Promocija knjige valdorfske pedagogije i međunarodna pedagoška konferencija

U petak, 04. maja 2018. godine sa početkom u 18h u organizaciji knjižare Buybook i Udruženja prijatelja valdorfske pedagogije, bit će predstavljena nova knjiga uvaženog profesora Waldorf pedagogije David Brierleya. ”Stotinu miliona sadašnjih sudbina” je svojevrstan vodič u traženju boljih pedagoških metoda u radu sa djecom, o čemu će na promociji govoriti sam autor, te profesorica Slavica Bašić sa Sveučilišta u Zadru i profesorica Lidija Pehar na odjelu Pedagogije i psihologije Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

David Brierley je norveški antropolog, antropozof, waldorfski profesor i suosnivač fakulteta u Oslu, Rudolf Steiner University College. Brierley podučava pedagoge, odgojitelje, učitelje i roditelje širom svijeta. Ovaj izvrstan predavač će prenijeti svoje bogato iskustvo u radu sa djecom i približiti načine na koji djeci možemo omogućiti da postanu ono za šta su rođeni i odrastu u sretne i zdrave ličnosti. Član je Botin platforme za inovacije u obrazovanju. Voditelj je projekta za inovacije u obrazovanju u slovenskom ministarstvu za obrazovanje, kulturu i sport.

Nakon promocije knjige, u subotu 05.maja, u sarajevskom Centru za kulturu, Jelićeva 1, od 09:30 do 18:00 sati, u organizaciji Udruženja prijatelja valdorfske pedagogije, održat će se jednodnevna međunarodna pedagoška konferencija  pod nazivom ”Obrazovanje za budućnost”. Kroz raznovrsna predavanja uvažanih profesorica Bašić i Pehar i profesora Brierleya na teme odgoja, emotivne i spiritualne inteligencije, te umjetnosti i ručnog rada u vezi sa razvojem i potrebama djeteta i prateće kreativne radionice učesnici će imati priliku upoznati se sa najnovijim pedagoškim pristupima koji teže osiguranju obrazovanja za budućnost.. Za prijave i informacije moguće je kontaktirati Udruženje putem mail  prijateljiwaldorfskepedagogije@yahoo.com.

 O značaju ovih predavanja i potrebi poklanjanja više pažnje odgoju djece, profesor Brierley je izjavio: “Obrazovanje je zagonetno u tome što mi učimo naše učenike da idu u susret budućnosti sa apetitom za život, sa povjerenjem i entuzijazmom. Nikada ranije obrazovanje nije bilo veći izazov. U brzo promjenjivom naučno-tehnološkom svijetu budućnost nikada nije bila toliko nepredvidljiva, tako da ono što radimo u školama može lako izgubiti svoje značenje. U nadolazećim godinama, u Evropi će uspješna ekonomija i blagostanje ljudi ovisiti o obrazovanju budućih generacija i o tome koliko možemo kroz teoretske, umjetničke i praktične predmete razviti ljudske kapacitete mišljenja i  imaginacije u radosnoj nastavi punoj značenja. Vizija naše budućnosti je ono šta i kako podučavamo u učionici današnjice.”,

 

 

Organizaciju i realizaciju ove izuzetno značajne konferencije za pedagoge, roditelje i budućnost djece u Bosni i Hercegovini pomogla je UniCredit Bank.

 

 

Javna debata i nastup Damira Imamovića

Javna debata „Dom kulture Bosanski Petrovac – Dom antifašizma i feminizma“ održat će se 10. maja 2018. godine u Centru za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac (nekadašnji Dom kulture), u 18 sati. Javna debata događaj je u sklopu projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira Udruženje „Akcija“ Sarajevo  uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

Učesnici i izlagači su Slobodanka Kerkez, direktorica Centara za kulturu i obrazovanje, Milica Kecman, kustosica Spomen-muzeja „Jovan Bijelić“ te Ahmet Hidić, osnivač i prvi direktor Centra za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac. Javnu debatu moderirat će programski koordinator Udruženja „Akcija“ Nebojša Jovanović. Događaj će upotpunit izvedba interpretatora sevdalinki i kompozitora Damira Imamovića, koji će nastupiti po završetku razgovora među najavljenim učesnicima.

Organiziranjem događaja širom Bosne i Hercegovine u prostorima bivših domova kulture, Udruženje „Akcija“ podstiče jačanje informirane i konstruktivne debate o ovoj važnoj fizičkoj i simboličkoj infrakstrukturi za kulturu naše zemlje. Javnom debatom u bivšem Domu kulture u Bosanskom Petrovcu otvorit će se prostor za razgovor o značaju domova kulture u dijahronsijskom pogledu, o njihovoj vrijednosti za bh. kulturno naslijeđe, modusima njihovog funkcioniranja, upravljanja i opstanka na prijelazu dvaju socio-kulturnih i historijskih konteksta.

Dom kulture Bosanski Petrovac bio je jedan od najznačajnijih u Jugoslaviji budući da je upravo u njemu 6. i 7. decembra 1942. godine održana Prva zemaljska konferencija Antifašističkog fronta žena. Ovaj ženski pokret doprinio je borbi protiv fašizma te su ujedno učešćem u Narodnooslobodilačkoj borbi pripadnice ovog pokreta izvojevale i pobjedu za opću ravnopravnost žena. Upravo Dom kulture u Bosanskom Petrovcu predstavlja simbolički prostor u kome su osnažene dvije važne progresivne ideje – ideje antifašizma i feminizma. Koliko je značajno ovo mjesto danas za stanovnike Bosanskog Petrovca i cijele BiH, te kakva je njegova budućnost? Ovo su samo neka od pitanja o kojima će se diskutirati na debati u Domu kulture u Bosanskom Petrovcu.

 

Svi materijali prikupljeni istraživanjem u sklopu ovog projekta bit će dostupni na web platformi domovikulture.ba.

Međunarodni Dan djevojaka u informaciono – komunikacionim tehnologijama

Obilježavanje Međunarodnog dana djevojaka u IKT je pokrenuo CPCD prije četiri godine, a ovoj inicijativi se priključuje sve više institucija i organizacija.

Čertvrti put zaredom je Centar za promociju civilnog društva (CPCD)  organizovao radionice za mlade djevojke koje su zaintereovane za informaciono-komunikacione tehnologije.  Međunarodni dan djevojaka u informaciono-komunikacionim tehnologijama obilježava se posljednjeg četvrtka u mjesecu aprilu svake godine, a obilježavanje ovog dana pokrenuto je od Međunarodne telekomunikacijske zajednice (ITU) i provodi se u više od 140 zemalja svijeta.  CPCD je ovaj program samoinicijativno omogućio i djevojkama u Bosni i Hercegovini.

26.4.2018. organizovali smo tri radionice u saradnji sa firmama eMedia Patch, MistralTechnologies i HUB387, ACADEMY387 i NEST71, gdje su stručnjakinje razgovarale sa 27 djevojaka o sopstvenim iskustvima te značaju uključivanja djevojaka u područje informaciono – komunikacionih tehnologija i promovisanje prednosti koje sa sobom nosi karijera u IKT.

“Ponosni smo što smo i ove godine uspjeli okupiti veliki broj djevojaka iz različitih gradova u BiH, te se želimo zahvaliti na saradnji Mješovitoj srednjoj školi “Bužim”, OŠ “Umihana Čuvidina” iz Sarajeva, Gimnaziji “Mustafa Novalić” iz Gradačca, OŠ „Saburina“ iz Sarajeva, OŠ Stijena iz Cazina, te Gimnaziji Istočna Ilidža i IV Gimnaziji Ilidža, izjavila je Aleksandra Crnogorac, koordinatorica ove inicijative i menadžerica u CPCD-u. . Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana djevojaka u IKT omogućili su ličnim donacijama građani, kompanija Microsoft, i CPCD.

CPCD će i dalje nastaviti da okuplja mlade ljude i promoviše pozitivne trendove na bh. i svjetskom tržištu rada, implementirajući aktivnosti povodom Međunarodnog Dana djevojaka u IKT, kao i tokom najvećeg edukativnog događaja u BiH – Sata kodiranja koji je i prišle godine BiH pozicionirao među najbolje u svijetu okupljajući preko 35 000 mladih ljudi da kodiraju i otkrju svoje talente u ovom sektoru.

ZaSvakoDijete.ba: Intervju Lutvo Sporišević, pedijatar

U intervjuu za blog ZaSvakoDijete.ba povodom Sedmice imunizacije pedijatar prim.doc.dr. Lutvo Sporišević govori o važnosti imunizacije za svako dijete, opasnosti odlaganja ili odbijanja vakcinacije, značaju kolektivnog imuniteta i posljedicama koje opadanje kolektivnog imuniteta može donijeti te o tome kako su nakon posljednjih smrtnih slučajeva izazvanih morbilima u okruženju roditelji u BiH intenzivirali telefonske konsultacije i dolazak u pedijatrijske ordinacije po relevantne informacije o vakcinaciji. Ohrabruje podatak da je primijetno da je u ordinacijama sve veći broj djece na vakcinaciji, ali su zbirni podaci o procijepljenosti i dalje alarmantni, a nizak vakcinalni obuhvat ispod preporučenoga može rezultirati ponovnom pojavom akutnih zaraznih oboljenja do epidemijskih razmjera. Pedijatar pojašnjava zbog čega morbili mogu biti opasni po život malih beba i osoba starijih od 20 godina koje nisu vakcinisane, te upozorava na sve niži nivo procijepljenosti vakcinom protiv dječije paralize koju iako pedijatar sa dugačkim stažom na svu sreću do sada nije imao priliku vidjeti u praksi:

“Moja saznanja o ovoj teškoj bolesti uglavnom se temelje na relevantnim stručnim publikacijama. Ne bih volio da se susretnem sa slučajem ili slučajevima  dječije paralize”, upozorava prim.doc.dr. Sporišević.

U stalnom ste kontaktu s djecom i njihovim roditeljima. Kakvi su bili odjeci epidemije morbila koja je zbog niskog procenta procijepljenosti pogodila Srbiju izazvavši smrtne posljedice? Da li ste primijetili možda veći broj roditelja koji zovu, traže informacije ili u većem broju dovode djecu na vakcinaciju?

Nedavni slučaji povećane učestalosti obolijevanja od morbila u našem okruženju intenzivirali su  telefonske konsultacije i dolazak roditelja u pedijatrijske ordinacije s željom da saznaju  relevantne informacije o MPR vakcinaciji, te je u posljednje  vrijeme  povećana MPR procjepljenost.

Proces imunizacije u BiH u posljednjem periodu znatno je ugrožen i procenat procijepljenosti pao je na opasno nizak nivo. Koliki je prema Vama dostupnim informacijama taj procenat trenutno i u kolikoj mjeri je situacija alarmantna?

Situacija vezana za znatan pad procenta procjepljenosti djece u BiH je alarmantna, ne održava se preporučeni procenat procjepljenosti od 90-95 posto na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Nizak vakcinalni obuhvat ispod preporučenoga može rezultirati ponovnom pojavom akutnih zaraznih oboljenja do epidemijskih razmjera, koje se isključivo mogu spriječiti vakcinacijom/cijepljenjem. Relevantni  podaci  ukazuju da se trend niskoga obuhvata djece vakcinacijom  nastavlja  – aktualni  procenat procjepljenosti u nekim područjma  FBiH je 40 posto , a 2016. vakcinalni obuhvat za treću dozu vakcine/cjepiva za dječiju paralizu, difteriju,tetanus i veliki kašalj/hripavac (Polio, DTP) i prvu  dozu   MPR vakcine (vakcina za ospice/krzamak, zaušnjake i rubelu) bio je 80 odsto.

U slučaju izbijanja epidemije morbila, kolika je opasnost po djecu bez obzira da li su vakcinisana ili ne, kao i po odrasle, s obzirom da u određenim dijelovima BiH tokom rata mnogi nisu bili u prilici da se redovno vakcinišu po planu i program imunizacije?

MPR vakcinacija je jedini efikasan i siguran način sprječavanja oboljevanja od morbila. Dugogodišnja ili cjeloživotna zaštita oboljevanja od morbila (ospica) postiže se primjenom dvije (2) doze MPR cjepiva, koje se uobičajeno daje u periodu 12-15 mjeseci (primovakcinacija) i 4-6 godina (revakcinacija). Svi oni koji nemaju potpuni MPR vakcinalni status, bez obzira na dob,  i/ili nisu preboljeli morbile mogu oboljeti od morbila. Morbili su akutna zarazna bolest svih dobnih skupina, te je bitno da i odrasle osobe imaju primjeren MPR vakcinalni status, to jeste da se i oni  vakcinišu ako imaju neprimjeren ili nepoznat MPR status.

“Bitno je da roditelji i  ostali zainteresirani informacije traže od zdravstvenih profesionalaca  i  relevantnih  stručnih izvora”

Protivnici vakcinacije koji su najčešće i sami vakcinisani često znaju reći ‘Imam ja prijatelja nije vakcinisan kao dijete i nije se razbolio…’. Šta je to kolektivni imunitet i u kolikoj mjeri je ugrožen padom procenta procijepljenosti? 

Vakcinacija osim individualne zaštite omogućava zaštitu i onih pojedinaca koji se ne vakcinišu za određene akutne zarazne bolesti  jer su mlađe životne dobi  (dojenčad do 2 mjeseca života) ili se ne vakcinišu usljed postojanja realnih medicinskih kontraindikacija (na primjer oboljeli od poremećaja imuniteta i drugo). Pad procjepljenosti ispod 90-95 posto omogućava pojavnost akutnih zaraznih bolesti do epidemijskih razmjera,  te se gubi zaštitna uloga  kolektivnog imuniteta i kod pojedinaca koji se iz objektivnih razloga ne vakcinišu ili se ne mogu  vakcinisati.

Koliko su morbili opasni, zbog čega dolazi do smrtnih ishoda i kod koje populacije u najvećoj mjeri?

Morbili mogu biti veoma ozbiljna bolest, pa usljed ozbiljnih komplikacija kao što su upala pluća, upala mekih moždanih opni i mozga, može  dovesti do smrtnog ishoda. Uobičajeno su najčešće komplikacije u djece mlađe od 5 godina i odraslih  iznad 20. godine života. Osobe s poremećajem imuniteta, kao i oni koji usljed zloćudnih oboljenja ili drugih oboljenja primaju kortikosteroide i citostatike mogu imati izuzetno tešku kliničku sliku morbila  praćenu teškim formama upale pluća i progresivnom  upalom mozga, što rezultira visokom smrtnošću.

Šta su, ukratko, morbili?

Morbili predstavljaju  akutnu  visoko zaraznu ozbiljnu bolest, koja je među najčešćim  uzrokom  smrti kod  male  djece.  Sve dobne skupine, pa i odrasli, mogu oboljeli od morbila ako nisu primili dvije doze MPR vakcine ili nisu prethodno preboljeli ovu bolest.  Prije uvođenja MPR vakcine, morbili su bili tipična dječija bolest praćena epidemijama svakih 2-5 godina. U periodu 2000-2015. zahvaljujući MPR vakcinaciji za 80 posto smanjena je smrtnost uzrokovana morbilima. Morbili se manifestiraju  visokom temperaturom, upalom gornjih dišnih puteva, osipom po koži, upalom sluznica, a od komplikacija se mogu javiti proljev, upala uha, upala pluća, upala mozga i sljepoća. Učestalost upale mozga kod oboljelih  s morbilima je 1: 200-5000, a u slučaju MPR vakcine izuzetno rijetko – 1 : 1. 000. 000. Potrebno je tačno izdiferencirati morbile od drugih osipnih zaraznih bolesti, a često anamnestički podaci iz osobne anamneze nisu tačni ili su nejasni. Sticanje  imuniteta  nakon preboljelih morbila može biti praćeno ozbiljnim komplikacijama,  te je MPR vakcina jedino dokazan siguran i efikasan način sprječavanja i nadzora morbila.

BiH je skupa sa zemljama poput Rumunije i Gruzije svrstavana među zemlje sa visokom opasnošću od pojave dječije paralize, kao i s Ukrajinom u kojoj se na koncu paraliza I pojavila. Kolika je opasnost od pojave polia u BiH danas?

Dugogodišnja pozitivna iskustva vakcinacije protiv dječije paralize faktički su diljem svijeta  omogućila   eliminaciju dječije paralize. U Europi je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)  2002. godine  proglasila eradikaciju dječije paralize.  Aktualni trend pada procenta procjepljenosti prisutan je i za vakcinu protiv dječije paralize  (poliomijelitisa) jer se odražava nizak  procenat procjepljenosti ispod preporučenih 90 posto. Svakako da postoji opasnost ponovne pojave dječije paralize jer je   procjepljenost protiv dječije paralize ispod preporučenog  procenta procjepljenosti.

Koliko je zdravstveni sistem bilo koje zemlje u kojoj je zahvaljujući imunizaciji polio godinama nepoznanica danas spreman da se nosi sa jednom takvom bolešću u slučaju njenog izbijanja?

Akutna  zarazna oboljenja, kao i  ostala  oboljenja,  imaju adekvatnu  strategiju  prevencije, liječenja i nadzora. Navedeno se odnosi i na eventualnu pojavu dječije paralize. Napore je potrebno usmjeriti na intenziviranje povećanja procenta procjepljenosti protiv dječije paralize jer ćemo jedino na takav način spriječiti pojavu dječije paralize, koja može imati ozbiljne posljedice s nepovratnim paralizama mišića, doživotnom invalidnosti i smrtnim ishodom. Ne postoji specifičan efikasan  lijek za dječiju paralizu.

 

“Nizak vakcinalni obuhvat ispod preporučenoga može rezultirati ponovnom pojavom akutnih zaraznih oboljenja do epidemijskih razmjera”

 

Nerijetko se kaže kako je “vakcinacija žrtva vlastitog uspijeha” – ljudi jednostavno nisu imali priliku vidjeti davno iskorijenjene bolesti i misle da im se one ne mogu dogoditi. Dugogodišnji ste pedijatar sa velikim iskustvom, da li ste imali priliku uživo vidjeti pacijenta oboljelog od polia ili znate neki od kolega koji su imali priliku vidjeti ili liječiti takvog pacijenta?

Zahvaljujući najsigurnijoj  i najučinkovitoj medicinskoj preventivnoj aktivnosti vakcinaciji nisam do sada niti kao student ili liječnik praktičar vidio  niti jedan slučaj dječije paralize. Uglavnom se moja saznanja o ovoj teškoj bolesti temelje na relevantnim stručnim publikacijama. Ne bih volio da se susretnem sa slučajem ili slučajevima  dječije paralize. Samo vakcinacija sprječava pojavu dječije paralize, njen težak tok, paralize, invalidnost i smrtni ishod.

Iako postoje brojni dokazi, naučne činjenice, istraživanja i kontinuirane provjere, protivnici imunizacije sve to jednostavno negiraju i manipulišu poluinformacijama, izvlačenjem stvari iz konteksta i širenjem lažnih vijesti. Kako poboljšati komunikaciju pedijatara s roditeljima kako bi roditelji mogli od najstručnijih osoba dobiti pravu informaciju?

Roditelji trebaju imati povjerenje u liječnike praktičare i  zdravstveni  sistem  koji su jedini stručni i  relevantan  izvor da ukažu na značaj i daju temeljne činjenice zasnovane na medicinski dokazanim spoznajama o vakcinaciji. U svakodnevnom radu liječnici i  medicinske sestre-tehničari pokušavaju kontinuiranom komunikacijom  da razriješe mnogobrojne nedoumice  i daju odgovor na upite roditelja o imunizaciji djece. Stručne informacije o vakcinaciji na web portalima zdravstvenih ustanova i edukativni skupovi imaju značaja da roditelji dobiju stručne i relevantne informacije o vakcinaciji djece.

Često ćemo čuti kako “nema dovoljno informacija o vakcinama. Koliko ih ljudi zaista traže na pravoj adresi?

Mišljenja sam da ima dovoljno  stručnih informacija o vakcinaciji. Bitno je da roditelji i  ostali zainteresirani informacije traže od zdravstvenih profesionalaca  i  relevantnih  stručnih izvora. Na taj način mogu doći do stručnih i tačnih informacija o vakcinaciji. Nažalost često se mogu naći informacije o vakcinaciji koje nisu utemeljene na medicinskim dokazima što utiče na neadekvatan stav roditelja o vakcinaciji.

Često se na internetu mogu čuti stavovi osoba koje kažu kako vjeruju vakcinama u Njemačkoj i drugim zemljama, ali ne i vakcinama u BiH te da djecu vakciniše tamo. Kakva je razlika između vakcina u Njemačkoj i onih koje dobijaju djeca u BiH?

U BiH se koriste kvalitetne vakcine kao i u Njemačkoj ili ostalim europskim zemljama, vakcine u BiH su kvalitetne i sigurne i u skladu su s  europskim i bosanskohercegovačkim regulatornim agencijama (Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH). Vakcine koje djeca dobivaju BiH su prestižnog međunarodnog kvaliteta uz striktno osiguranje transporta, primjerenog prostora i opreme za skladištenje, čuvanje i distribuciju vakcina.

Izazivaju li vakcine autizam?

Mnogobrojne relevantne stručne reference ukazuju da MPR vakcina ne izaziva poremećaj autističnog spektra (autizam), vakcinacija je jedno od najznačajnijih medicinskih dostignuća s aspekta sigurnosti i efikasnosti sprječavanja i nadzora akutnih zaraznih bolesti.

 

“Samo vakcinacija sprječava pojavu dječije paralize, njen težak tok, paralize, invalidnost i smrtni ishod.”

Roditelji često očekuju da pedijatar unaprijed preuzme odgovornost za eventualne nuspojave, ‘potpiše garanciju’, postavljaju pitanje odgovornosti u slučaju nuspojava za koje ukoliko se dese očekuju da neko unutar zdravstvenog sistema za to preuzme odgovornost… Šta od toga je realno moguće, a šta nije moguće izvesti i zbog čega?

Što je to u životu 100 posto sigurno? Ne možemo reći da je bilo što 100 posto sigurno. Nakon vakcinacije se mogu uglavnom javiti blage lokalne reakcije koje su prolaznog karaktera. Svake godine vakcinacijom se spašava tri miliona dječijih života, a dva miliona djece diljem svijeta godišnje umire od vakcinacijom preventabilnih bolesti  koje se jedino vakcinacijom mogu spriječiti.

U vrijeme epidemije morbila u Srbiji koja je odnijela ljudske živote, nisu se mogli čuti glasovi antivakcinalista koji su inače veoma glasni i koji su na koncu doveli do smanjenja obuhvata imunizacije. Šta to vama kao pedijatru i stručnjaku govori?

Liječnici svoj stručni i znanstveni rad temelje na  relevantnim stručnim dokazima, a ne na nestručnim i neprovjerenim informacijama. Nestručne i neprovjerene informacije dovode do iskrivljenja percepcije roditelja i njihovog bezrazložno lošeg stava o vakcinaciji što uvjetuje odbijanje ili odlaganje vakcinacije. Odbijanjem ili odlaganjem MPR imunizacije nažalost imamo povećanje oboljelih i umiranja od morbila diljem svijeta.  Nažalost, ovo su dokazi da je uredan MPR vakcinalni status jedini efikasan i  siguran način  sprječavanja oboljevanja i umiranja od morbila.

O čemu svaki roditelj koji se zapita treba li ili ne vakcinisati svoje dijete treba da razmisli prije nego donese konačnu odluku?

Jedino se vakcinacijom akutne zarazne bolesti na najbolji i najsigurni način mogu spriječiti. Odbijanjem ili odlaganjem realizacije vakcinacije djece rizikujemo da djeca dobiju akutnu zaraznu bolest od kojih su većina potencijalno smrtonosne. Vakcinacija je cjeloživotna preventivna aktivnost sprječavanja ili značanog smanjenja oboljevanja od akutnih zaraznih bolesti. Ako dijete iz određenih razloga kasni s vakcinacijom, a nema apsolutnih medicinski opravdanih kontraindikacija prema smjernicama SZO-e, treba što prije nastaviti s vakcinacijom kako bi se realizirao potpuni vakcinacijski status djeteta prema  nacionalnom kalendaru imunizacija.

Promovisan katalog o Domovima kulture

U okviru projekta pod nazivom „Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?“ Udruženje Akcija iz Sarajeva organizovalo je promociju kataloga izložbe “Domovi kulture u Sarajevu” autorice Lejle Kreševljaković. Pored same autorice izložbe, prisutnima su se obratile Amina Bulić iz Udruženja “Akcija” i fotografkinja Anida Krečo, autorica fotografija izložbe. Sama promocija bila je odličan uvod u samu izložbu koja je rezultat saradnje arhitektice Lejle Kreševljaković i Udruženja „Akcija“ i koja će u Domu kulture biti postavljena do 5. maja 2018. U sklopu projekta Udruženje „Akcija“ sprovelo je proces mapiranja domova kulture na području Bosne i Hercegovine, a izložbom je prikazano pet objekata koji se nalaze na području Sarajeva, uključujući i sami Dom kulture Hrasnica. Prikupljena građa će biti dostupna na web platformi www.domovikulture.ba.

Amina Bulić iz Akcije istakla je: Projekat posvećen domovima kulture u BiH Udruženja Akcija početak je prijeko potrebne informisane diskusije o novoj ulozi domova kulture u našoj zemlji, te inicijalni korak njihovog strateškog repozicioniranja u kulturnoj politici u BiH i vraćanja građanima. Ove aktivnosti dio su  napora koje Udruženje Akcija poduzima s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja naslijeđa domova kulture u Bosni i Hercegovini te pronalaženja novih načina za njihovu svrsishodnu obnovu, primjenu, održivost i opstanak. Pored istraživanja o kulturnim sadržajima koji su u domovima kulture trenutno prisutni u odnosu na institucionalne reforme kroz koje su domovi prošli, izložbom je kroz fotografije prikazano i pet objekata s područja Sarajeva. „

Lejla Kreševljaković objasnila je sljedeće: „ Nakon rata, lokalna uprava je najvećim dijelom obnovila je domove kulture u BiH. Sanirane su ratne štete te su domovi postali ponovo upotrebljivi. Međutim, nisu obnovili svoju ulogu i značaj kakav su nekada imali.“

Dom kulture u Hrasnici bio je jedan od najvećih i najreprezentativnijih domova kulture u Sarajevu.  U Domu su premijerno prikazivani filmovi, igrane predstave, održavani koncerti, svečani prijemi te različite zabavno-edukativne priredbe. Izgradnja Doma kulture tekla je paralelno sa izgradnjom do tada malog i nerazvijenog naselja kraj Ilidže i Fabrike motora Sarajevo – FAMOS. Izgradnja fabrike počela je davne 1950. godine, a prva proizvodnja koja je izašla na tržište dogodila se 1953. godine. U Hrasnici su u svega nekoliko godina, pored fabrike izgrađene dvije škole, dom kulture, dječje obdanište, zdravstveni centar, sportski centar, te nekoliko trgovačkih i ugostiteljskih radnji. Među značajnijim posjetiocima Doma kulture Hrasnica bio je Josip Broz Tito, predsjednik bivše Jugoslavije te Huan Antonio Samaran, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta.Rat i postratni ekonomski kolaps Fabrike motora Sarajevo doprinijeli su tome da Dom više nikada nije vratio stari sjaj. Danas on ima aktivnu biblioteku i teretanu. Ostale prostorije su uglavnom prazne i zaključane.

Promocija kataloga dio je projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira UG Akcija Sarajevo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

 

 

 

Školegijum: Književna nagrada Šukrija Pandžo 2018.

Pozivamo učiteljice i učitelje, nastavnice i nastavnike maternjeg jezika, studentice i studente, kao i druge uključene u kurikularnu reformu da u formi metodičke pripreme časa odgovore na pitanje Kako izabrana pripovijetka Šukrije Pandže može doprinijeti postizanju ishoda nastave književnosti, vezanih za čitanje i razumijevanje, konkretno, jednog ili više od sljedećih: [učenica, učenik] pokazuje dobro razumijevanje pročitanog; sumira, pojašnjava značenje pozivajući se na tekst, argumentira stav o pročitanom; povezuje napisano sa svojim iskustvom, vremenom i okruženjem u kojem živi; prepoznaje stereotipe i predrasude u tekstu, i načine na koje pisac nastoji uticati na nečije stanovište; razvija empatiju i uočava moralne vrijednosti tekstova i sadržaja.

Žiri će uz diplomu autorici ili autoru najbolje ocijenjenog teksta dodijeliti i nagradu u iznosu od 1.000,00 KM.

Tekstove je potrebno poslati do 31. 7. 2018. na mail konkurs@skolegijum.ba u Word-formatu.

Svi pristigli tekstovi biće objavljeni tokom osmog mjeseca na portalu Školegijuma.

Odluku će žiri na istom mjestu objaviti do 15. 9. 2018. godine.

Autorice i autori mogu učestvovati sa najviše tri teksta dužine do 20.000 znakova.

Promovisana “Mala kutija” Predraga Lucića

Promocijom petog izdanja iz edicije „Mala kutija“ posvećenoj Predragu Luciću otvoren je trinaesti regionalni književni festival „Na Pola Puta“ koji se održava u Užica a koji okuplja najbolje književnike i književnice s prostora ex Jugoslavije. Zadatak književnika je pripremiti dvočas i održati ga pred učenicima gimnazije ali i njihovim vršnjacima iz drugih država koji im dolaze u goste. Pored časova program festivala nudi i  književne večeri, gdje gosti  nakon razgovora sa učenicima, čitaju svoja djela. Pored promocije „Male kutije“ publika je imala priliku pogledati i premijeru dokumentarnog filma „Viva Ludež“.

Video pripremila ekipa učenika užičke gimnazije.

Tokom četvorodnevnog festivala čitanje knjiga i predavanja gimnazijalcima če održati Nenad Veličković, Mira Otašević, Siniša Labrović, Dejan Atanacković, Barbara Matejčić, Mustafa Zvizdić, Aida Šečić Nezirević, Vladimir Pištalo, Bojan Krivokapić i Dejan Ilić.

Gosti užičkih gimnazijalaca ove godine su serdnjoškolci iz Sarajeva, Zagreba, Novog Sada i Rijeke.

17. Festivala srednjoškolskog teatra BiH

Danas u Živinicama počinje 17. Festival srednjoškolskog teatra Bosne i Hercegovine što ga organizuje Centar za dramski odgoj u saradnji sa Bosanskim kulturnim centrom, Gimnazijom i Mješovitom srednjom školom iz Živinica. Pokrovitelj festivala je Općina Živinice. Na festivalu će nastupiti 17 teatarskih grupa i dramskih sekcija iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Predstave su razvrstane u dvije kategorije i to: profesionalno i neprofesionalno vođene grupe, te će i stručni žiri postignute rezultate tako i procijenjivati. Svaki dan o odgledanim predstavama vodiće se i razgovor za okruglim stolom. Program festivala je:

Ponedjeljak, 23. april

12,00 sati

Svečano otvaranje

12,15 sati

JU Gimnazija Živinice

Slobodan Simić

“Hoće l’ ko kafu?“

 15,00 sati

JU Mješovita srednja škola Srebrenik

Esmir Ćudić

“Isto sunce grije svuda”  

17,00 sati

JU Prva gimnazija u Zenici 

Žarko Milenić

„To je propast tvoja“

 18,00 sati

Okrugli stol o predstavama

 

 

Utorak, 24. april

  12,00 sati

MSŠ Živinice                                                 

Emina Bošnjaković

„Kajat ćeš se sine“        

 14,00 sati

 DRAMSKI STUDIO-ŠKOLA GLUME  Zavidovići                 

Po motivima drame Milene Depolo

„SLUČAJ LANE S“

 15,30 sati

  Mješovita srednja škola Gračanica      

Alija Nametak

“OMER ZA NAĆVAMA”

 17,30 sati

 Behram-begova medresa Tuzla                                                      

Rešad Kadić (adaptacija romana)

„Ilhamijin put u smrt“    

 18,30 sati

 Okrugli stol o predstavama

 

 

Srijeda, 25. april

 12,00 sati

 JU SREDNJA EKONOMSKO-TRGOVINSKA ŠKOLA TUZLA       

Mustafa Mustačević

„Crvenkapa ovog vakta“

    14,00 sati

Dramska sekcija JU Srednje škole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti Sarajevo     

Ana Frank (prilagodba Mina Manojlović Vodušek)

“Dnevnik Ane Frank”

16,00 sati

Gradsko kazalište mladih Vitez

Matea Bošnjak

“Lov na želju”

 17,30 sati

 JU Mješovita srednja škola Banovići          

 Sena Mustajbašić

 “Biće, biće”

 18,30 sati

 Okrugli stol o predstavama

 

 

Četvrtak, 26. april

 12,00 sati

 JU Katolički školski centar “Sv. Franjo” Opća gimnazija Tuzla          

James Lapine

“Začarana šuma”

 15,00 sati

 SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA FOJNICA U KISELJAKU        

Bradley Hayward

„SELFIE“

 17,00 sati

 Dječije pozorište Eko Art Bugojno                  

DP Eko Art

“NA RUBU”

 18,00 sati

 Okrugli stol o predstavama

 

 Petak, 27. april

 12,00 sati

 Mostarski teatar mladih

Stanislav Ignacij Vitkijevič

“ŽOHARI”

 15,00 sati

 DIS – Pozorište mladih Banja Luka

“SA PREVODOM ZA ODRASLE”

Autorski projekat: Ognjen I Milan Bogdanović

17,00 sati

 Gimnazija Bugojno           

“Dramske minijature”

(Omnibus)

 18,15 sati

 Okrugli stol o predstavama

 

Odluka žirija o nagrađenim i zatvaranje Festivala

 

 

Počinje 13. književni festival “Na pola puta”

Regionalni književni festival “Na pola puta” u Užicu koji počinje u nedjelju, 22. aprila, otvoriće se predstavljanjem „Male kutije“ Predraga Lucića, što će ujedno biti i svojevrstan omaž velikom prijatelju ovog festivala. Ovo je peto izdanje „Male kutije“ koja sadrži pet knjižica njegovih tekstova,  koji je bio gost ovog festivala od osnivanja.

Lucić je preminuo u januaru ove godine u 54. godini.

Narednih dana i večeri užički srednjoškolci i čitalačka publika imaće priliku da prisustvuju časovima i večernjim čitanjima književnih stvaralaca iz regiona. Gosti festivala su, Dino Bauk iz Slovenije, kolumnista nedjeljnika Mladina, Mira Otašević iz Beograda, dramaturgkinja, čiji je roman „Gorgone“  bio u najužem izboru za NIN-ovu nagradu ove godine, Dejan Atanacković, profesor  vizuelene umetnosti i kulture na univerzitetskim programima u Firenci i Sijeni, dobitnik je NIN-ove nagrade za roman Luzitanija, Barbara Matejčić, novinarka i književnica iz Zagreba, Mustafa Zvizdić iz Sarajeva pjesnik i romanopisac, Aida Šečić Nezirević, pjesnikinja, lektorica  južnoslovenskih jezika, srpski romanopisac Vladimir Pištalo koji živi i radi u Americi. Na festivalu će biti i Bojan Krivokapić, mladi  književnik iz Novog Sada, a stalni gosti festivala i ove godne su  Dejan Ilić iz Beogarda i Nenad Veličković iz Sarajeva, koji su među idejnim tvoracima Festivala zajedno sa profesoricom  književnosti u užičkoj Gimnaziji Ružicom Marjanović.

Festival će biti otvoren na Maloj sceni Narodnog pozorišta, trajaće do 26. aprila.

Pored časova koji se održavaju u Užičkoj gimnaziji, postoje i večernja čitanja na kojima nakon razgovora sa učenicima, gosti čitaju svoja djela. Takođe, organizuju se radionice dramskog, prevodilačkog i drugog sadržaja. Svaku festivalsku godinu prati poseban prateći program

Gosti užičkih gimnazijalaca ove godine su serdnjoškolci iz Sarajeva, Zagreba, Novog Sada i Rijeke.

Aktivnosti udruženja Akcija u Domu kulture Hrasnica

Udruženje Akcija sprovodi projekat pod nazivom „Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?“ u sklopu kojeg će se u Domu kulture Hrasnica u četvrtak 26. aprila 2018. godine, s početkom u 14 sati održat će se promocija kataloga izložbe “Domovi kulture u Sarajevu” autorice Lejle Kreševljaković.

Tom prilikom, prisutnima će se obratiti sama autorica izložbe, kao i Amina Bulić iz Udruženja “Akcija” i fotografkinja Anida Krečo, autorica fotografija izložbe. Svi zainteresovani će imati priliku pogledati i samu izložbu koja je  rezultat saradnje arhitektice Lejle Kreševljaković i Udruženja „Akcija“.

U sklopu projekta Udruženje „Akcija“ sprovelo je proces mapiranja domova kulture na području Bosne i Hercegovine, a izložbom je prikazano pet objekata koji se nalaze na području Sarajeva, uključujući i sami Dom kulture Hrasnica. Prikupljena građa će biti dostupna na web platformi domovikulture.ba.

Dom kulture u Hrasnici bio je jedan od najvećih i najreprezentativnijih domova kulture u Sarajevu.  U Domu su premijerno prikazivani filmovi, igrane predstave, održavani koncerti, svečani prijemi te različite zabavno-edukativne priredbe. Izgradnja Doma kulture tekla je paralelno sa izgradnjom do tada malog i nerazvijenog naselja kraj Ilidže i Fabrike motora Sarajevo – FAMOS. Izgradnja fabrike počela je davne 1950. godine, a prva proizvodnja koja je izašla na tržište dogodila se 1953. godine. U Hrasnici su u svega nekoliko godina, pored fabrike izgrađene dvije škole, dom kulture, dječje obdanište, zdravstveni centar, sportski centar, te nekoliko trgovačkih i ugostiteljskih radnji.

Dom kulture u Hrasnici otvoren je 23. oktobra 1954. godine.  Velika i tada veoma moderna građevina imala je kino salu sa 416 sjedišta, biblioteku sa čitaonicom, učionicu i opremu za učenje stranih jezika, sale za konferencije i kulturno- umjetničko društvo, tri manje prostorije i veliki restoran. Biblioteka Doma je na početku imala oko 13 hiljada knjiga i oko 1.500 članova.  U Domu je djelovao Centar za stručno obrazovanje radnika FAMOS-a, koji je kontinuirano orgazirao različite seminare i kurseve namijenjene radnicima i njihovim rukovodiocima. Zavod za učenje stranih jezika je unutar Doma organizirao i kurseve stranih jezika, koje je godišnje pohađalo stotine radnika.

Upravnik Doma kulture bio je Dodo Semić. Arhiv BiH posjeduje jedan od njegovih izvještaja upućenih  gradskom Savjetu za kulturu, u kojem se navodi  da je tokom sezone 1958./59., Dom posjetilo više od 116 hiljada ljudi. Dokumentovano je kako je te godine, u Domu kulture u Hrasnici prikazano preko 300 filmskih, te 16 pozorišnih predstava, kao i da su organizovani mnogi koncerti, plesne večeri, izložbe, akademije i različita predavanja. Posjetioci Doma kulture su te sezone imali priliku gledati čak i pet boks mečeva.

Među značajnijim posjetiocima Doma kulture Hrasnica bio je Josip Broz Tito, predsjednik bivše Jugoslavije te Huan Antonio Samaran, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta .

Rat i postratni ekonomski kolaps Fabirke motora Sarajevo doprinijeli su tome da Dom više nikada nije vratio stari sjaj. Danas on ima aktivnu biblioteku i teretanu. Ostale prostorije su uglavnom prazne i zaključane.

Projekat posvećen domovima kulture u BiH Udruženja Akcija početak je prijeko potrebne informisane diskusije o novoj ulozi domova kulture u našoj zemlji, te inicijalni korak njihovog strateškog repozicioniranja u kulturnoj politici u BiH i vraćanja građanima.

Dom kulture Hrasnica istog dana bit će domaćin i sastanaka Koordinacionog odbora i  Treće godišnje Skupštine mreže Kultura 2020. Kultura 2020 je jedina mreža kulturnih organizacija, institucija i pojedinaca u BiH koja artikuliše zajedničke interese kulturnog sektora u našoj zemlji. Koordinacioni odbor sastat će se u 10 sati, dok će Skupština početi u 12 sati, a središnja tema će biti rasprava o smjernicama za učešće nezavisnog kulturnog sektora u izradi strateških dokumenata kulturnog razvoja u projektima poput Evropske prijestonice kulture za koju će se ove godine kandidovati dva bh. grada- Banjaluka i Mostar. Još jedna važna tema biće izrada registra kulturnih institucija i organizacija u BiH.

Navedene aktivnosti dio su  napora koje Udruženje Akcija poduzima s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja naslijeđa domova kulture u Bosni i Hercegovini te pronalaženja novih načina za njihovu svrsishodnu obnovu, primjenu, održivost i opstanak.

Promocija kataloga dio je projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira UG Akcija Sarajevo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.