Udruženje Srce za djecu oboljelu od raka i ove godine obilježava Zlatni septembar – mjesec podizanja svijesti o dječijem raku nizom aktivnostiu mjesecu septembru pod sloganom
Odraz u ogledalu je budućnost. Ostvarimo je zajedno!
Budućnost je nešto što asocira na neizvjesnost, ali i nešto u što polažemo nade. Budućnost za djecu oboljelu od raka u trenutku uspostavljanja dijagnoze gubi obrise i nju zamjenjuje nada. Ovog Zlatnog septembra želimo zajedno s Vama graditi bolju budućnost za djecu oboljelu i liječenu od raka i njihove porodice u našoj zemlji. Želimo da svi zajedno damo obrise budućnosti naših najvećih heroja i da mi budemo njihov odraz u ogledalu. Kada se probude ujutro i pogledaju se da znaju da imaju nadu u nama, podršku, ljubav. Da podržavamo njihovu hrabrost. Da nisu ostali sami u borbi svog života sa neprijateljem zvanim rak.
U mjesecu septembru planirali smo mnogo aktivnosti, jer želimo ovaj septembar obojiti u zlatno, podići svijest našeg društva prije svega.
Jedna od aktivnosti je i pokretanje projekta web shopa SRCE, kao jedinstvenog vida socijalnog poduzetništva, u koji su uključeni mladi, koji su u djetinjstvu liječeni od raka. Na projektu web shopa uposlili smo dvoje takvih mladih ljudi.
Ovakav je vid poduzetništva, koji direktno uključuje šire članove Udruženja, iznimno važan s obzirom na to da djeluje kao dio socijalno-ekonomskog sistema te, te u skladu s tim sadrži različite načine rješavanja njihovih problema, kao i problema od šireg značaja za ovu populaciju.
Pored socijalnog momenta i vrijednosti, koju daje ovom projektu, jedan od osnovnih ciljeva web shopa jeste finansiranje dijela aktivnosti i drugih važnih projekata Udruženja, kao nosioca promjena na polju pruženja usluga djeci oboljeloj i liječenoj od raka i njihovim porodicama, te utjecaj na društvo u cjelini i pomoć da ostvari svoje prioritete i potencijale te, na kraju krajeva, život dostojan svakog djeteta.
Bitno je napomenuti da cjelokupan prihod od prodaje proizvoda na web shopu ide za aktivnosti Udruženja Srce za djecu oboljelu od raka.
Omladinski klub Novi val ove godine obilježava međunarodni Dan lešinara kao i 14 godina od početka projekta reintrodukcije Bjeloglavih supova u Bosnu i Hercegovinu, tačnije u Blagaju. Međunarodni Dan lešinara ima za cilj ukazati na vrlo teško stanje populacije lešinara u Bosni i Hercegovini, ali i generalno u svijetu.
Bjeloglavi sup je jedna od najvećih ptica koje lete. Dugačak je 95-105 cm, a u nas je težak najčešće između 8 i 9 kilograma. Nekim je jedinkama raspon krila dosezao gotovo 3m, ali u većine je između 2,50 i 2,70 metara. Imaju jako dug vrat koji ima veliku ulogu u procesu hranjenja. Lete na 2 načina: jedrenjem nad kosinom i koristenjem terminala (strujanjima zraka).
Evoluirali su kao ptice koje se hrane isključivo uginulim životinjama, uglavnom se hrane leševima krupnih sisavaca. Prvi pisani podaci o ovim kolonijama Bjeloglavih supova u Hercegovini datiraju od 1885. godine. U Hercegovini su se gnijezdile tri odvojene kolonije ovog lešinara: – iznad izvora rijeke Bune u Blagaju, – planine Hrgud kod Stoca, – u kanjonu rijeke Neretve kod Zitomislića. Prilikom monitoringa u vrijeme gnijezdenja 1983. i 1984. godine, na ova tri lokaliteta, ustanovljena je populacija – veličine od 25 do 30 parova.
Jedna od njihovih najimpresivnijih kolonija je bila iznad Tekije u Blagaju. Od 1984.do 1991. godine kroz nesavjesne ekološke incidente, postupno su nestajale kolonije bjeloglavog supa – Gyps fulvus U Blagaju je došlo do trovanja supova 1991. godine kada je čovjek, da bi obranio svoje stado koza od vukova, otrovao jednu kozu u nadi da će ubiti vuka. Međutim, otrovao je skoro sve supove koji su nastanjivali to područje.
Omladinski klub Novi val od 2007 godine radi na povratku Bjeloglavih supova na njihova prirodna staništa, područje Blagaja, što je vrlo složen i kompliciran posao.
A little Griffon Vulture sits next to his mother at the zoo in Duisburg, Germany, 03 May 2013. The rare bird hatched from an egg one month ago. Photo: Federico Gambarini/DPA/PIXSELL
Iako je Sarajevo širom svijeta poznato kao zimski olimpijski grad, ljeto i jesen su periodi koji svake godine privlače veliki broj turista.
Pored bogate kulturno-historijske baštine i vrhunske gastronomske ponude glavni grad BiH nudi dosta lokacija na samo nekoliko kilometara od samog centra, na kojima možete uživati u prelijepoj prirodi. Odmori u BiH donosi listu od 5 prelijepih lokacija koje biste trebali posjetiti tokom vašeg narednog boravka u Sarajevu.
Vrelo Bosne
Vruće ljetne dane u Sarajevu je puno lakše podnijeti u prelijepom prirodnom okruženju, u podnožju planine Igman, na mjestu gdje izvire rijeka Bosna, a ova lokacija još je možda i ljepša u jesen. Vrelo Bosne je 2006. godine proglašeno spomenikom prirode, a prostire se na 603 hektara.
Sastoji se od kompleksa jezeraca i potočića koji presjecaju stoljetnu šumu. Kombinacija hladne vode, čija temperatura ni tokom vrućih ljetnih mjeseci ne prelazi 18 stepeni, i debele hladovine, stvara izuzetno ugodnu mikroklimu za šetnju i odmor. Mala jezera su povezana bajkovitim mostićima, a poseban šarm cijelom izletištu daju labudovi i patke koji plivaju uokolo. U okviru izletišta se nalaze brojne klupe za odmor, dječije igralište te restoran. Do samog Vrela Bosne može se doći automobilom, biciklom ili pješice, a za potpuni ugođaj preporučujemo vožnju fijakerom Velikom Alejom od Ilidže prema Vrelu Bosne i obrnuto.
Trebević
Rijetko koji grad se može pohvaliti činjenicom da iz gradske vreve i sa vrućeg asfalta za samo desetak minuta možete pobjeći na 1.160 metara nadmorske visine. Trebević od davnina predstavlja omiljeno izletište Sarajlija, a zahvaljujući Trebevićkoj žičari ili uspinjači kako su je žargonski zvali, ta ljubav je procvjetala. Trebevićka žičara svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je Bistrik sa Vidikovcem na Trebeviću. Tokom opsade grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom potpuno uništena. Obnovljena žičara je puštena u pogon 2018. godine.
Od dolazne stanice gdje je smješten restoran “Vidikovac” laganom šetnjom doći ćete do bob staze, jednog od relikta XIV Zimskih olimpijskih igara, koji svakako vrijedi posjetiti i napraviti fenomenalne fotografije. Također, put će vas brzo dovesti i do čuvenog hotela “Pino Nature” koji se potpuno uklopio u ambijent, a nudi odličnu gastro ponudu i opuštajuće wellness i spa tretmane.
Na Trebeviću možete posjetiti i sportsko-rekreativni centar Brus koji u svom sastavu ima restorane, ljetne bašte i brojne sadržaje za sve generacije. Nastavak šetnje vodi vas do Trebevićkog raja, još jedne adrese za dobru hranu i odmor u prirodi te Vile Andrea, hotela i restorana sa prelijepim ljetnim baštama, šadrvanima i sadržajima za djecu. Možda vam iz podnožja izgleda daleko, ali do vrha Trebevića (1.627 mnv), od hotela Pino Nature ili Brusa, možete doći za nekih 2,5 do 3 sata šetnje označenim planinarskim stazama kroz šumu.
Vodopad Skakavac
Samo 12 kilometara od centra Sarajeva nalazi se Spomenik prirode Skakavac koji se osim istoimenim vodopadom može pohvaliti i predivnim stazama koje gotovo cijelim putem vijugaju u debeloj šumskoj hladovini. Pored staza su postavljeni plakati koji opisuju floru i faunu ovog područja, a koja je bogata endemskim vrstama.
Do podnožja Skakavca može se doći samo pješice, stepeništem izrađenim od drveta i kamena sa rukohvatima, koje je izvanredno uklopljeno u prirodu ili planinarskom stazom koja, od ulaza u zaštićeno područje, vodi kroz gustu šumu. Iako je ljeti vodopad siromašniji vodom, pogled na ovo čudo prirode ostavlja bez daha. Skakavac je visok 98 metara, što ga čini jednim od najviših vodopada u Evropi. Većina posjetilaca se rado osvježi vodenom maglicom koja pada sa visoke stijene.
Šetalište Dariva
Ako se zasitite vreve Baščaršije, od Vijećnice produžite do najstarijeg sarajevskog šetališta. Dariva je smještena na istočnom ulazu u grad, između Bentbaše i Kozije ćuprije. Dobila je naziv prema prvom sarajevskom vinaru Josefu Da Rivi, koji je na tom prostoru sagradio kuću i gostionicu.
Staza je duga oko 3 kilometra, a zahvaljujući tome što su najvećim dijelom s jedne strane stijene, a s druge Miljacka, ugodno je za šetnju i u toplim ljetnim danima. Duž šetališta nalazi se mladi drvored lipa koje su dio “Aleje ambasadora”. Naime, sve diplomate koje borave Sarajevu tokom mandata obavezno svojeručno zasade stablo lipe, o čemu danas svjedoče i table sa njihovim imenima.
Pokraj šetališta se nalazi stijena koja je omiljeno penjalište brojnih alpinista, a u blizini je i Babin zub, gdje je i započela historija alpinizma u Sarajevu. Pored šetališta Dariva nalazi se igralište koje je prilagođeno i djeci s invaliditetom.
Nagrada za najupornije šetače nalazi se na kraju staze, prelijepa Kozija ćuprija, nacionalni spomenik BiH. Kozija ćuprija je sagrađena u 16. vijeku na Carskoj džadi, putu koji je iz Sarajeva vodio za Istanbul. Na njoj su se nekad dočekivali osmanlijski veziri i ispraćale hadžije na daleki put u Meku. Preporučujemo da pređete preko ćuprije i u grad se vratite stazom sa druge strane Miljacke.
Barice i Čavljak
Samo devet kilometara od Sarajeva nalaze se dva veoma popularna izletišta – Barice i Čavljak. Barice su zbog svoje blizine gradu najpopularnija lokacija za vikend izlet, a za to su uređene i posebne sjenice sa klupama i mjestom za roštilj. Do izletišta se, osim automobilom, može doći i minibusom, pješice ili biciklom.
Na putu od Sedrenika ka Baricama naići ćete i na Park-šumu prijateljstva koja se prostire na površini većoj od šest hektara. U ovom parku nalazi se i nekoliko stabala sekvoje koja nisu tipična za naše podneblje pa su veoma zanimljiva posjetiocima. U parku su uređene staze za šetnju, sjenice i šadrvani te igrališta za najmlađe. Tu su i malo vještačko jezero sa mostovima, amfiteatar, prostor za vježbanje…
Samo nekoliko kilometara iznad Barica nalazi se Čavljak sa istoimenim planinarskim domom. Od Čavljaka vode uređene planinarske staze prema planinskim vrhovima Crepoljsko i Bukovik koje ćete savladati bez problema i ako niste u dobroj fizičkoj formi.
Pionirska dolina
Sarajevski zoološki vrt “Pionirska dolina” nalazi se samo dva kilometra od centra pa se do njega može lako doći pješice, automobilom ili trolejbusom.
“Pionirska dolina” je najstariji rekreativno-zabavni centar ovakve vrste u BiH, osnovan neposredno po završetku Austro-Ugarske vladavine. Prostire se na površini od oko 9 hektara, a smješten je uz obje obale Koševskog potoka.
U ovom zoološkom vrtu nalazi se više od 500 životinja, odnosno 57 životinjskih vrsta iz svih krajeva svijeta. U “Pionirskoj dolini” možete vidjeti lavove, tigra, medvjeda, bizona, servala, berberske ovce, antilope, alpake, lemure, merkate, majmune i brojne druge životinje.
Najmlađim posjetiocima na raspolaganju su brojna igrališta i mini luna park, a starijim restoran i kafić. Ovaj Zoo vrt je zbog blizine centru grada odlično mjesto za predah tokom ljeta i jeseni, budući da nudi brojna mjesta na kojima možete uživati u hladovini i prirodi.
Ukoliko planirate posjetiti Sarajevo ne zaboravite pogledati odlične ponude za vikend odmor u glavnom gradu BiH na odmoriubih.ba, gdje možete ostvariti i popust na kupovinu ako platite UniCredit mobilnim ili internet bankarstvom.
U kontekstu zdravstvene i ekonomske krize, mlade žene su posebno ranjiva skupina koja se suočava s dvostrukim rizikom. Šanse za zaposlenje za mlade žene su inače male, a u vrijeme pandemije izlazak iz privatne sfere na tržište rada dodatno je otežan. Pored toga one su u doba pandemije preuzele i veći teret neplaćenog, kućnog rada.
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA (CRVENA) i Centar za ženske studije Beograd (CŽS) realiziraju istraživački projekat “Vratiti svoje vr(ij)eme: kampanja za ravnopravne navike u obavljanju kućnog rada među Milenijalkama i Zumerkama zasnovana na istraživanju” (Taking back the time: a research-based campaign for equitable housework habits among Millennials & Zoomers), uz podršku Balkan Trust for Democracy. Predmet istraživanja su položaj i iskustva mladih žena u kontekstu COVID-19 pandemije u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Želimo da saznamo na koje je sve načine pandemija COVID-19 uticala na preraspodjelu, kvalitet i kvantitet neplaćenog kućnog rada koji obavljaju žene, starosti od 19 – 34 godine u Srbiji i Bosni i Hercegovini.S tim u vezi, u sklopu opširnog istraživanja koje će biti sprovedeno do kraja 2021. godine, realizovaćemo i niz fokus grupa sa mladim ženama koje će voditi istraživački timovi CŽS i CRVENA.
Rezultati istraživanja, kao i komparativna analiza, bit će javno dostupni u sklopu kampanje koja za cilj ima podizanje društvene svijesti o ovom problemu. Ovo dalje podrazumijeva i naše direktno lobiranje kod donosilaca odluka za kreiranje mjera unutar politika rodne ravnopravnosti baziranih na preporukama razvijenim u sklopu istraživanjaZa sva dodatna pitanja, stojimo Vam na raspolaganju! Istraživački tim
Darko Rundek, jedan od prvih umjetnika u regionu koji je digao glas za spas rijeka Bosne i Hercegovine i Balkana juče je posjetio aktiviste i aktivistkinje iz opštine Jablanica koji se bore za zaštitu rijeke Doljanke i simboličnom izvedbom kultnog hita “Šejn” na obalama ove rijeke podržao njihovu borbu za njen spas, ali i spas drugih rijeka na Balkanu koje su ugrožene izgradnjom malih hidroelektrana (MHE).
“Smatram da je važno da ljudi shvate da su nam šume i rijeke najveće blago. Ovo što se radi sa rijekama nikako nije u redu, jer MHE ukupno proizvedu tek 2% od ukupne električne energije. Izgradnjom MHE nećemo riješiti snabdijevanje strujom. Trebamo poštovati rijeke, šume koje su oko nas. Moramo promijeniti stav, jer zakon se mora poštovati. Ova prekrasna grupa ljudi na Doljanki pokazala je da je ovaj prostor i sve što je u njemu zajedničko dobro, a ne vlasništvo pojedinca!”, poručio je Rundek sa obala Doljanke.
Uprkos višegodišnjoj borbi i protestima mještana, na ovoj rijeci je već izgrađena mala hidroelektrana Zlate čiji je vlasnik Mirza Teletović, poznati bh. košarkaš. Iako su trpili brojne pritiske, mještani okupljeni u Udruženje za Doljanku nisu odustajali, i u julu ove godine Kantonalni sud u Sarajevu je poništio rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanje okolinske dozvole za MHE Zlate, te je predmet vraćen na ponovni postupak.
“Podrška jednog od najvećeg umjetnika sa ovih prostora nam daje dodatnu motivaciju za našu borbu i govori nam da je ona prepoznata ne samo u BiH, već i šire – u regionu i svijetu. Pjesma “Šejn” koju nam je Rundek danas odsvirao kaže: “Izađi i bori se!”. Mi se borimo, a pozivamo i druge da izađu i da se, zajedno s nama bore za spas naših rijeka!”, ističu u Udruženju za Doljanku.
“Od početka smo vjerovali u ispravnost naše pravne borbe, a to se nedavno dokazalo pred Kantolanim sudom u Sarajevu. Pozivamo i ostale nadležne sudove da poduzmu sve u rasvjetljavanju pravnih nezakonitosti koje smo im predočili. Pozivamo i tužilaštvo HNK da krene raditi i na krivičnim prijavama koje smo podnijeli protiv odgovornih lica za napravljen ekocid!”
Darko Rundek se prošle godine pridružio ”Umjetnicima za spas rijeka Balkana” čiji je cilj širenje svijesti o alarmantnim planovima izgradnje preko 3000 malih hidroelektrana na rijekama na široj teritoriji Balkana, od kojih je u BiH preko 400 planirano ili je već u izgradnji. ”Umjetnici/e za spas rijeka Balkana”dio su regionalne kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope” (Save the blue hear of Europe) koju su pokrenule evropske organizacije EuroNatur i Riverwatch, u saradnji sa lokalnim partnerima na Balkanu.
Ukoliko do sada niste otkrili sve ljepote Trebinja, nemojte propustiti priliku da se licem u lice sretnete sa jednim od najljepših balkanskih gradova.
Ako bismo bili do kraja iskreni, moglo bi se čak reći i da su Trebinje na jugu i Jajce u središtu Bosne i Hercegovine ono najljepše i najsadržajnije što možete vidjeti u BiH na nekom vikend putovanju.
I jedan i drugi nude maksimalan ugođaj: veličanstvene pejzaže ušuškanih gradova koji u sebi spajaju vijekove uticaja i sudare kultura. Naš zadatak je, stoga, da vam približimo i preporučimo najbolje iz Trebinja, kako bismo vas namamili da se bez previše pitanja zaputite u ovaj prekrasni grad, ali i da tokom svoje posjete ne preskočite obići i okusiti neku od njegovih čarolija.
Kada dođete u Trebinje na njegovim ulicama jasno ćete osjetiti sudaranje i stapanje osmanskog, austrougarskog i mediteranskog uticaja.
Sa svojih 260 sunčanih dana u godini “grad Sunca”, kako ga od milošte zovu, gotovo sigurno je destinacija na kojoj ćete imati idealne uslove za obilazak do duboko u jesen, bez straha od kiše i ružnog vremena.
Krenimo onda u obilazak Trebinja sa zaustavljanjem na njegovim najvažnijim tačkama.
1. Krenite u šetnju kroz Stari grad Trebinje – Kastel
Staro gradsko jezgro najbolje pokazuje koliko se civilizacija u svom širenju zaustavilo i ostavilo svoje tragove u Trebinju. S obzirom na to da je Trebinje jedan od gradova u BiH sa najviše kulturno-istorijskih spomenika, 29 pod zaštitom države i više od 50 na privremenoj listi zbog njihovog značaja, pobrinite se da vidite spomenike Jovanu Dučiću na Trgu pjesnika, Petru II Petroviću Njegošu, te oslobodiocima. Obiđite sakralne objekte u Starom gradu, Sultan-Ahmedovu i Osman-pašinu džamiju, kao i nadaleko čuvenu i veoma očuvanu sahat-kulu. Ne propustite vidjeti ni Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg samo stotinjak metara izvan zidina Starog grada u Gradskom parku.
2. Posjetite Muzej Hercegovine
U zgradi austrijske kasarne sagrađene na prelazu iz 19. u 20. vijek danas se nalazi daleko poznati Muzej Hercegovine koji se mora naći na vašoj listi za obilazak. Tu možete vidjeti arheološku i etnološku postavku, ali i legat čuvenog Trebinjca Jovana Dučića.
3. Popijte kafu “pod Platanima”
Ritual pijenja kafe ispod krošnji stogodišnjih platana u centru Trebinja je broj jedan na svim listama turista. Platani su simbol Trebinja, a ove bašte jedne od najljepših koje ćete vidjeti. Uz kafu vam preporučujemo da popijete ukusni domaći sok od nara, koji se lagano ali sigurno profiliše u još jedan zaštitni znak ovog grada.
4. Prošetajte gradskom pijacom, probajte sir iz mijeha
Gradska pijaca nije samo mjesto gdje možete nabaviti svježe voće i povrće hercegovačkih poljoprivrednika, nego i turistička atrakcija koju svaki dan posjete stotine, pa i hiljade turista. Ušuškana ispod čuvenih platana, trebinjska pijaca ponudiće vam mnogobrojne autentične proizvode, a vama svakako preporučujemo da probate čuveni sir iz mijeha, smokve, maslinovo ulje… Još ako se tamo nađete u subotu ujutro kada je pijačni dan, vidjećete je u punom sjaju.
5. Provozajte se Trebišnjicom u čamcu sve do Arslanagića mosta
Arslanagića most jedan je od najpoznatijih spomenika turskog perioda u Trebinju i predstavlja arhitektonski biser iz 16. vijeka. Dao ga je izgraditi Mehmed-paša Sokolović 1574. godine kao zadužbinu za svog poginulog sina. Doseljavanjem Turaka iz Herceg Novog, u Trebinje je stigao i izvjesni Arslan-aga koji je dobio posjede i pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Zanimljivo je da je most prvobitno izgrađen desetak kilometara uzvodno od današnje lokacije, ali je zbog izgradnje hidrocentrale premješten 1965. godine.
6. Probajte hercegovačke specijalitete
Do ovog mjesta morali ste se propisno umoriti, pa je vrijeme za odmor i okrepljenje. Teško je izdvojiti jedno mjesto u Trebinju koje bismo vam preporučili za ručak ili večeru. Lakše je reći: jedite bilo gdje, hrana u ovom kraju je fenomenalna. Bilo da jedete puru lučnicu ili jagnjetinu, raštiku ili neki drugi specijalitet, spremite se, biće ukusno, a hodanje nakon toga, veoma otežano.
7. Posjetite Hercegovačku Gračanicu
Gračanica je jedna od od najposjećenijih crkava u Hercegovini, a izgrađena je da bi se ispunila Dučićeva želja koju je zavještao u svom testamentu u kojem je napisao da tu želi biti sahranjen. Tačno 56 godina nakon njegove smrti, 7. aprila 1999. godine položen je kamen temeljac za crkvu u koju će kasnije biti preneseni ostaci i postavljen natpis “Jovan Dučić – pjesnik”. Nikako nemojte zaboraviti da prošetate oko crkve i nadivite se pogledu na Trebinje. Ovo je mjesto gdje će vaše fotografije izgledati najbolje.
8. Provozajte se do Branković kule
Na samo tri kilometra od Trebinja, nalazi se Branković kula, zdanje koje je izgradio župan Mladen, rodonačelnik porodice i gospodar Trebinja i Dračevice. Kula je dobila ime po njegovom sinu Branku, a sagrađena je u vrijeme uspona srpske države za vladavine Stefana Dečanskog i cara Dušana. Ova kula nije posebno uređena, pa se za uspon do nje naoružajte pantalonama i dubljim patikama.
9. Posjetite manastir Tvrdoš
Koliko god je poznato Trebinje, toliko i još više u svijetu se zna za manastir Tvrdoš. Čuvena vinarija iz koje izlaze vrhunska vina koja su osvojila cijeli svijet, otvorena je za posjetioce. Obiđite manastir i crkvu, a monahe ili nekoga od zaposlenih pitajte da vam pokaže podrum vina. Trebinje ima još nekoliko odličnih vinarija i porodičnih podruma vina kao što su Petijević, Anđelić ili Vukoje, a gdje god da se uputite dočekat će vas ljubazni domaćini i vrhunska kapljica.
10. Otkrijte turistički kompleks Grad Sunca
Poznati kompleks sa velikim vodenim parkom, zatvorenim bazenima, hotelima, apartmanima, etno selom, mini zoo vrtom i velikim brojem sportskih i zabavnih sadržaja za sve generacije, zasigurno je jedna od najboljih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini. Trebat će vam i sat vremena ukoliko želite da samo obiđete sve lokacije ovog kompleksa, a ne propustite ručak ili večera u odličnom etno restoranu.
BONUS: Uslikajte se pored znaka Love Trebinje
Trebinjski Gradski park je prava zelena oaza okružena kamenim zdanjima i idealno mjesto za predah tokom šetnje centrom grada. Ukoliko ste se pitali gdje su se vaši prijatelji slikali pored velikog znaka Love Trebinje, to je upravo u ovom parku, nasuprot Doma kulture.
Ovaj biser Hercegovine obavezno upišite na vašu listu za putovanja u narednom periodu, a za najbolje ponude za kratki odmor u Trebinju posjetite odmoriubih.ba.
Uvezivanje zainteresovanih strana – organizacija civilnog društva, institucija, ustanova, kompanija i ostalih – što je devet Eko HUBova postiglo na području ukupno 41 opštine djelovanja, zagovaranje mreža organizacija civilnog društva za različite svrhe, između ostalih, i zaštitu određenih prirodnih područja, inicijative za društvenu odgovornost kompanija, poput one za smanjenje upotrebe plastične ambalaže u aparatima za kafu, medijski projekti poput serijala o različitim vrstama zagađanja sa kojima se suočavamo – samo su neke od tema o kojima se diskustovalo u ukupno osam panela dvodnevne Godišnje konferencije „Misli o prirodi!“.
Svaka od navedenih oblasti imala je poseban panel. Partnerske organizacije Centra za promociju civilnog društva, korisnice grantova u okviru projekta „Misli o prirodi!“, njih 31, predstavile su u protekla dva dana postignute rezultate. Pravi ekološki pokreti pokrenuti su kroz rad mreže Eko HUBova, zagovaračkih mreža, inicijativa društvene odgovornosti kompanija i medija u preko 60 opština Bosne i Hercegovine.
Osim njih, održani su paneli na kojima se diskutovalo o postignutom u aktivnostima prema mladim, prema novinarima i novinarkama, te u okviru kampanje „Ja sadim, a ti?“.
Posebno su mladi govorili o nedavno održanom Ljetnom kampu na Igmanu, gdje je oko 60 mladih aktivista i aktivistkinja za zaštitu okoliša iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, usavršavalo dosadašnja i sticalo nova znanja i vještine iz ove oblasti. Učesnici/ce panela „Ja sadim, ti?“ bili su članovi i članice nekih od 100 porodica koje su dobile 3.000 sadnica u okviru ove kampanje. Kampanja „Ja sadim, a ti?“ nastala je u jeku pandemije s ciljem da promoviše permakulturu i ideju da se hrana može proizvoditi i u urbanim područjima na malih prostorima poput balkona i prozora stanova. Postignuto je ovo kroz dodjelu sadnica, kreiranje online kurseva, dodjelu nagrada za najljepše mini vrtove i mnoge druge aktivnosti. Zadovoljstvo kampanjom nisu danas krili učesnici i učesnice konferencije.
Godišnja konferencija, osim sublimacije rezultata koje Centar za promociju civilnog društva, zajedno sa svojim partnerima, postigao u okviru projekta „Misli o prirodi!“, bio je prostor i za zabavu te nagrađivanje pobjednika/ca nekih od takmičenja u okviru projekta održanih u proteklom periodu.
Tako je pet mladih osoba iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, Sara Ninković, Anel Hotić, Mahir Tahirović, Dino Pantić i Amela Mehanović, jučer nagrađeno za najbolje video snimke na Instagram video izazovu „Ljetni eko odmor“.
Osim toga, nakon panela posvećenog temi medija, proglašeni su i dobitnici i dobitnica nagrade „Eko novinar/ka“ za objektivno, profesionalno i utjecajno izvještavanje o zaštiti okoliša, za radove objavljene od početka 2020. godine. U kategoriji teksta nagradu je dobila novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Sadeta Bajrović za tekst o finansiranju malih hidroelektrana od novca građana i građanki BiH, nagradu za najbolji audio/video prilog dobio je novinar RTV FBiH Sanel Kajan za TV prilog o deponiji Uborak kod Mostara, dok je za najbolju fotografiju odabrana fotografija Davorina Sekulića, fotoreportera portala Klix.ba, za popratnu fotografiju u članku „Džemo trči za spas rijeka Bosne i Hercegovine“.
Godišnjom konferencijom obilježene su dvije godine implementacije projekta „Misli o prirodi!“ koji Centar za promociju civilnog društva provodi uz finansijsku podršku Švedske. Radi se o trogodišnjem projektu, tako da nas i u narednom periodu očekuju brojne aktivnosti i borba za spas okoliša u Bosni i Hercegovini.
POZIVAMO VAS U prelijepi BLAGAJ, na prelijepu rijeku Bunu da se DRUŽITE SA DJECOM i poznatim HUMANISTIMA, koji svojim znanjem, radom, hrabrošću i dobrotom, svakodnevno stvaraju pogodan ambijent za ljepši i pravedniji svijet djeteta u surovom svijetu odraslih.
ŽELIMO da, zajedno sa djecom iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije, 27.28. i 29.08.2021. a uz pomoć GRADA MOSTARA, RIBNJAKA „LAKS“, „BUNSKIH BISERA“, OMLADINSKOG KLUBA „NOVI VAL“ BLAGAJ I SPORTSKO RIBARSKOG DRUŠTVA „NERETVA 1933“ MOSTAR g. realizujemo „DANE DJEČIJEG RIBOLOVA – I USREĆIO ZLATNE RIBICE.“ POBJEDNIK ĆE BITI KO USREĆI NAJMANJU RIBICU. Pošto svijet odraslih ubrzano, kroz zagađivanje prirode, a sada i uz pomoć korone, pretvara našu planetu u umorno, sumorno i preplašeno mjesto življenja, ova manifestacija ima smisla.
Mi iz Dječije zemlje M tražimo spas u ljudskoj dobroti i potpunom zaokretu ka prirodi, jer smo primjetili da se kod brojnog svijeta odraslih sve više i brže razvija razoran egoistički trend. Uočili smo realnu opasnost da ovakva dinamika života i ovakvo stanje svjesti odraslih, ne proizvede kolektivno nezadovoljstvo, koje će razoriti sreću, kako pojedincu tako i cijeloj zajednici.
Dječija zemlja M, čiji je predsjednik, NIKOLA TESLA, tvorac FILOZOFIJE DOBRA i JEDINSTVA MODERNOG SVIJETA, POZIVA VAS DA DOĐETE U BLAGAJ, DA ZAJEDNO,BAR NA TREN, USREĆIMO SEBE i DRUGE NA PREKRASNOJ RIJECI BUNI! Djeca Slovenije donijeće i pokloniti Zlatnu Dječiju stolicu gradu Mostaru. Tom prilikom zasjedaće sud Dječije zemlje Međaši i sudiće svim zagađivačima voda. Skup će podržati „Mišelin zakon“ o zaštiti djece razvedenih roditelja.
Danas je jasnije nego ikada koliko je priroda ugrožena, a značaj projekata kakav je „Misli o prirodi!“ tek će se uvidjeti u vremenu pred nama, poručila je Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva na otvaranju velike Godišnje konferencije projekta koji se održava u Sarajevu.
O značaju zaštite okoliša govorila je i ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strömquist, izdvojivši ovu temu kao jedan od prioriteta Ambasade. Upravo zbog toga, naglasila je Strömquist, Ambasada Švedske nastavit će saradnju sa lokalnim partnerima u ovoj oblasti, a posebno je sretna zbog uspjeha koji je Centar za promociju civilnog društva ostvario u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji Ambasada finansira.
Prisutnima se na otvaranju konferencije obratio i ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Enver Hadžiahmetović, ističući kako je Ministarstvo svjesno izazova sa kojima društvo suočava kada je u pitanju okoliš, te zahvaliviši Centru za promociju civilnog društva i civilnom društvu u opšte na njihovom doprinosu u rješavanju istih.
Dvodnevna Godišnja konferencija „Misli o prirodi!“ će u okviru osam panela ugostiti oko 40 osoba koje su na različite načine učestvovale u projektu – predstavnike/ce devet Eko HUBova osnovanih i finansiranih u okviru projekta, ostalih nekih od 31 organizaicije korisnika grant sredstava „Misli o prirodi!“, novinara i novinarki, mladih, škola koje su učestvovale u projektu…
„Ovo je projekat koji je pomogao našoj organizaciji da ojača svoje kapacitete i pokrene mrežu organizacija na području na kojem djelujemo“, poručila je Medina Garić, predstavnika organizacije LIR Evolution, koordinatora Eko HUBa Banjaluka koji djeluje, osim Banjaluke, i na području Prijedora, Čelinca, Prnjavora i Dervente.
Eko HUB Banjaluka, osim umrežavanja lokalnih organizacija civilnog društva, institucija i organa lokalnih vlasti, ostvario je saradnju i sa lokalnim kompanijama, uključivši ih u edukativne sastanke na kojima su im predlagali načine na koje mogu poboljšati društvenu odgovornost u sektoru okoliša. Medina je posebno naglasila uključivanje preduzeća u promociju akcija smanjenja emisija zagađenja, racionalnog korištenja resursa i principa cirkularne ekonomije.
Prvi današnji panel posvećen je upravo rezultatima koji su ostvarili Eko HUBovi, a na narednim će govoriti predstavnici ostalih projekata koji se finansiraju u okviru drugih segmenata projekta „Misli o prirodi!“ – zagovaračke mreže koje rade na zagovaranju određenih društvenih promjena u oblasti zaštite okoliša, inicijative za društvenu odgovornost kompanija te mediji.
Jedan od današnjih panela bit će posvećen i mladima koji su učestvovali u projektnim aktivnostima.
Nedim Nogo, aktivista za zaštitu okoliša i jedan od učesnika Ljetnog eko kampa za mlade održanog ovog mjeseca, obrativši se novinarima i novinarkama ispričao je o svom iskustvu na kampu, te naglasio značaj takvih aktivnosti na umrežavanju mladih koji se bave ovom temom, ali i podsticanje na razmišljanje onih koji do sada na nju nisu obraćali posebnu pažnju.
Na konferenciji će biti dodijeljene i nagrade pobjednicima/ama izazova za mlade za najbolji video na temu zaštite okoliša.
Godišnja konferencija „Misli o prirodi!“ nastavit će se panelima posvećenim aktivnostima u okviru projekta za novinare i novinarke, kada će biti dodijeljene i nagrade pobjednicima/ama konkursa za novinare „Eko novinar/ka“, ta kampanji „Ja sadim, a ti?“.
Ako imate ideju za priču kojom ćete privući pažnju mladih ljudi širom Zapadnog Balkana, prijavite se na Natjecanje za mlade novinare i novinarke u okviru programa Media for All. Vaša ideja bi mogla dobiti podršku za profesionalnu produkciju. Radite s iskusnim mentorom/icom i predstavite svoju priču stručnom žiriju kako biste osvojili nagrade.
Natjecanje za mlade novinare i novinarke u okviru programa Media for All otvoreno je za novinare i novinarke u dobi od 21 do 30 godina koji su državljani jedne od zemalja Zapadnog Balkana.Tražimo fascinantnu priču koja će se svidjeti mladim ljudima. Priča može govoriti o bilo kojoj temi, uz predložene teme kao što su nezaposlenost mladih, životna sredina, uticaj pandemije, te rodna ravnopravnost i rodna pitanja. Priča se može kreirati u bilo kojem formatu, tj. audio, video, multimedijskom, blogovi i vlogovi.Odabrani kandidati radit će u timovima, pod mentorstvom medijskog stručnjaka/inje u okviru mentorskog programa u trajanju od osam tjedana, a dobit će i stipendije u iznosu od po 500 GBP. Pet najboljih timova sudjelovat će u našem događaju za umrežavanje u novembru. Predstavit će svoje priče žiriju iskusnih novinara/ki. Tri najbolja tima bit će nagrađena produkcijskom opremom.
Rok za dostavljanje prijava Sve prijave moraju biti dostavljene do 17.00 sati, 3. septembra. Više informacija o natjecanju i upute za prijavu možete pronaći ovdje.O projektu Media for All Projekt Media for All realizira se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Svrha ovog projekta koji podržava medije je jačanje uređivačke nezavisnosti medija na Zapadnom Balkanu i podrška lokalnim nezavisnim medijima u postizanju financijske održivosti.
