Nagrada za inovativne nastavnike i nastavnice (NIN) u Bosni i Hercegovini je najvrijednije je priznanje među edukatorima i edukatoricama na svim nivoima obrazovanja do univerzitetskog nivoa. Već šestu godinu zaredom ovaj projekt uspješno promoviše nastavničku profesiju kao ključni indikator kvalitetnog obrazovanja. Od 2019. godine NIN je prepoznat i kao dio velike porodice Global Teacher Award, najprestižnije nagrade za nastavnike u svijetu. U ovoj godini, koja je kao nikada ranije pokazala kolika je važnost izvrsnosti nastavničkih kadrova, NIN je posebno važno priznanje za sve njihove uložene napore u izuzetno izazovnim uslovima. Cijeli proces dodjele nagrada, od prikupljanja inovativnih praksi do svečane ceremonije dodjele, organiziraju Centar za obrazovne inicijative Step by Step i Zajednica inovativnih nastavnika/ca uz pomoć partnera.
Kategorije u kojima se nagrada dodjeljuje su odgajatelji/ce u predškolskom odgoju i obrazovanju, učitelji/ce u razrednoj nastavi, predmetni nastavnici/ce u osnovnim školama, predmetni nastavnici/ce u srednjim školama i stručni saradnici/ce na svim nivoima odgoja i obrazovanja.
Univerzalna poruka Nagrade za inovativne nastavnike i nastavnice, namijenjena ne samo onima koji će ove godine dostaviti svoje prakse žiriju nego i cijeloj Bosni i Hercegovini, je zapravo kako trebamo cijeniti i slaviti profesiju na čijem predanom radu leži budućnost zemlje, njihovu istrajnost i posvećenost jednom cilju – podizanju novih generacija. Porodica prosvjetnih radnika je, unatoč svim izazovima postavljenim ispred njih, velika i snažna zajednica koja ne posustaje. A to, u vremenima u kojim živimo, zaslužuje ogromnu zahvalnost i poštovanje svih nas.
Pobjednici/e u svih pet kategorija dobijaju plaketu Najinovativniji nastavnik/ca za 2021. godinu u svojoj kategoriji i novčanu nagradu u iznosu od 1.000,00 KM. Kao i ranijih godina, svi nominovani nastavnici i nastavnice – njih 50 u 5 kategorija – dobijaju specijalne plakete, priznanja i prigodnu nagradu na ceremoniji koja će se, u skladu s preporukama u tom trenutku, organizirati u drugoj polovini decembra. Ove godine žiri se sastoji od pet članova/ica prošlogodišnjih pobjednika/ca u svim kategorijama, jedne osobe ispred Centra za obrazovne inicijative Step by Step i, kao novina u Pravilniku, tri univerzitetska profesora/ice sa javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini.
Za godišnju IN nagradu se mogu prijaviti svi zaposleni ili na drugi način angažovani odgajatelji/ce, nastavnici/ce osnovnih i srednjih škola i stručni saradnici/ce sa područja cijele BiH. Za nagradu ne mogu aplicirati prošlogodišnji pobjednici i nastavnici koji su već dva puta za redom bili u kategoriji “nominovani”, ali jednom nominovani snažno ohrabruju da opet apliciraju.
Rok za prijavu i dostavu svih materijala je 01.11.2021. godine.
Mi aktivne žene i muškarci u političkim strankama i civilnom društvu udružili smo se u neformalnu koaliciju „Podijelimo odgovornost ravnopravno“ sa željom da se aktivno uključimo u aktuelne rasprave o izmjenama Izbornog zakona BiH i ovim putem želimo javnost upoznati sa našim prijedlozima.
U Bosni i Hercegovini živi 51% žena i 49% muškaraca. Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH obavezuju se državna tijela na svim nivoima vlasti, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, da obezbijede ravnopravno učešće oba spola u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju. Ravnopravna zastupljenost postoji kada je u ovim tijelima jedan od spolova zastupljen najmanje u procentu od 40%.
Na Općim izborima 2018. godine ukupan broj kandidata/kinja iznosio je 7497, od kojih je 3119 žena, odnosno 41,60% i 4378 muškaraca, odnosno 58,39%, a nositeljica listi je bilo svega 14,67%. U Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrano je sedam žena od ukupno 42 zastupnika/ce, odnosno 16,66%. Narodna skupština Republike Srpske broji 14 žena, što je za šest manje u odnosu na prethodni saziv. Broj žena u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH također ima tendenciju pada, pa je od 98 mandata ženama pripalo 24.
Ravnopravna zastupljenost žena i muškaraca u zakonodavnim tijelima je jedan od ključnih indikatora o tome koliki je nivo ravnopravnosti spolova u datom društvu. Iz gore navedenih podataka jasno je da postojeće mjere i odredbe Izbornog zakona nisu dovoljne i da je potrebno razmišljati u smjeru novih rješenja koji će dovesti do ravnopravne zastupljenosti žena i muškaraca u zakonodavnim tijelima.
Izborni zakon BiH je izmijenjen 2013. na način da predviđa obavezu za sve stranke da na svojim kandidatskim listama ravnopravno uključe i žene i muškarce, odnosno da jedan spol bude zastupljen u procentu od najmanje 40%. Komitet za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad ženama je u svojim zaključnim zapažanjima na Šesti periodični izvještaj za Bosnu i Hercegovinu izdao preporuku da se izmijeni Izborni zakon u BiH tako što će se kvota za zastupljenost žena na listama povećati sa 40% na 50%. Međutim, ovakva odredba u praksi nije donijela velike promjene, te žene i dalje ostaju podzastupljene u tijelima zakonodavne vlasti, pa samo povećavanje kvote na 50% neće napraviti veliku razliku. Stoga Inicijativa „Podijelimo odgovornost ravnopravno“[1], neformalna koalicija organizacija civilnog društva i poličara/ki, zagovara za izmjenu Izbornog zakona BiH na sljedeći način:
izmjena na osnovu koje bi se sa kompenzacione liste popunio nedostajući broj izabranih žena od minimalno 40%;
očuvanje rodne kvote i njeno povećanje na 50%, uz princip naizmjeničnog redoslijeda kandidata i kandidatkinja.
Kompenzacijske liste formiraju lideri političkih stranaka i volja birača ne utiče na redoslijed na listi. Upravo to je prostor koji bi mogao omogućiti nedostajući broj izabranih osoba manje zastupljenog spola do 40% zbog čega ovo rješenje smatramo optimalnim.
U Bosni i Hercegovini već postoje kvote kada je u pitanju ravnopravna zastupljenost sva tri konstitutivna naroda BiH, stoga ne vidimo razlog zašto ne preduzeti iste mjere kako bismo osigurali ravnopravnu zastupljenost oba spola. Bitno je naglasiti da ovakvim izmjenama se ne bi uticalo na volju birača, a približili bismo se ravnopravnoj i ravnomjernoj zastupljenosti muškaraca i žena u zakonodavnim tijelima.
Ovim putem pozivamo parlamentarne političke stranke da podrže inicijativu za izmjenu Izbornog zakona BiH i omoguće ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom životu u BiH, jer bez ravnopravnosti svih građana i građanki ne možemo se smatrati modernim demokratskim društvom koje teži ekonomskom osnaživanju i podizanju kvalitete života.
[1]Članice Inicijative: Sarajevski Otvoreni Centar, Helsinški Parlament Građana Banja Luka, Centar za mlade „KVART“ Prijedor, Fondacija CURE, Uduženje građana Budućnost Modriča, Forum Lijeve Inicijative, Besima Borić – političarka, Alma Kratina – političarka, Sanja Renić – političarka, Gordana Vidović – političarka, Adnan Kadribašić, Azra Okić – političarka, Senada Bosno – političarka
Konferencija povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja za 2021. godinu, u čijem fokusu će biti tema „Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti“ biće održana u petak 08. 10. 2021. godine u hotelu „Hills“ Sarajevo- Kongresni centar, sa početkom u 10:00 sati. Cilj konferencije je skrenuti pažnju javnosti na pitanja koja odražavaju nejednakosti u mentalnom zdravlju na lokalnom i globalnom nivou.
Predstavnik Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez, direktorica na Projektu mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini Dženita Hrelja Hasečić i rukovodilac zdravstvenog sektora pri Ambasadi Švicarske Laurent Ruedin obratiće se prisutnim novinarima.
Siromaštvo kao i druge nejednakosti u direktnoj su vezi sa mentalnim zdravljem. U proteklih 18 mjeseci pandemija COVID -19 dodatno je naglasila učinke nejednakosti na zdravstvene ishode i nijedna država, koliko god bogata bila, nije u potpunosti spremna za to.
„Pandemija je uticala i nastavit će uticati na ljude, svih dobi, na mnogo načina: putem infekcije i bolesti i ponekad sa smrtnim rezultatima, što donosi žalost preživjelim članovima porodice; kroz ekonomski uticaj, sa gubitkom posla i stalnom nesigurnošću u vezi budućih prihoda, te uz fizičko distanciranje koje već dovodi do društvene izolacije. Ove posljedice postaju još teže za osobe koje već imaju probleme mentalnog zdravlja. Stigma i diskriminacija prema ženama i muškarcima sa mentalnim oboljenjima ne utiču samo na fizičko i mentalno zdravlje tih osoba, stigma utiče i na njihove obrazovne mogućnosti, trenutnu i buduću zaradu i izglede za posao, a utiče i na njihove porodice i voljene osobe. Ova vrsta nejednakosti se ne smije više dozvoliti. Svi moramo odigrati svoju ulogu u rješavanju ovih razlika i osigurati da su osobe sa doživljenim iskustvom mentalnog zdravlja potpuno integrirane u sve aspekte života,“ saopšteno je.
U sklopu programa biće postavljena izložba fotografija i prodajna izložba proizvoda okupacione terapije u mentalnom zdravlju.
Konferencija je organizovana u okviru Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji podržava Vlada Švicarske a provodi Institute for population and development u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.
Poziv na Javnu raspravu za izdavanje prethodne vodne saglasnosti po zahtjevima investitora GENNA i HIGRAKON u postupku pribavljanja urbanističke saglasnosti, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, „podigao je na noge“ sve stanovnike Kruščice-Viteza, a posebno nas, hrabre žene Kruščice.
Iako je Općinsko vijeće Vitez 29. aprila 2021. dodine donijelo Zaključak u kome je podržan zahtjev javnosti i Hrabrih žena Kruščice da se zabrani gradnja malih hidrocentrala (MHE) dvije centrale na Kruščici brisanjem iz Nacrta Prostornog plana SBK/KSB za period 2005.-2015, investitori i njihovi interesni mentori ne odustaju od gradnje MHE na Kruščici, te su zakazali Javnu raspravu za utorak 05.10.2021. u 10 sati u sali općine Vitez.
„Presudama Kantonalnog suda Novi Travnik koje su poznate i ministarstvu i investitorima poništene su sve dozvole vezana za gradnju MHE na rijeci Kruščici (okolišne dozvole, urbanističke suglasnosti i građevinske dozvole). U međuvremenu Ugovori i Anexi o koncesiji za gradnju MHE u Vitezu, koji je donesen još davne 2007.godine je istekao, tako da sve ove činjenice idu u prilog našem stavu i mišljenju da je bespredmetno pokretati novu proceduru oko izgradnje dvije MHE“, istakla je Mika Tibold. „ Javnost i stanovnici Kruščice neće dozvoliti nikakve aktivnosti kojima bi se ugrozio opstanak naše rijeke. Svaki budući pokušaj kantonalnih vlasti i resornih ministarstava osuđen je na neuspjeh, jer prvo pravilo za izdavanje bilo kakvih dozvola je saglasnost i podrška lokalnog stanovništva, a to vi gospodo iz Ministarstva vrlo dobro znate, MI ne podržavamo izgradnju ovih centrala i valjda vam je to do sada bilo jasno“, zaključuje g-đa Tibold.
„Našu rijeku želimo sačuvati po svaku cijenu kao mjesto za odmor, rekreaciju, sport i kupanje, mjesto gdje će svaki stanovnik Kruščice i šire regije moći doći i uživati i koristiti vodu onako kako to propisuje Zakon o vodama FBiH. Puno je pitanja na koje mi nikada, pa ni sada, nemamo odgovore, navest ćemo neka: Ko ima prioritet korištenja vode? Lokalno stanovništvo koje treba imati pitku vodu u svojim domaćinstvima ili neki privatni investitor koji namjerava ubaciti pitku vodu u cijevi i ostaviti stanovništvo bez vode. Da li je iko ikada mjerio protok vode i odredio ekološki prihvatljiv protok? Da li su provođeni bilo kakvi istražni radovi i po kojoj metodologiji?, dodaje predsjednica Ekološkog društva Bistro i hrabra žena Kruščice, Amela Zukan.
„Zbog svega navedenog, naš stav je jasan – MI vodu ne damo i ne postoje uvjeti za ostvarivanja prava na vodu podnosioca zahtjeva, kao i način ostvarivanja tih prava“, zaključuje g-đa Zukan.
„Hrabre žene Kruščice“ već godinama ukazuju na netransparentnost i nezakonitost provedenih procedura i postupaka za izdavanje dozvola za gradnju MHE na rijeci Kruščici. Žene su svojim tijelima spriječile investitore da započnu izgradnju MHE tako što su u više navrata blokirale prolaz građevinskim strojevima na „mostu“ koji će postati simbol otpora običnog čovjeka pravnom nasilju zarad privatnih interesa.
Poseban povod za obilazak prelijepih destinacija Bosne i Hercegovine nije ni potreban, ali ukoliko se dvoumite da li prvi vikend jeseni provesti kući ili se uputiti u istraživanje nekog od krajeva BiH koji još niste posjetili ili dovoljno upoznali, Odmori u BiH tim je sa partnerima pripremio specijalne ponude koje će vam pomoći da ipak izaberete putovanje.
Svjetski dan turizma obilježava se širom svijeta 27.9. već dugi niz godina, jer je još 1970. godine, upravo na ovaj datum, usvojen statut Svjetske turističke organizacije (UNWTO), što je pet godina kasnije rezultiralo zvaničnim uspostavljanjem danas najznačajnije međunarodne organizacije u sektoru turizma.
Vremenska prognoza za vikend je odlična, pa nećete pogriješiti koju god opciju od predloženih da odaberete.
1. Sarajevo
Najveći grad u BiH poznat je po starom gradu, Baščaršiji, brojnim atrakcijama i bogatom naslijeđu, pa ne propustite obići zanimljive i značajne sarajevske muzeje, probati tradicionalne specijalitete, ali ni prošetati nekom od zelenih oaza oko grada koje su na dohvat ruke. Od istraživanja se trebate i odmoriti, a specijalne ponude sarajevskih hotela Hollywood („2+1 gratis”) i Hills (50% popusta) na odmoriubih.ba, kreirane za ovaj vikend, definitivno ne želite propustiti.
2. Bihać
Smješten u dolini smaragdne rijeke, Bihać nudi priliku da uživate u nevjerovatnoj prirodi Nacionalnog parka Una, ali i da istražite srednjovjekovne tvrđave, atrakcije, uživate u kulturnim događajima i dobro se odmorite. Ne propustite vožnju unskom lađom karakterističnom za ovaj kraj, a ako ste avanturističkog duha iskoristite vikend da se niz Unu spustite u raft čamcu kraljevskom etapom. Za ovaj vikend hotel Rekić je pripremio „2+1 gratis” ponudu pa ćete imati dovoljno vremena da uživate u svemu što Bihać nudi.
3. Trebinje
Jedan od gradova sa najviše sunčanih dana u godini u našoj državi uvijek je dobar izbor za vikend odmor. Posjetite trebinjski Stari grad, Muzej Hercegovine, popijte kafu pod platanima, pa prošetajte do Arslanagića mosta šetalištem uz Trebišnjicu. Pogled sa Hercegovačke Gračanice je, također, nešto što ne smijete propustiti. Najveći turistički kompleks u BiH, Grad Sunca, pripremio je sjajnu „2+1 gratis” ponudu povodom Svjetskog dana turizma, a ukoliko želite biti smješteni bliže centru grada onda bi vaš odabir trebao biti moderni hotel SL Industry.
4. Neum
Jedini bh. grad na moru destinacija je na koju ćete pobjeći od gužve i svakodnevnih obaveza jer u ovom periodu godine možete bez problema imati plažu za sebe, uživati u šetnji i šumu valova, a ukoliko vam more nije prehladno i okupati se. Na putu prema Neumu obavezno svratite i u Stolac i obiđite nekropole stećaka koje se nalaze na listi Svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Odlučite li se ovog vikenda za ponudu hotela Marea uživat ćete u vrhunskoj wellness i spa ponudi četiri dana, a platiti samo tri.
5. Blagaj
Možda ste već imali priliku posjetiti staru tekiju u Blagaju i diviti se stijenama pod kojima izvire moćni izvor Bune. No, da li ste znali da na tim stijenama i dalje stoje ostaci srednjovjekovnog starog grada Blagaj ili Stjepan-grada, tvrđave hercega Stjepana Kosače, koji definitivno trebate posjetiti. Vožnja do neobičnog izvora rijeke Bunice je još jedna aktivnost koju bismo preporučili, kao i posjetu Bunskim kanalima, mjestu gdje se Buna ulijeva u Neretvu. Hotel Ada Blagaj također ima specijalnu ponudu za ovaj vikend koju ne biste trebali propustiti.
6. Livno
Livno je grad koji je od nedavno ponovo na mapi bh. turizma zahvaljujući ljudima koji na odličan način promoviraju ljepote ovog kraja, sa posebnim akcentom na planinu Cincar i krda divljih konja koji na ovom golemom prostranstvu žive potpuno slobodno. Foto safari tokom kojeg ćete imati priliku približiti se ovim divnim životinjama je nezaboravno iskustvo, a odlučite li se ovog vikenda uputiti u avanturu, rezervišite svoje mjesto po specijalnoj cijeni na platformi Odmori u BiH.
7. Čitluk
Regija Brotnjo poznata je po velikim plantažama autohtonih sorti vinove loze i kvalitetnim vinima koja uz puno ljubavi prave porodične vinarije upravo od žilavke i blatine. Deveti mjesec u godini je i vrijeme berbe grožđa, pa je vikend pred nama idealan da iskusite tradiciju i dobro se odmorite. Iz Čitluka ćete za najviše pola sata vožnje doći do Ljubuškog, Čapljine, Mostara, Blagaja, Počitelja… Hotel Brotnjo u Čitluku pripremio je specijalnu 1+1 wellness ponudu, ukoliko je Hercegovina vaš izbor za ovaj vikend.
Za više ideja za putovanja u Bosni i Hercegovini posjetite turističku platformu odmoriubih.ba kreiranu sa ciljem predstavljanja kvalitetne ponude naše zemlje na jednom mjestu. Odmori u BiH produžio je saradnju sa UniCreditom u BiH, pa korisnici mobilnog ili internet bankarstva ove banke mogu ostvariti dodatne popuste čak i na specijalne ponude za Svjetski dan turizma.
Da mir možemo graditi samo zajedno pokazuje Sedmica izgradnje mira, koja se u BiH obilježava u periodu od 20-26. septembra 2021. godine. Članice Mreže za izgradnju mira povodom Međunarodnog dana mira organiziraju na desetine različitih aktivnosti širom BiH kojim podsjećaju na ovaj bitan datum, ali i na to da mir gradimo svaki dan.
U znak jačanja ideala mira među svim narodima i državama 21. septembra se širom svijeta obilježava Međunarodni dan mira. Dan mira je uspostavila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1981. godine, a njegov značaj je potvrđen 2001. godine, kada je Rezolucijom Ujedinjenih nacija 21. septembar određen danom nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini. Svake godine Mreža za izgradnju mira povodom Međunarodnog dana mira potiče sve pojedince_ke, organizacije i institucije da podijele poruku mira kroz svoje aktivnosti, ali i kroz svoj svakodnevni život.
Međunarodni dan mira predstavlja jedan od najznačajnijih datuma koji obilježavamo, mir je u samom imenu naše organizacije, okosnica je našeg rada, naša temeljna vrijednost i princip kojem težimo i koji želimo poticati kod drugih, ističe Nataša Maksimović, predsjednica Udruženja Mreža za izgradnju mira.
Od svog osnivanja Mreža mira ovaj značajni datum obilježava Sedmicom izgradnje mira. Organizacije, pojedinci_ke, pokreti i institucije, iz cijele BiH, organiziraju različite aktivnosti sa zajedničkim ciljem da pošalju poruku mira. Iz Mreže za izgradnju mira ističu da im veliku sreću donosi značajno učešće škola u Sedmici izgradnje mira, jer se na ovaj način kod mladih generacija budi motivacija i želja da učestvuju u izgradnji boljeg društva za sve, što budi nadu da je naša budućnost u sigurnim rukama.
Međunarodni dan mira je podsjetnik da odgovornost za izgradnju i očuvanje mira leži na svima nama, što je svojim riječima pojasnila Maksuma Topalović, predsjednica Skupštine Mreže mira: „Mir gradimo svaki dan, svakim našim korakom, onim što radimo, načinom na koji komuniciramo i primjerima koje našim ponašanjem dajemo drugima. Graditelji graditeljice mira možemo biti svi mi, u svakom i svakoj od nas leži snaga da učinimo značajne promjene i učestvujemo u izgradnji boljeg društva za sve.“
Mreža za izgradnju mira poziva sve da se priključe Sedmici izgradnje mira te podsjeća da, iako se obilježava jedanput u godini, Dan mira je svaki dan. Stoga, svi i sve smo dužni_e da svaki dan zajedno i sistemski gradimo održivi mir jer doprinos svih nas je neophodan za život u državi gdje se međusobno cijenimo, prihvatamo i poštujemo, vrednujemo sve naše razlike kao bogatstva koja nas oplemenjuju i spajaju, njegujemo dijalog i zajedno gradimo ljepšu budućnost za sve nas i generacije koje dolaze.
Mreža za izgradnju mira je koalicija koja okuplja 220 članica, organizacija i škola iz cijele BiH, čini sveobuhvatan napor usmjeren ka obnovi kvalitete društvenog i ekonomskog života u BiH, a djeluje sa ciljem da gradi održivi mir.
Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, u saradnji sa partnerima Općina Jablanica (BiH), Općina Šavnik (CG) i Pčelarsko udruženje MATICA Pljevlja (CG), u sklopu projekta “Zajednički napori za 5% manje otpada” organizovalo je studijsku posjetu partnerskim organizacijama iz Crne Gore.
Sistem upravljanja otpadom nije u potpunosti riješen ni u BiH niti u Crnoj Gori
U sklopu studijske posjete, predstavnici općina, javnih komunalnih preduzeća i osnovnih škola u prekograničnom području razgovarali su o iskustvima, praksi i naučenim lekcijama na polju upravljanja otpadom i saradnje sa obrazovnim i poslovnim sektorom u 6 općina BiH i Crne Gore (Jablanica, Konjic, Prozor-Rama, Šavnik, Žabljak i Pljevlja).
Naglašeno je da sistem upravljanja otpadom nije u potpunosti riješen ni na području BiH niti Crne Gore. U tom kontekstu, studijske razmjene su se pokazale kao jako korisne za prijenos informacija i razmjenu dobrih praksi.
JKP iz Konjica prenosi pozitivna iskustva općinama u Crnoj Gori
Projekt „Zajednički napori za 5% manje otpada – 5% MANJE“ rezultirao je, između ostalog i uspostavljanjem sistema razmjene pozitivnih praksi između općina u BiH i Crnoj Gori.
Jedan od pozitivnih primjera je JKP Standard iz Konjica koje po svim parametrima prednjači u odnosu na druga komunalna preduzeća u načinu kako je uređeno upravljanje otpadom na području općine Konjic. Pozitivne prakse iz te općine će biti prenesene kroz jačanje suradnje između komunalnih preduzeća Pljevlja, Žabljak i Šavnik u Crnoj Gori sa JKP iz Konjica.
Općina Prozor-Rama je također napravila brojne iskorake. Uspostavlja se reciklažno dvorište i ulaže u uspostavu integriranog ekološki prihvatljivog sistema upravljanja otpadom.
Potrebna uspostava zelenih ostrva i nabavka podzemnih kontejnera za otpad
Vrlo važnu ulogu ima strateško planiranje. Kroz projekt su kreirani tehnički planovi upravljanja otpadom za svih 6 općina projektnog područja, sa jasnim mjerama za implementaciju čija realizacija bi trebala rezultirati poboljšanim sistemom upravljanja otpadom, a to je smanjenje otpada i povećanje količine recikliranog otpada.
„Tokom rada na projektu, ustanovili smo da postoji potreba za daljnjom izgradnjom kapaciteta uposlenika komunalnih poduzeća, uspostavom dodatnih „zelenih ostrva“ posebno u ruralnim predjelima gdje se najviše javljaju divlje deponije, nabavka podzemnih kontejnera u urbanim područjima, te razmjena pozitivnih praksi u šest općina BiH i Crne Gore.“ – istakla je Alisa Gekić, direktorica Centra usluga LiNK.
Cilj međunarodnog projekta Zajednički napori za „5% manje otpada – 5% MANJE“ je razviti integrirani i ekološki prihvatljiv sistem upravljanja otpadom u 6 općina na području BiH i Crne Gore, te povećati količinu recikliranog otpada za 5% do kraja 2021. godine.
O tome koliko su postigle u različitim aktivnostima za odgovorno korištenje vode, električne energije i upravljanje otpadom, stvarajući okolišno odgovorne škole i učeći nove generacije o važnosti zaštite okoliša, govorili su u protekla dva dana predstavnici i predstavnice 37 javnih osnovnih i srednjih škola iz 29 opština Bosne i Hercegovine na Konferenciji za nastavnike/ce Eko škola. Radi se o programu rada sa školama koji Centar za promociju civilnog društva provodi u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji finansira Švedska, a dosadašnji rezultati predstavljeni su na konferenciji.
U okviru programa kreiran je Certifikacijski mehanizam, metodologija koja opisuje korake i aktivnosti koje 37 odabranih osnovnih i srednjih škola treba da implementiraju da bi postale Eko škole. Osnovni cilj Certifikacijskog mehanizma Eko škola u BiH je uključiti očuvanje okoliša na principima održivog razvoja u rad odgojno-obrazovnih institucija u BiH, preko implementacije aktivnosti koje će uvesti vidljive promjene stavova i ponašanja u svakodnevnom životu i radu učenika/ica i uposlenika/ica škole, ali i šire društvene zajednice.
Izazovi sa kojima su se suočavale u implementaciji Certifikacijskog mehanizma Eko škola, uspješna saradnja sa lokalnim partnerima, inovativni pristup u radu, kao i načine kako naučna istraživanja i kreativnost mogu obogatiti nastavni proces, neke su od tema o kojima se govorilo na pet panela tokom konferencije.
Prvi panel bio je posvećen izazovima u provođenju aktivnosti, a kao najveći je naravno izdvojena pandemija korona virusa, odnosno protupandemijske mjere zbog koje se nastava nije odvijala na regularni način. I pored toga, međutim, većina škola uspjela je barem započeti provođenje predviđenih aktivnosti te, što je najvažnije, animirati učenike i učenice.
Više je načina na koje su škole provodile aktivnosti. Tako su, naprimjer, predstavnici i predstavnice OŠ „Meša Selimović“ Zenica, OŠ „Vuk Karadžić“ Trebinje, Srednje tehničke škole Tešanj te Četvrte osnovne škole Mostar govorili o tome kako se uz pomoć naučnog istraživanja može razotkriti i istaći ekološki problem i podstaći njegovo rješavanje. Škole koje su dio ovog projekta u svom radu već primjenjuju nauku i istraživanja u cilju zagovaranja za rješavanje ekoloških problema. Tako je škola „Vuk Karadžić“ iz Trebinja provela akciju saniranja oborinskih i otpadnih voda iz školskog dvorišta, dok je Srednja tehnička škola Tešanj počela intenzivnije koristiti solarnu energiju uz pomoć nabavljene solarne klupe i solarne ploče.
Od velike važnosti za provođenje aktivnosti, kao i uopšte za krajnji cilj jačanje svijesti mladih generacije, jeste umreženost škola sa drugim lokalnim akterima čemu je bio posvećen poseban panel. Škola je važan akter svake lokalne zajednice i zato je njena povezanost sa zainteresiranim stranama u lokalnoj zajednici kao što su javna i privatna preduzeća, lokalne vlasti, organizacije civilnog društva i mediji od izuzetnog značaja.
Neke škole predstavile su načine na koji su integrisale oblast zaštite okoliša u nastavni plan i program, u različite predmete. Srednja elektrotehnička škola Sarajevo je, naprimjer, uvela crtanje solarnih panela iz predmeta Tehničko crtanje, lekciju historije zagađenog zraka u BiH iz Historije, iz Hemije lekciju o posljedicama kiselih kiša…
„Ovaj projekat dao je i vanjsku i unutrašnu motivaciju uposlenicima i učenicima/ama naše škole da daju lični doprinos na buđenju svijesti za očuvanje životne sredine učešćem u različitim aktivnostima. Kroz ovaj projakat dobili smo priliku potvrditi da smo na pravom putu“, poručila je eko koordinatorica Gimnazije „Visoko“ Sanite Nukić.
Buduće eko škole nastavit će sa provođenjem aktivnosti kroz tekuću školsku godinu, nakon čega će uslijediti dodjela certifikata eko škola za one koje implementiraju certifikacijski mehanizam.
Ukoliko do sada niste posjetili Banjaluku ili joj se niste posvetili, krajnje je vrijeme da to učinite, jer će se pred vama otvoriti čaroban i gotovo savršeno skockan grad, koji vrvi životom i atrakcijama.
Iako je uže gradsko jezgro veoma lijepo i utegnuto kao apoteka, gotovo da nema dijela u kojem nećete naći neku atrakciju ili razlog da provedete koji sat. Odete li i koji kilometar van grada, pred vama će se naći jednako lijepa priroda kojoj sasvim sigurno nećete odoljeti.
Odmori u BiH donosi listu najvažnijih lokacija Banjaluke idealnih za vikend izlet, taman koliko je dovoljno da “načnete” krajišku ljepoticu i za kratko prođete njenim čistim zelenim ulicama, uživate pored ledenog Vrbasa, a sve začinite nekim ukusnim zalogajima.
1. Gospodska ulica
Na mapi je to lokacija, ali u stvari je to 200 godina star banjalučki naziv za ulicu Veselina Masleše. Šetalište na potezu od Parkića do Boske glavni je gradski prolaz za pješake i poznato mjesto za šoping, ali i za odlične fotografije ispod cvjetnih kugli. Prošetajte, zavirite u Batin prolaz ili u Stari zanatski centar. Ima tamo svašta, od super krpica i suvenira, nakita i hrane, do noćnih klubova i kafića. Ne sekirajte se, ako malo zalutate u lavirintu, ljubazni domaćini rado će vam pokazati kako da se vratite tamo odakle ste krenuli.
2. Parkić, Hram Hrista Spasitelja i ban Tisa Milosavljević
Parkić se, dakle, nadovezuje na Gospodsku i vodi vas pred Hram Hrista Spasitelja sa jedne, statuu bana Svetislava Tise Milosavljevića sa druge i Palatu Republike RS. Sve ovo možete da vidite sjedeći na klupi među holandskim lalama koje nose ime po ovom gradu i dok ispijate omiljenu kafu za ponijeti. Sa lijeve i desne strane vidjećete Gradsku upravu i Kulturni centar Banski dvor, koji uz Palatu predstavljaju čuvene građevine koje je izgradio upravo ban Milosavljević.
3. Kastel
Banjaluka ima svoju tvrđavu, popularni “Kastel”. Izgrađen u 16. vijeku na površini od 48 000 kvadratnih metara, nekada je bio utvrđenje za odbranu grada kod koje su se vodile bitke, a danas je mjesto održavanja koncerata i festivala. Kastel je smješten na obali Vrbasa, a nakon obilaska možete ga posmatrati u veličanstvenom izdanju sa nekog od splavova uz odličnu hranu ili na terasi poznatog restorana Kazamat.
4. Dajak
Specifičan čamac koji ćete vidjeti samo u Banjaluci, dug sedam metara, kojim upravljaju dajakaši specifičnim instrumentom (dajakom) koji zaranjaju u vodu do dna kako bi se kretali. Tako je i čamac dobio ime, a sve zajedno danas je jedan od zaštitnih znakova ovog grada. Nekada se tim čamcem prelazilo sa jedne na drugu stranu Vrbasa, a danas se možete provozati njime pored Kastela i uživati u predivnom pogledu na tvrđavu.
5. Safikadin grob
Priča ide ovako: Banjalučka ljepotica Safikada voljela je vojnika kojeg su poslali u rat iz kojeg se nije vratio. Čuvši da je poginuo u borbi, poražena bolom i tugom za svojim dragim, onda staje pred top na Kastelu koji puca tačno u podne, svjesno odlazeći u smrt i odbijajući da živi bez svoje ljubavi. Nažalost, njen grob nije posebno ugledno mjesto u ovom gradu, ali to ne znači da ne trebate tu doći, pročitati priču o njima i upaliti joj neku svijeću. Za svoju i njenu ljubav.
6. Džamija Ferhadija
Najveća banjalučka džamija izgrađena 1579. godine danas je potpuno obnovljena i predstavlja pravu atrakciju za turiste. Za nju je vezana i jedna tipično banjalučka priča. Ferhad-paša Sokolović, po čijem je nalogu izgrađena, po dolasku da obiđe radnike oduševio se djelom, pa je odlučio da ne dozvoli da se nešto ovakvo ikada ponovo napravi. Prema predanju, naredio je da se ubiju trojica neimara koji su gradili džamiju tako što ih je zatvorio na vrhu i rekao da će ih smaknuti za tri dana. Tražeći izlaz, napravili su krila od preostalog materijala i skočili. Petar je pao na današnji Petrićevac, Pavle na Pavlovac, a treći na obalu Vrbasa i slomi rebro, pa taj dio grada nazvaše Rebrovac.
7. Banj brdo/Šehitluci
Kad ste već na Mejdanu odnosno u naselju Obilićevo, prošetajte malo uzbrdo i testirajte svoju fizičku spremnost. Banj Brdo glavna je gradska rekreativna zona koju dnevno posjećuju hiljade šetača. Staza duga nešto više od četiri kilometra lagane uzbrdice do spomenika Antuna Augustinčića odakle se pruža nesumnjivo najljepši pogled na grad. Za one koji ne žele da hodaju uzbrdo tako dugo obezbijeđen je Banj bus, prevoz minibusom. Bitno je napomenuti da je staza osvijetljena i da je potpuno bezbijedno penjati se u svaka doba dana i noći, što mnogi i rade.
8. Toplice ili Šeher ili plaža Vrućica
Spuštanje sa Banj brda završite na termalnim izvorima u Srpskim toplicama ili Šeheru, gdje se u svako doba godine, najčešće od proljeća do jeseni, veliki broj građana opušta u nekoliko bazena sa ljekovitom toplom vodom. I tu vas čeka jedan od najljepših prizora. Dok se brčkate u toploj ljekovitoj vodi, pored vas protiče ledeni Vrbas. Mnogi to rade ovako: penju se na Banj brdo jednom stazom, a spuštaju označenom stazom kroz šumu i izlaze direktno na termalne izvore. Nije loše, zar ne?
9. Restoran Slap
Kada ste već u ovom dijelu grada, produžite u restoran Slap, par kilometara niže. Super hrana, odlična usluga, pogled od milion dolara. Nije ovo plaćena reklama, nego prizor zbog kojeg Banjalučani goste redovno vode na ručak ili večeru pored opuštajućeg slapa u restoran u kojem mogu vidjeti izložbu raznih starinskih uređaja, foto-aparata, pisaćih mašina, radio uređaja, ali i veliku kolekciju starih automobila.
10. Banjalučke vile i katedrala Svetog Bonaventure
Krenete li sa poteza od Narodnog pozorišta Republike Srpske prema zgradi Vlade Republike Srpske, sa lijeve strane vidjećete stare banjalučke vile iz 19. vijeka. U pitanju je ambijentalna cjelina dijelova ulica Kralja Petra I Karađorđevića i Mladena Stojanovića koja se ranije zvala Carski drum i koja je prije nekoliko godina proglašena za nacionalni spomenik BiH. Radi se o deset vila sa dvorištima i dva objekta u ulici Petra Kočića, rekonstruisani objekat nekadašnje evangelističke crkve, te zgrada Male stanice “Kraljev drum”. Građene su uglavnom u stilu neobaroka i neoromantizma, sa raskošnom plastikom na fasadama. Prekoputa ovih vila nalazi se Katedrala Svetog Bonaventure, jedna od tri katedrale u Bosni i Hercegovini, a sjedište je Banjalučke biskupije i biskupa Franje Komarice.
11. Murali
Ovo ne smijete da propustite. Krenite prema Boriku i prošetajte ulicom Živojina Mišića. Sa lijeve i desne strane na visokim zgradama ovog naselja naslikani su fenomenalnih murali, a neki od njih proglašeni su za najbolje na svijetu.
12. Trapisti i Delibašino selo
Nekoliko kilometara od centra grada, nalazi se samostan Marija Zvijezda i dom posljednjih trapista, jedinih redovnika koji znaju recept za čuveni sir i prave ga i dan danas. Možete obići samostan, pogledati izložbu relikvija i istorije ovog veoma skromnog reda, čuti gotovo nevjerovatne priče i saznati kako su upravo trapisti upalili prvu sijalicu u ovom gradu, naučili ih da suše šljive i kako su se borili protiv običaja obilnog ispijanja rakije mještana. Pitajte ih da vam ispričaju najbolje trapističke priče, kao i da vam otvore prodavnicu prirodnih ljekovitih preparata.
13. Kanjon Tijesno
Nekih 12 kilometara na drugu stranu, kada krenete prema Krupi na Vrbasu i Jajcu, preporučujemo da krenete kroz kanjon Tijesno uživajući prizorima borbe stijena i ledenog divljeg Vrbasa. Probijajući svoj put kroz kraške stijene, rijeka Vrbas je vijekovima stvarala prirodne pejzaže bogate slapovima, bukovima, strmim stijenama, izvorima, pećinama. Ovdje se održavaju i prvenstva u raftingu, pa možete pogledati i staze, spustiti se stepenicama do vode i uživati u fotografisanju.
14. Rafting na Vrbasu
Činjenica da je u Banjaluci održano Svjetsko prvenstvo u raftingu, kao i Evropski kup, a da postoji i rafting centar Kanjon, jasno je koliko je ovaj sport bitan ovom gradu. S obzirom na to da je Vrbas jedna od najboljih rijeka upravo za bavljenje raftingom, ako volite adrenalinske sportove, ovo je odlična prilika da se okušate prilikom vikenda u Banjaluci. Obezbijeđeno je sve, oprema i profesionalni skiperi, a odličan provod je zagarantovan.
15. Krupa na Vrbasu i Kameni most
Iz kanjona Tijesno krenite prema Krupi na Vrbasu, naselju čuvenom po slapovima rijeke Krupe. Prije nego što stignete do ovog 25 kilometara udaljenog mjesta, sa lijeve strane pogledajte Kameni most kod zaselka Kovačići. Vidljiv je sa magistralnog puta Banjaluka – Jajce, a prilazi mu se pješačkom stazom dugom oko dva kilometra. Moguće je popeti se stazom na vrh Kamenog mosta, odakle se pruža prelijep pogled na kanjon Vrbasa i Krupu na Vrbasu. Kameni most poznat je još i kao Djevojački most, prema legendi po kojoj je djevojka zbog neuzvraćene ljubavi skočila sa stijene visoke oko 70 metara. Ovo je inače jedan od najviših “prerasta“ u Evropi. Krupa na Vrbasu je omiljeno izletište Banjalučana i šetnju pored slapova i vikendica, uz brojne vodenice i mostove.
16. Muzeji
Iako smo ih ostavili za kraj, muzeji u Banjaluci su itekako zanimljivi. Ako odete u Muzej Republike Srpske u zgradi gdje je Gradska biblioteka, vidjećete odlične postavke, ali i čuveni mač “banjalučki ekskalibur” pronađen u Vrbasu prije dvije godine. Iskovan je najvjerovatnije u 14. vijeku i prava je atrakcija ovog grada. U Banjaluci postoji i Muzej savremene umjetnosti smješten u zgradi stare austrougarske željezničke stanice i veoma često nude vrlo atraktivne izložbe poznatih umjetnika.
Nadamo se da će vam ovaj vodič biti inspiracija da uvrstite grad na Vrbasu na listu za putovanja, a svakako posjetite odmoriubih.ba i pronađite još zanimljivih tekstova i odlične ponude za odmor u Bosni i Hercegovini. Još uvijek vrijedi popust ukoliko platite UniCredit mobilnim ili internet bankarstvom, pa ugrabite na vrijeme paket za neku od destinacija koje još niste obišli i uputite se u istraživanje BiH.
Ako imate ideju za priču kojom ćete privući pažnju mladih ljudi širom Zapadnog Balkana, prijavite se na Natjecanje za mlade novinare i novinarke u okviru programa Media for All. Vaša ideja bi mogla dobiti podršku za profesionalnu produkciju. Radite s iskusnim mentorom/icom i predstavite svoju priču stručnom žiriju kako biste osvojili nagrade.
Natjecanje za mlade novinare i novinarke u okviru programa Media for All otvoreno je za novinare i novinarke u dobi od 21 do 30 godina koji su državljani jedne od zemalja Zapadnog Balkana.Tražimo fascinantnu priču koja će se svidjeti mladim ljudima. Priča može govoriti o bilo kojoj temi, uz predložene teme kao što su nezaposlenost mladih, životna sredina, uticaj pandemije, te rodna ravnopravnost i rodna pitanja. Priča se može kreirati u bilo kojem formatu, tj. audio, video, multimedijskom, blogovi i vlogovi.Odabrani kandidati radit će u timovima, pod mentorstvom medijskog stručnjaka/inje u okviru mentorskog programa u trajanju od osam tjedana, a dobit će i stipendije u iznosu od po 500 GBP. Pet najboljih timova sudjelovat će u našem događaju za umrežavanje u novembru. Predstavit će svoje priče žiriju iskusnih novinara/ki. Tri najbolja tima bit će nagrađena produkcijskom opremom.
Rok za dostavljanje prijava Sve prijave moraju biti dostavljene do 17.00 sati, 12. septembra. Više informacija o natjecanju i upute za prijavu možete pronaći ovdje.O projektu Media for All Projekt Media for All realizira se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Svrha ovog projekta koji podržava medije je jačanje uređivačke nezavisnosti medija na Zapadnom Balkanu i podrška lokalnim nezavisnim medijima u postizanju financijske održivosti.
