za kuću “B2” u Ayvacıku u Turskoj, pored blistave prakse u projektovanju i graditeljstvu ima i zavidnu karijeru kao predavač i profesor na brojnim svjetskim univerzitetima kao što su Harvard, Ecole Speciale d’Architecture u Parizu, Ecole d’Architecture u Strasbourgu i drugi. Njegov arhitektonski opus obuhvata stambene, poslovne i administrativne zgrade izgrađene širom svijeta, u Turskoj, Kini, Holandiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Mongoliji, Japanu i Keniji.

Kao dokaz da kvalitetni i svjetski konkurenti projekti mogu nastajati i u regionalnom okruženju, pored biroa Snøhetta i arhitektu Han Tümertekina, svoj rad predstavit će i također nagrađivani arhitekti zagrebačkog studia “Dva arhitekta“, Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić, te njemački arhitekt bh. porijekla, Alen Jašarević.

Više informacija o Mostarskim danima Orisa, načinu online rezervacije karata, pronalasku smještaja te ostalim detaljima dostupno je na www.kucaarhitekture-mostar.com

Koncert “Planeta suncokreta 3“ u subotu BKC-u

Koncert Hora za male i mlade Suncokreti “Planeta suncokreta 3“, održat će se povodom Dana planete Zemlje u subotu 21. aprila u Bosanskom kulturnom centru sa početkom u 18 sati. Prisutnu malu raju u holu BKC-a dočekat će “Drvo želja“, na koje će moći lijepiti posebno dizajnirane listove sa vlastitim željama svijeta u kojem žele živjeti, a upravo od ovih želja, Hor za male i mlade Suncokreti kreirat će svoju novu pjesmu. Koncertu će prethoditi desetominutni edukativni čas koji će održati studentice odsjeka za ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA o temi “Kako se ophoditi prema svijetu u kojem živimo“, a voditelj cjelokupnog programa bit će glumac, Mario Drmać. Sve ulaznice, podijeljene su učenicima i učenicama sarajevskih osnovnih škola.

Naši posebni gosti bit će polaznici i polaznice pop-rock škole gitare Hamdije Salihbegovića te polaznici i polaznice Osnovne muzičke i baletske škole Novo Sarajevo koji će uzeti učešće sa dvije tačke i to, duo na klasičnim gitarama i trio kombinaciju klavir-truba-violina. Naš koncert polako prerasta u tradiciju i sretni smo što će uz našu redovnu publiku sa nama biti i učenici i učenice sarajevskih osnovnih škola koje smo posebno pozvali na zajedničko druženje“, istakao je voditelj hora za male i mlade Suncokreti, Nedžad Merdžanović, te se posebno zahvalio UniCredit Bank BiH koja već treću godinu zaredom podržava rad Suncokreta.

Saradnju sa UniCredit Bank BiH imamo još od prvog koncerta Suncokreta i naša ljubav traje sve do danas. U međuvremenu smo snimili album, imali brojne nastupe i koncerte i sigurno da bez njihove podrške ne bismo uspjeli u tome “, naglasio je Merdžanović.

Pored pjesama koje su već dobro poznate kao što su “Putujemo“, “Veseli voz“, “Super Štek“, “Pjesma Suncokreta“ i “Prijatelji“, Suncokreti će prvi put izvesti dvije nove pjesme, “Zamisli se svijete“ autorice Sanele Pršeš te “You are my sunshine“ (Ti si sunce) koautora Nedžada Merdžanovića.

Album Hora za male i mlade Suncokreti može se downloadati besplatno na linku https://bit.ly/2qBEjJS dok  je više informacija o svim aktivnostima Hora dostupno na zvaničnoj Facebook stranici https://bit.ly/2qDgq5B.

CEO High School 2018

Druga CEO High School konferencija pod sloganom „The Next Generation“ biće održana u subotu, 21.aprila 2018.godine u Domu mladih u Sarajevu s početkom u 10 sati. Organizator je Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

CEO (Career and Entrepreneurship Opportunities) konferencija se i ove godine organizuje za učenike srednjih škola i studente i najveći je regionalni događaj koji povezuje mlade sa uspješnim preduzetnicima, čije priče motivišu na aktivan pristup preduzetništvu i razvoju karijere, te ističu da strast u kombinaciji sa marljivim radom rezultira značajnim postignućima.

Konferenciju će otvoriti dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prof.dr. Kemal Kozarić te organizatori konferencije. Učesnicima CEO High School konferencije, između ostalih, predstavit će se doc.dr Amila Pilav Velić, osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva, dipl. ekonomista Jasminko Halilović, glumac Mario Drmač, , sarajevski hip-hop sastav Helem Nejse, a svoju poruku putem video linka uputiće i najbolji mladi evropski košarkaš Džanan Musa.

˝Cilj Konferencije je potaknuti srednjoškolce na inovativno i preduzetničko razmišljanje kroz nekonvencionalne i zanimljive konferencijske sadržaje. Ekonomski fakultet u Sarajevu maturantima želi pružiti inspiraciju kako u odabiru njihovog daljnjeg obrazovanja, tako i u usvajanju praktičnih vještina i znanja, te samim tim podsticati povećanje konkurentnosti mladih na tržištu rada, što je jedan od strateških ciljeva naše institucije˝, istakao je Anes Hrnjić, voditelj CEO projekta i viši asistent na Katedri za menadžment i organizaciju.

Od 2013. godine kada je projekt započet, govornike je čulo preko 50.000 učesnika u čitavoj regiji. Tokom 2017. godine, konferencija je okupila preko 3500 mladih ljudi, 150 organizacija, 9 fakulteta i 300 članova organizacijskog tima.

 

Astronaut agencije NASA i prvi tviteraš u svemiru govori na Spark.Me

Majk Masimino (Mike Massimino), bivši astronaut agencije NASA, profesor na Univerzitetu Kolumbija, poznato televizijsko lice, viši savjetnik za svemirske programe u Pomorskom, vazduhoplovnom i svemirskom muzeju „Intrepid“ i autor bestselera – potvrdio je da će biti Key Note govornik ovogodišnje Spark.Me konferencije. Organizacioni tim Spark.me, jedne od najznačajnijih marketinških konferencija u Jugoistočnoj Evropi, koja se održava 26. i 27. maja u Budvi, uz seriju specijalizovanih radionica zakazanih za 25. maj, potvrdio je dolazak renomiranog predavača.

Masimino je od 1996. do 2014. godine bio astronaut agencije NASA- dva puta je putovao u svemir u misijama za servisiranje svemirskog teleskopa Habl, u toku kojih je šetao kosmosom četiri puta. Prva je osoba koja je tvitovala iz svemira i poslednja koja je radila unutar Habla. Profesor je na dodiplomskim studijama inženjerstva na Univerzitetu Kolumbija.

Masimino se šest puta pojavio u popularnoj humorističkoj TV seriji “Štreberi” (The Big Bang Theory). Redovno gostuje u popularnim TV emisijama i dokumentarcima, uključujući „The Today Show“, „Good Morning America“ i novu TV seriju „One Strange Rock“ na kanalu NatGeo. Voditelj je specijalne emisije „Great American Eclipse“ i serije „The Planets and Beyond“ na TV kanalu Science Channel. Autor je bestselera časopisa New York Times, “Spaceman: An Astronaut’s Unlikely Journey to Unlock the Secrets of the Universe“, koji je pokupio sjajne ocjene književnih kritičara i publike.

Organizatori Spark.me su ranije objavili imena pet ovogodišnja govornika – u pitanju su Mark W. Schaefer (jedan od vodećih svjetskih stratega u oblasti marketinga na društvenim medijima koji svoje znanje i iskustvo dijeli na jednom od pet najposjećenijih marketinških blogova na svijetu – {grow}), Denise Lee Yohn (ekspertkinja u oblasti brendinga, konsultantkinja i autorka nekoliko bestselera), Boyd Multerer (bivši glavni inženjer za Xbox igračku konzolu, koji je osnovao Xbox Live i XNA servise), Diraž Muherdži (suosnivač Shazama, aplikacije koju je Apple kupio za 400 miliona dolara 2017. godine) i Kerry O’Shea Gorgone (direktorica strategije u MarketingProfsu, vodećem izvoru informacija za više od 600.000 marketinških profesionalaca širom svijeta, i voditeljka Marketing Smarts podcasta). U narednom periodu će biti objavljena imena ostalih govornika na konferenciji.

Karte za konferenciju Spark.me 2018 se mogu kupiti na zvaničnom sajtu konferencije – www.spark.me. Puna cijena karte je 300€, ali svi zainteresovani mogu kupiti svoju kartu po sniženoj cijeni od 250€, do 13. maja. Cijena karte uključuje pristup svim predavanjima (26-27. maj), radionicama (25. maj), startap takmičenju (26-27. maj), ručak u hotelu Mediteran na bazi švedskog stola za oba dana konferencije, osvježenje na svim kafe pauzama u toku oba dana konferencije, kao i koktel prijem (26. maj). Cijena karte ne uključuje troškove prevoza i smještaja. Kao motivacija za sve mlade ljude željne znanja, u ponudi su i studentske karte koje su namijenjene srednjoškolcima i studentima redovnih, postdiplomskih i doktorskih studija koji su mlađi od 27 godina, a čija cijena iznosi svega 50€. Kupljene karte se mogu naknadno prenijeti na drugu osobu (“name change”), ali se uplaćeni novac ne može refundirati.

Konferencija Spark.me održaće se po šesti put, 26. i 27. maja, u hotelu Mediteran u Budvi. U skladu sa težnjom da svake godine dodatno obogate program konferencije, organizacioni tim Spark.me 2018 je za učesnike konferencije pripremio seriju besplatnih radionica iz oblasti marketinga i preduzetništva, koje će se održati 25. maja u hotelu Mediteran u Budvi. Organizator Spark.me je kompanija doMEn d.o.o, agent registracije crnogorskog nacionalnog internet domena – .ME, koja od 2013. godine organizuje konferenciju jednom godišnje u Budvi. Spark.me nudi priliku učesnicima da o aktuelnim trendovima u oblasti marketinga, tehnologije i biznisa uče od svjetski poznatih eksperata, te da ostvare kontakt sa preko 550 učesnika konferencije iz više od 20 država širom svijeta, među kojima će naći lidere iz poslovnog svijeta, svijeta tehnologije i inovacija, marketare, startapove i ljude željne znanja.

 

IT Girls pozivaju sve djevojke da prijave ideje za mobilne aplikacije

U susret Međunarodnom danu djevojaka u IKT-u, IT Girls, inicijativa podržana od Ujedinjenih nacija u BiH, organizuje online takmičenje za djevojke od 16 do 18 godina, sa ciljem osmišljavanja  ideja za mobilne aplikacije koje mogu unaprijediti naše društvo.

Takmičenje je otvoreno za timove od maksimalno četiri učesnice, a ideje su podijeljene u kategorije: 1) Pametno učenje; 2) Kulturološka razmjena; 3) Naša planeta i 4) Inovacije za sve.

„Cilj takmičenja je motivisati djevojke da razmišljaju u smjeru korištenja tehnologije za poboljšanje naše okoline, prihvatajući ideju da tehnologija može unaprijediti društvo, te da treba biti dostupna svima. Timove sa pet najboljih ideja ćemo 26. aprila okupiti na druženju u Sarajevu, a tokom juna djevojke će imati priliku učiti kako razviti mobilne aplikacije koje su zamislile“, izjavila je Tanja Madžarević, IT Girls projektna koordinatorica.

Takmičenje, pod sloganom #TehnoMašta, objavljeno je na IT Girls web stranici, gdje je moguće i ispuniti aplikacijski formular. Poziv je otvoren za sve djevojke iz Bosne i Hercegovine, a ideje će se ocjenjivati u skladu sa kategorijama, povezanosti sa Ciljevima održivog razvoja, originalnošću i kreativnošću.

Nakon što završe trening i razviju prototipe, pet najboljih timova će biti u mogućnosti predati svoje aplikacije za takmičenje European Youth Awards, naglašeno je iz IT Girls inicijative.

O Međunarodnom danu djevojaka u IKT-u: Međunarodni dan djevojaka u informaciono-komunikacionim tehnologijama (IKT) obilježava se četvrtog četvrtka u aprilu svake godine, kao inicijativa pokrenuta od strane Međunarodne telekomunikacijske zajednice (ITU), koja je specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija za informacijske i komunikacijske tehnologije. Ove godine će se obilježiti 26. aprila 2018. godine.

O IT Girls:  IT Girls je incijativa mladih zaposlenika i zaposlenica Ujedinjenih nacija sa ciljem da podstakne djevojčice i djevojke da već od rane dobi počnu razmišljati u smjeru informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT), te da se više uključe u svijet programiranja i programskih jezika kako bi razvile interesovanje za ovaj sektor i povećale mogućnosti u odabiru budućih karijera i obrazovnih pravaca.

“Iskreni osmijeh”

Udruženje za podršku ideja ”Skakavac” projektom “Iskreni osmijeh” građanima će predstaviti sve  mogućnosti djece koja pohađaju Zavod za specijalno obrazovanje I odgoj djece ,,Mjedenica”,  te skrenuti pažnju javnosti i uputiti apel zajednici da se aktivno uključi u inkluziju.

Tri osnovna segmenta projekta: radiona,predstava i bazar.

Radiona je zamišljena da po prvi put javnosti se prikažu mogućnosti,znanje I htjenje djece I da svojim rukama za vrijeme trajanja kulturno-zabavnog programa naprave dvije košnice.

Predstava će imati kulturno-umjetnički karakter. Učenici će izvesti unaprijed pripremljene tačke kao što su igrokaz, folkor, recitacije, muzički performans i slično.

Treći segment jeste bazar na kojem će prisutni moći vidjeti određene predmete koje su djeca napravila u školskoj radionici. Vrednovanjem njihovog rada i davanjem mogućnosti da svoje znanje javno prezentiraju učinit ćemo bitan iskorak ka njihovoj inkluziji u zajednicu.

 Predstava I radiona počinje u 16 sati. Vremenski je ograničena do 20 sati. Cilj je skrenuti pažnju i upoznati ljude da bez obzira na psihofizička ograničenja ta djeca mogu i žele imati odrastanje poput druge djece.

Mjesto: bina na Vilsonovom šetalištu

Vrijeme: 23.04.2018. od 16 do 20 sati.

 Zašto trebate podržati ovo dešavanje?

Dosadašnje edukativne radionice u većini slučajeva bile su za nastavnike, užu i širu porodicu, ali nijedna nije podrazumijevala da djeca s invaliditetom društvu pokažu svoje sposobnosti.

Pričati o inkluziji unutar zatvorene prostorije nikad ne može imati odjeka, ukoliko mediji ne budu prikazali i pokazali šta se dešava u našoj svakodnevnici.

Djeca trebaju biti na prvom mjestu u bilo kojem segmentu društva. Pohvaliti njihov rad, trud, ohrabriti ih da nastave raditi to što vole i što su naučili, pokazati ljudima da njihove vrijedne ruke mogu uraditi mnogo više nego što mislimo (ponekad i vjerujemo) da mogu.

Dođite da budete njihov povjetarac u sivilu svakodnevnice.

Foto konkurs #MojaBiH, #LaMiaBosniaErzegovina

Sve do 01.maja mladi Bosanci i Hercegovci dobi od 06. do  25. godine moći će slati fotografije  koje za cilj imaju predstavljanje  Evropskoj uniji  Bosne  i Hercegovine onakvom kako je oni vide danas. Medju nagradama će biti kursevi iz oblasti komunikacije i fotografije, digitalni foto–aparati, projektor i putovanje u Italiju.

Incijativa, koju je pokrenula Ambasada Italije i koja je danas predstavljena u Sarajevu, dio je  “Mjeseca italijanske fotografije u Bosni i Hercegovini” i realizuje se u saradnji sa Evropskom delegacijom,  UNICEF-om i Misijom OSCE-a u BiH.

Učešće

Foto-konkurs je takmičarskog karaktera, sa predviđenim nagradama, podijeljeno u četiri kategorije i upućeno svim državljanima Bosne i Hercegovine u dobi od 6. do 25. godine života. Nije predviđena novčana participacija za učešće na konkursu.

Učešće u konkursu podrazumijeva:

  • prihvatanje, u cjelosti, niže navedenih pravila, što će poslužiti kao saglasnost za korištenje dostavljenog materijala;
  • izjava o autorstvu nad dostavljenim materijalom.

 

Učesnici

Na foto-konkurs se mogu prijaviti učesnici-pojedinci, kao i cijeli razredi, uz prethodno odobrenje nadležnih školskih vlasti. Maloljetnici moraju dobiti saglasnost svojih roditelja (ili zakonskog staratelja).

Učesnici-pojedinci mogu se takmičiti sa maksimalno 1 (jednom) fotografijom, dok pojedinačni razredi mogu dostaviti 2 (dvije) fotografije. Grupe razreda, iste školske ustanove, mogu učestvovati u konkursu sa 4 (četiri) fotografije.

Proces registracije

Fotografije se mogu slati od 9. aprila do 1. maja 2018.:

  • na e-mail: mojabihphoto@gmail.com
  • navodeći u polju predmet: Foto-konkurs – MojaBiH 2018
  • ispisujući u tijelu e-maila:
  • naslov djela i kratki opis; autora; životnu dob; mjesto porijekla aplikanta;
  • za pojedinačne razrede ili grupe razredā, naziv razreda(ā), i školske ustanove;
  • navod “Izjavljujem da sam pročitao, razumio i u potpunosti prihvatio pravila i uslove iz Pravilnika konkursa, objavljenog na oficijalnoj Facebook stranici Ambasade Italije u Sarajevu https://www.facebook.com/ItalyinBiH/ i na oficijalnoj web stranici Ambasade ambsarajevo.esteri.it . Saglasan sam sa korištenjem mojih ličnih podataka u skladu sa zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini, i dozvoljavam objavljivanje, na Facebooku i Twitteru, dostavljenog materijala, praćenog informacijama u vezi sa mojim imenom, životnom dobi, i mjestom porijekla ”;
  • za maloljetnike (mlade ispod 18 godina), saglasnost roditeljā (ili zakonskog staratelja) za učešće u konkursu, i za objavljivanje fotografije/a.
  • prilažući:

Fotografiju/e, u formatu jpg, barem 2400 pixela širine (za fotografije krajolika) ili 2400 pixela visine (za portrete), imenovanu/e imenom i prezimenom autora (Npr. “Mario_Rossi”).

 

Prihvat aplikacija

Aplikant će, putem e-mail, dobiti potvrdu o prijemu dostavljenog materijala.

Fotografije mogu prikazivati spomenik, krajolik, urbani ili prirodni, hranu, sliku, crtež ili bilo koje drugo umjetničko djelo, koji predstavljaju, prema mišljenju autora, Bosnu i Hercegovinu.

Organizatori zadržavaju pravo ne prihvatanja učešća aplikanata koji ne zadovoljavaju uslove, predložene teme i duh inicijative, ili namjeravaju uzeti učešće putem fotografija koje podstiču  diskriminaciju ili nasilje.

Objavljivanje

Po prijemu i prihvatu dostavljenog materijala, Ambasada Italije u Sarajevu će objaviti prihvaćene fotografije na svojoj oficijalnoj web stranici i svojim oficijalnim kanalima na društvenim mrežama (Facebook: www.facebook.com/ItalyinBiH / , Twitter: @italyinbih).

Shodno gore navedenom, objavljivanje uključuje lične podatke autora (ime i prezime, životnu dob, porijeklo, naslov fotografije). U cilju zaštite maloljetnika (mladih ispod 18 godina), ime autora bit će objavljeno u formi inicijala.

Aplikanti koji imaju profile na gore pomenutim društvenim mrežama, također se pozivaju da i sami objave svoju fotografiju sa hashtagom #MojaBiH, tagirajući i oficijalnu Facebook stranicu Ambasada Italije u Sarajevu.

 

Kategorije

Učesnici u Foto-konkursu #MojaBiH bit će podijeljeni u sljedeće 4 kategorije, i za svaku od njih, bit će izabran jedan pobjednik:

  • učesnici-pojedinci u dobi od 6. do 12. godine života;
  • učesnici-pojedinci u dobi od 13. do 18. godine života;
  • učesnici-pojedinci u dobi od 19. do 25. godine života;
  • pojedinačni razredi ili grupe razreda iste školske ustanove.

 Izbor pobjednika

Pobjednike u kategorijama 1, 2, 3, izabrat će žiri profesionalnih fotografa. Pobjednika za kategoriju 4, izabrat će korisnici na osnovu najvećeg broja likeova dobijenih na oficijalnoj Facebook stranici Ambasade, među 10 fotografija koje će prethodno izabrati žiri.

Nagrade

Nagrade za pobjednike:

–           Kategorija 1: učešće na radionici iz oblasti fotografije, videa i medija (nagradu dodjeljuje   UNICEF);

–           Kategorija 2: učešće na radionici iz oblasti fotografije, videa i medija  (nagradu dodjeljuje UNICEF) i digitalni foto-aparat (nagradu dodjeljuje Ambasada Italije )

–           Kategorija 3: putovanje u Rim (nagradu dodjeljuje Ambasada Italije);

–           Kategorija 4: video-projektor  (nagradu dodjeljuje Ambasada Italije).

Ceremonija dodjele nagrada će se održati u mjesecu maju. Više informacija  o ovoj inicijativi bit će objavljeno na oficijalnoj web stranici Ambasade i njenim oficijalnim društvenim mrežama.

Prava i obaveze

Svaki učesnik je odgovoran za:

–           sadržaj fotografije, čime oslobađa organizatora  svake vrste odgovornosti, uključujući i pritužbe za moralnu i materijalnu štetu;

–           autorska prava nad dostavljenim materijalom.

Na osnovu gore navedenog, organizatori se ne smatraju odgovornim za bilo koju vrstu spora u vezi sa autorskim  pravima u vezi sa fotografijama ili bilo kakvu drugu posljedicu koja se odnosi na  fotografije koje se takmiče.

Učesnici konkursa oslobođaju organizatore svake vrste odgovornosti prema trećim licima koji bi mogli smatrati uvrjedljivim objavljeni materijal.

Prihvatanjem ovog Pravilnika, Ambasada Italije ima pravo koristiti, reproducirati i dijeliti u Italiji i inostranstvu primljeni materijal, bez ograničenja. Štaviše, učesnici se odriču bilo koje vrste zahtjeva, žalbe ili tužbe protiv Ambasade Italije u Sarajevu, na temelju upotrebe dostavljenog materijala.

Ambasada Italije u Sarajevu garantuje  da će se lični podaci koristiti isključivo u svrhe ovog konkursa.

 

 

Konkurs za Novinarsku nagradu Srđan Aleksić 2018

Mreža za izgradnju mira raspisuje K O N K U R S za novinarsku nagradu “Srđan Aleksić” za profesionalno izvještavanje o marginalizovanim grupama u kontinuitetu i za razvoj društveno odgovornog novinarstva.

  1. Na konkursu mogu učestvovati organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, kao i Radne grupe koje djeluju u okviru PRO-Budućnost projekta, koje do 31. jula/srpnja 2018. godine pošalju prijedloge emisija, medija ili novinarki/novinara, koji profesionalno i u kontinuitetu izvještavaju o marginalizovanim grupama u našem društvu i time doprinose rješavanju problema ovih društvenih grupa u praksi i razvoju društveno odgovornog novinarstva.
  2. Na konkursu mogu učestvovati novinari i novinarke koje do do 31. jula/srpnja 2018. godine pošalju tekstove/priloge koji se bave tematikom pomirenja i kulture sjećanja, odnosno kojima se promoviše mir, suživot i razumijevanje među različitim etničkim grupama u BiH.

Način prijave:

► za kategoriju 1 (za organizacije civilnog društva i Radne grupe):
– obrazloženje organizacije koja šalje prijedlog
– najmanje dvije snimljene emisije ili najmanje dva objavljena teksta/priloga novinara/novinarke koje organizacija kandiduje za novinarsku nagradu „Srđan Aleksić“ koji nisu stariji od godinu dana od objave Konkursa

► za kategoriju 2 (za novinare i novinarke):
– detaljan CV novinara ili novinarki u vezi sa navedenim temama
– do tri priloga/teksta ne starija od godinu dana od objave konkursa
– potvrdu urednika ili vlasnika medija o objavljenom prilogu/tesktu

Za obje kategorije obavezna je elektronska forma prijave.

Novinarska nagrada Srđan Aleksić će se dodijeliti 21. septembra/rujna 2018. na Međunarodni dan mira.

Pozivamo sve organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini, posebno one koje predstavljaju marginalizovane grupe ili sa bave zaštitom i promocijom prava marginalizovanih i ranjivih grupa da se prijave na Konkurs i time podrže novinare i novinarke koji promovišu društveno odgovorno novinarstvo. Pozivamo novinare i novinarke da prijave svoje mirovne tekstove/priloge koje svjedoče o suživotu, te koji promovišu mir i toleranciju.

Prijave možete slati na adresu: Helsinški parlament građana Banjaluka, Bana Lazarevića 21, 78000 Banjaluka ili na e-mail: nagrada@hcabl.org.

Novinarska nagrada Srđan Aleksić se već petu godinu dodjeljuje u okviru USAID-ovog projekta PRO-Budućnost.

Kompletan poziv: Konkurs-Novinarska nagrada-Srdjan-Aleksic-2018