Kategorija: Vijesti iz Centra

Fondacija Heinrich Boell Vas poziva da popratite petu konferencija „Zelena ekonomija u BiH 2021 – mogućnosti i prepreke“, koja će biti održana 15.12.2021. godine u Međunarodnom centru za djecu i omladinu na Grbavici sa početkom u 12.00 časova.

Cilj konferencije je ukazati na probleme, izazove, mogućnosti i šanse koje Bosna i Hercegovina ima u procesu energetske tranzicije, cirkularne ekonomije i ruralnog razvoja. 

– Jasminka Bjelavac, projektna koordinatorica Heinrich Boll Stiftung

– Damir Miljević, RESET, Banja Luka, BIH

– Jasmina Ćušić, Eko Jasmina, Mostar, BiH

– Ivica Sivrić, Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH), BiH

Konferenciji će prisustvovati predstavnici privrede, politike i nevladinog sektora, a u svrhu detektovanja osnovnih problema kada je u pitanju zelena ekonomija, te pronalaženja rješenja i ostvarivanja napretka u Bosni i Hercegovini.

Zelena ekonomija bez obzira na potencijal za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini još uvijek nije prepoznata na pravi način, a to je nešto na što se ovom konferencijom želi ukazati.

Sam prelazak na dekarboniziranu ekonomiju nije samo bitan za zaustavljanje klimatskih promjena, već je i pokretač ekonomskog rasta s potencijalom da stvori milione „zelenih“ radnih mjesta. Takva radna mjesta su usmjerena  direktno na zaštitu okoliša.

Članovi_ice Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa nedvojbeno stoje uz sve LGBTIQ osobe koje su žrtve homofobije, netrpeljivosti, ucjene ili prijetnje autovanjem, kao i sve čiji se integritet pokušava narušiti pretpostavkom o njihovoj seksualnoj orijentaciji i/ili rodnom identitetu i spolnim karakteristikama. Iskustvo Ivana Begića, samo dodatno svjedoči o tome kako se seksualna orijentacija i/ili rodni identiteti i dalje zloupotrebljavaju u korist posramljivanja i diskreditovanja.

Svjesni surove realnosti u kojoj je osvetnička pornografija prvensveno usmjerena prema ženama, a sada i prema LGBTIQ osobama, napominjemo da je osvetnička pornografija i ucjenjivanje krivično djelo, te pozivamo nadležne institucije da pokrenu istragu i kazne počinioce. Mizogini i homofobni ucjenjivači kroz osvetničke pornografske snimke žele da diskredituju žene i LGBTIQ osobe, čime žele ostvariti moć kroz nametanje osjećaja stida i nemorala. 

S druge strane, sretni_e smo što možemo vidjeti da veliki broj sugrađana/ki osuđuje ovakva djela i prepoznaje problematiku pokušaja diskreditacije osoba kroz njihovu seksualnu orijentaciju. Moramo kao društvo u cjelini nastaviti prepoznavati i osuđivati ovakve i slične pokušaje korištenja seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta kao negativnih i štetnih za društvo.

Kroz ovakve i slične činove želi se poručiti da biti LGBTIQ osoba u politici nije poželjno. LGBTIQ osobe su prisutne u svim sferama društva, ali im je zbog homofobije i nasilja otežan proces autovanja. Strah od odbacivanja, maltretiranja i nasilja je u srži odluke da se osobe (ne)autuju.  Biti aut u politici treba i mora biti moguće, i kao što pokazuju mnogi primjeri iz svijeta, nečija seksualna orijentacija ne određuje osobu kao dobrog/u ili lošeg/u političara/ku.

Dalje, kroz ovakve i slične primjere, stvara se opasan narativ da se LGBTIQ osobe trebaju liječiti, te da se trebaju medicinski institucionalizirati. Ističemo da prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji homoseksualnost nije bolest, nije izbor i ne postoje razlozi za medicinsku institucionalizaciju. S druge strane, izbor itekako jesu nasilje, ucjene, laži, prevare, homo/lez/bi/trans/interfobija. 

Suicidalni osjećaji i misli kod LGBTIQ osoba su veoma česti i oni su direktni rezultat ovakvih činova, te neprihvatanja, ucjena i nasilja. Odgovornost za takvo stanje spada na cjelokupno društvo, institucije, ali i javne ličnosti. Pogotovo političari/ke moraju jasno osuditi negativne stavove prema LGBTIQ osobama i pružiti nedvosmislenu podršku. Inače učestvuju i doprinose tom krugu nasilja.

Protekla dešavanja upućuju na to da je povorka ponosa itekako nužna i krucijalna u borbi protiv degradacije LGBTIQ osoba. Mi, LGBTIQ osobe moramo biti vidljivije i prisutnije u društvu. Povorka ponosa omogućava vidljivost i direktno razbijanje predrasuda prema tome da je biti LGBTIQ osoba nešto loše, negativno ili pogrešno. Povorka ponosa kroz svoj protestni čin odaje počast hrabrosti i istrajnosti LGBTIQ osoba da ponosno stoje iza svojih života, nedozvoljavajući ikome da se usude koristiti našu seksualno orijentaciju i/ili rodni identitet kao nešto negativno. 

Pozivamo sve predstavnike_ce vlasti, nadležne institucije, ali i javne ličnosti da se aktivno uključe u borbu protiv homofobije, mizoginije, nasilja, da javno osude i ovaj i svaki drugi nasilnički čin usmjeren protiv LGBTIQ osoba. 

Borba protiv nasilja je zajednička borba, ona nije niti smije pasti na teret LGBTIQ osoba. Zato je borba protiv nasilja jednako naša, kao i svačija. Naglašavamo da je izbor biti nasilnik i homofob, kao što je i izbor biti javna i nedvosmislena podrška LGBTIQ osobama. 

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa

Znate li da u Bosni i Hercegovini, prema podacima Svjetske banke, zagađenost zraka uzrokuje više od 3.000 prijevremenih smrti? Znate li da se ovaj problem u našoj zemlji ne rješava nego se, upravo suprotno, stanje pogoršava iz godine u godinu? I najvažnije, znate li da je čist zrak ljudsko pravo?O problemu zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini, te adekvatnim rješenjima, kako bi se ostvarilo osnovno ljudsko pravo na čist zrak, razgovarat ćemo s pet panelista:• Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine;
• Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju;
• Anes Podić, lider Udruženja građana „Eko akcija“;
• Amna Hrustić, magistrica prava;
• Smirna Kulenović, bh. umjetnica.Moderatorica: Rubina ČengićPanel diskusiji mogu prisustvovati svi zainteresovani građani. Molimo Vas da svoje prisustvo, zbog pandemije COVID-19, najavite slanjem podataka (ime i prezime) na mail adrese: milica@ekipa.ba i jasminka.bjelavac@ba.boell.org.Omogućeno je javljanje putem komentara i chat-a tokom diskusije koju možete, uz prethodnu registraciju, pratiti i preko Zoom linka – https://us06web.zoom.us/…/reg…/WN_knLGBomZQh2ZRxKSpF3gUw

Live prenos događaja bit će dostupan na YouTube kanalu Fondacije Heinrich Böll.

 Osim panel diskusije u Historijskom muzeju ćete od 10.12.2021. godine imati priliku pogledati i izložbu „Pollution Palette“ bh. umjetnice Smirne Kulenović.

Čišćenje stana pred novogodišnje praznike od električnog otpada nikada nije bilo lakše. Besplatna usluga za predaju elektro otpada sa kućne adrese je idealna u uslovima gdje građanima nije dostupan kontejner za otpad. ZEOS eko-sistem osigurava dostupnost reciklaže uz primjenu evropskih praksi i načina odlaganja otpada, koji su se pokazali uspješni u razvijenim zemljama. Usluga Sakupljanje od vrata do vrata pokazala se kao veoma uspješna, sumirajući sakupljenju količinu e-otpada. Za protekli period od mjesec dana rezultati su odlični, očito je ovakav pristup građanima nedostajao.

Građani iz svog stana imaju mogućnost besplatno predati sve što je radilo na struju ili baterije, a čitav proces traje jednu minutu i počinje klikom ovdje.

“Akcija traje već mjesec dana, a odziv građana je premašio očekivanja, e-otpad se predaje iz raznih gradova širom države. U pitanju je otpad poput IT opreme, kućnih aparata, alata, mobitela i velikih kućanskih aparata, koji je do sada završavao na deponiji zajedno sa ostalim komunalnim otpadom. Uspješno smo realizovali ideju koja je operativno vrlo zahtjevna, ali posmarajući dugoročno čist okoliš i povećanje stepena reciklaže u našoj državi su ciljevi koji će novim generacijama omogućiti okoliš bez električnog i elektronskog otpada,” poručuju iz ZEOS-a. Navode također, da je cilj projekta pružiti građanima Bosne i Hercegovine iste mogućnosti kao u inostranstvu.

Minimalna količina za predaju je 5 kilograma, a elektro otpad sa adrese građana preuzima brza pošta. Za količine do 30 kilograma usluga je dostupna svim građanima. Više informacija građani mogu dobiti pozivom na broj +387 33 628 606 ili putem e-maila info@zeos.ba.

ZEOS eko-sistem d.o.o. je ovlašteni operater za zbrinjavanje e-otpada na području FBiH. Društvo je osnovano po principu ne-za-profit i ulaže svoja sredstva, znanje i rad za izgradnju sistema, koji će građanima i firmama omogućiti besplatnu reciklažu elektro otpada.

Želiš li i ti biti dio naše eko priče? Više informacija pročitaj > ovdje.

Udruženje „Zaboravljena djeca rata“ organizovalo je trodnevnu konferenciju pod nazivom „Vidljivost djece rođene kao posljedica rata“ .

Konferencija je imala za cilj da u saradnji sa srodnim organizacijama u BiH, te drugim akterima, osigura učešće žena preživjelih i djece rođene zbog rata u procesima izrade strategija, politika i procesa koji utiču na njihov status, čime bi se doprinijelo poboljšanju položaja žena preživjelih i jednakosti djece rođene zbog rata u BH društvu i globalno.

Konferencija je otvorena panelom „Pravna prepoznatljivost djece rođene zbog rata“ koji se održao u prostorijama Historijskog muzeja BiH. Na panelu su govorile Ajna Jusić, predsjednica Udruženja „Zaboravljena djeca rata“; Dr. Amra Delić, istraživačica internacionalne mreže CBOW; Lejla Arnaut, pravnica i vanjska saradnica Udruženja Zaboravljena djeca rata i Mirela Spahović iz Ministarstva za socijalni rad i politiku KS.

Panelistkinje su prezentirale problematiku sistemskog i društvenog neprepoznavanje vulnerabilne grupe „djece rođene zbog rata“. U oblasti ljudskih prava i zakonski, ova kategorija nije prepoznata, što rezultira nejednakim i neravnopravnim statusom u odnosu na ostale građane i građanke Bosne i Hercegovine.  Mirela Spahović iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, istakla je kako aktualni Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata nije uvrstio kategoriju „djece rođene zbog rata“, da je novi Zakon sa uvrštenom kategorijom na čekanju od 2019. godine, te da je njegovo usvajanje planirano do kraja tekuće, odnosno početkom naredne godine.  Dr. Amra Delić je između ostalog istakla da svako dijete ima pravo znati svoje porijeklo, te se osvrnula na istraživanje sprovedeno 2016. godine od strane Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ prema kojem je „više od 50% djece navelo da su bili diskriminirani, stigmatizirani i odbačeni“. Ona je također istakla važnost prepoznavanja potreba i rizika, razvoj specifičnih protokola zaštite u radu sa djecom rođenom zbog rata, te navela da je poražavajuće da ne postoje programi edukacija psihologa i psihijatara u radu sa preživjelim ratno seksualno nasilje. Preporuka sa panela je nužnost edukacije profesionalaca u oblasti mentalnog zdravlja u radu sa traumatiziranim kategorijama.

U toku drugog dana konferencijeodržana su dva panela. Prvi panel „Položaj žena preživjelih ratno seksualno nasilje i njihovo pravo na reparaciju“, nakojem su govorile Midheta Kaloper Oruli, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95; Mirsada Tursunović iz Udruženja za pomoć žrtvama i preživjelim seksualno nasilje u ratu „Naš glas“ Tuzla; Adila Suljević iz Udruženja za pomoć žrtvama seksualnog nasilja u ratu „SUZE“ Brčko i Selma Korjenić, „TRIAL International“ iz Sarajeva.

Na panelu se govorilo o trenutnom stanju u BiH po pitanju Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata. Panelistkinje su istakle da su potrebni jednaki kriteriji za sticanje prava za žene preživjele ratno seksualno nasilje na svim nivoima vlasti, te da je neophodno da preživjele budu uključene u procese izrade politika i strategija na ovu temu. Da ih se prepozna kao zasebnu kategoriju u Zakonu, da se kreiraju specifični programi sa jasno naznačenim potrebama ove kategorije, kao i da je izuzetno važno da preživjele budu sistemski i rehabilitacijski osnažene kako bi progovorile o proživljenoj traumi. Selma Korjenić iz Trial International-a istaknula je da je poražavajuće da postoje restriktivne odredbe po pitanju dokazivanja ratnog seksualnog nasilja, da su nužna specijalna pravila u postupanju sa preživjelima, kao i ukidanje roka od 5 godina za prijavu izvršenog nasilja i povećanje mjesečnih naknada za žrtve ratnog seksualnog nasilja. Veoma važna poruka panela je ključna zajednička udružena snaga civilnog i javnog sektora, kao i međunarodna podrška u borbi za prava žena preživjelih ratno seksualno nasilje. 

Drugi panel  „Stigma i diskriminacija – Posljedice nasilja po bh. društvo – iz ugla mladih“ tematizirao je ulogu mladih u izgradnji mira. Na panelu su govorile: Medina Mujić iz Fondacije CURE se osvrnula na diskriminatornu udžbeničku politiku u Kantonu Sarajevo; Azra Frlj iz Udruženja za psiho-socijalnu podršku i bolju budućnost „Progres“ koja je govorila o stigmi, diskriminaciji i transgeneracijskoj traumi, te njenom prenosu na šest narednih generacija; Edna Haznadarević iz Pedagoškog zavoda grada Mostara istakla je važnost pristupa u radu sa mladim ljudima i njihovom osvještavanju (ne)prepoznavanja nasilja i konflikta unutar porodica, škole i društva u cjelini; i Layla Mulić iz Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini koja je kroz svoj lični primjer, istakla važnost generacijskog prenosa pozitivnih narativa mladim ljudima, u namjeri da i oni osjete podršku od društva i sistema.

Treći dan konferencije otvoren je panelom „Tranzicijska pravda – proces i izgradnja mira u BiH“ . Zaključeno je dapravo na pravdu; pravo na istinu; memorijalizacija, kompenzacija, reparacija i institucionalna reforma, te garancija neponavljanja predstavljaju četiri osnovna stuba tranzicijske pravde bez kojih ne možemo ni razmišljati o daljnjim pomacima u izgradnji boljeg i zdravijeg društva. Panelisti su se osvrnuli i na snažan uticaj medija po pitanju tranzicijske pravde i njihove uloge u kreiranju zdravijeg društva, ali i činjenicu da pojedini mediji svoje izvještavanje kreiraju prema interesima vladajućih političkih elita. Istaknuta je važnost kulture sjećanja, memorijalizacije mjesta stradanja i odavanja počasti žrtvama i preživjelima. Na panelu su govorili Denis Džidić iz Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine – BIRN BiH, Benjamin Sabljica iz Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje – TPOS i Marijana Toma, ekspertkinja na polju tranzicijske pravde iz Srbije.

Konferencija je završena interaktivnim predavanjem umjetnice Aide Šehović pod nazivom „Uloga umjetnosti u izgradnji mira“, na temu spomenika „Što te nema“, koji je spomenik sjećanja na genocid u Srebrenici.

Na samom kraju konferencije, predsjednica Udruženja Ajna Jusić zaključila je da kao što se prenosi trauma, isto tako se prenosi i borba za pravdu. Udruženi u empatiji, solidarnosti i borbi spremni smo da kreiramo snažnije društvo za sve buduće generacije. Cjelokupan program konferencije građani mogu pogledati na Facebook stranici Udruženja Zaboravljena djeca rata https://www.facebook.com/zaboravljenadjecarata/

Zaboravljena djeca rata (ZDR) je bosanskohercegovačka globalna organizacija koja zagovara pravno i društveno prepoznavanje djece rođene zbog rata na osnovu pozitivne prakse iz BiH. U cilju pravnog i društvenog prepoznavanja i uvažavanja djece rođene zbog rata, kroz aktivizam, javna zagovaranja, istraživanja, umrežavanja i umjetnost, doprinosimo eliminaciji stigme i diskriminacije ove društvene kategorije. Želimo solidarno i inkluzivno društvo bez nasilja, u kojem se poštuje vladavina prava.

Budimo društvo jednakih vrijednosti, a ne društvo različitih etiketa.

Činjenica da u BiH nije precizno definisano krivično djelo govora mržnje ne znači da bh. pravosuđe ne treba primjenjivati međunarodne standarde i praksu u sankcioniranju govora mržnje i pozivanje na nasilje prema ljudima u pokretu .

Fatmir Alispahić, urednik i vlasnik portala Antimigrant.ba, oslobođen je prvostepenom presudom pred Sudom Bosne i Hercegovine po optužnici za širenje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti. Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje iskazuje veliko razočarenje i zabrinutost oslobađajućom presudom u korist Fatmira Alispahića, kojom je najviša pravosudna institucija u državi pokazala nedopustivu toleranciju prema širenju govora mržnje, njegovom neprepoznavanju i nekažnjivosti.

Koalicija također iskazuje javno neslaganje sa Sudom BiH zbog ograničenog i selektivnog tumačenja člana 145 a Krivičnog zakona BiH, koji je Sud primijenio isključivo na konstitutivne narode u BiH, ignorišući činjenicu da u BiH žive i osobe koje ne pripadaju konstitutivnim narodima, ali ignorišući i stav 2 člana 145 a koji jasno kaže: „Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine“.

U svom obrazloženju Sud BiH, između ostalog, navodi da Tužilaštvo nije dokazalo da je Alispahić počinio krivično djelo izazivanja naconalne, rasne i vjerske mržnje i netrepeljivosti. „Sud je utvrdio da su izjave direktno upućene migrantima, te da su konstitutivni narodi BiH samo dovedeni u vezu s izjavama, da su izjave u okvirima političkog, publicističkog slobodnog narativa, zaštićenog slobodom govora u BiH. Analiza dokaznog materijala pokazala je da izjave upućene ‘migrantima’ nisu upućivale niti na jedan narod, rasu, vjeru i drugu specifičnu grupu“, navodi se u presudi.

Donošenjem oslobađajuće presude u ovom slučaju i selektivno tumačeći član 145.a KZ BiH, Sud BiH je osobe u pokretu dehumanizovao, zanemarivši potpuno njihovu nacionalnost, vjeru i rasu u kontekstu tumačenja i razumijevanja posljedica govora mržnje na ovu ugroženu grupu, te posmatrajući ih kao osobe koje nemaju svoje specifičnosti, koje nemaju prava i ne uživaju zakonsku zaštitu. Govor mržnje na online mediju Antimigrant.ba upućen osobama u pokretu ima svoj osnov upravo u tome što osobe u pokretu ne pripadaju konstitutivnim narodima u BiH već drugim narodima, drugoj rasi i drugim etnicitetima, što je i bila osnova (kontekst) generiranja netrpeljivosti i iskazivanja i poticanja mržnje prema njima.

Kroz ovu presudu Suda BiH stvara se javna predodžba da je sloboda govora apsolutno pravo, a zanemaruje se činjenica da je članom 10, stav 2, Evropske konvencije o ljudskim pravima, sloboda govora podliježe legitimnim ograničenjima kako bi se u konkretnim slučajevima spriječilo kršenje temeljnih ljudskih prava, dostojanstva, sigurnosti određenih društvenih grupa i omogućila njihova zaštita radi njihovih pojednačnih karakteristika ili zajedničkog/grupnog identiteta. Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje napominje da govor mržnje na bilo kojoj osnovi, (u ovom slučaju rasnoj, etničkoj, vjerskoj i po zemlji porijekla) potiče i inspiriše na počinjenje težih krivičnih djela sa potencijalno mogućim teškim  posljedicama po one kojima je upućen.

Nažalost, Sud BiH nije uzeo u razmatranje ni to što samo ime medija ANTIMIGRANT upućuje sasvim jasno na to da mu je osnovna misija izazvati mržnju prema ljudima u pokretu kod šire javnosti u BiH. Poticanje na mržnju Alispahić je dodatno “pojačao” nizom tekstova i objava na ovom portalu, koje Sud BiH nije sa dužnom pažnjom proučio i prihvatio kao kredibilne dokaze o sadržaju i namjeri mrzilačkih poruka. Podsjećamo javnost i Sud BiH da su postojanje mrzilačkih poruka u autorskim tekstovima na  portalu Antimigrant prethodno dokazele profesionalne medijske organizacije poput Vijeća za štampu i online medije u BiH. Žalosna je i pravno neodrživa praksa da eksplicitne mrzilačke poruke prema ljudima u pokretu nisu bile dovoljno ozbiljno shvaćene, budući da su “samo dovedene u vezu” sa konstitutivnim narodima, kao da tri konstitutivna naroda na teritoriji BiH imaju ekskluzivno pravo na zaštitu u slučajevima kada su objekt mržnje.

Ovakva prvostepena presuda Suda BiH, pokazala je također i hitnost izmjena krivičnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini koje bi obuhvatilo prepoznavanje i sankcionisanje govora mržnje i zločina iz mržnje prema svim ranjivim grupama u našem društvu, ali i na neophodnu edukaciju sudija i tužitelja da prepoznaju i adekvatno sankcionišu govor mržnje u skladu sa standardima Vijeća Evrope. Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje osuđuje svaki govor mržnje usmjeren prema ljudima u pokretu i drugim ranjivim grupama u BiH te poziva medije da se drže profesionalnih standarda prilikom izvještavanja o ljudima u pokretu i drugim ranjivim grupama.

Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje oformljena je početkom 2013. radi zagovaranja za poboljšanje zakonodavnog okvira, čija je svrha suzbijanje i sankcionisanje slučajeva govora i zločina iz mržnje. Koalicija se, pored adekvatne regulacije, zalaže i za implementaciju već postojećih zakona kojima su ova pitanja djelomično ili u potpunosti regulisana (krivični zakoni Brčko Distrikta, FBiH i RS, Zakon o zabrani diskriminacije BiH), te aktivno radi na podizanju svijesti javnosti o tome šta je zločin i govor iz mržnje, o njihovim ozbiljnim i štetnim posljedicama po bh. društvo.

Koalicija okuplja trinaest nevladinih organizacija koje su već godinama aktivne u promicanju i zaštiti ljudskih prava: Asocijacija za demokratske inicijative (Sarajevo), Centar za mlade KVART (Prijedor), Civil Rights Defenders (Ured Sarajevo), Fondacija CURE (Sarajevo), Fondacija Mediacentar Sarajevo (Sarajevo), Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine (Sarajevo), Otaharin (Bijeljina), Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONA) iz Sarajeva, Sarajevski otvoreni centar (Sarajevo), Udruženje BH novinari (Sarajevo), Tuzlanski otvoreni centar (Tuzla), Udruženje Mreža za izgradnju mira i Vijeće za štampu i online medije u BiH (Sarajevo).

Ena Haseljić je trenutno na posljednjoj godini studija na Univerzitetu u Rochester, New York, gdje studira molekularnu genetiku. Porijeklom je iz Gradačca i bila je dio istraživačkog tima iGEM tima Bio-Spire sa Univerziteta u Rochesteru od 12 studenata koji je razvio i prototipirao uređaj nalik na rukav za bolju dijagnostiku sepse.

Projekat je predstavljen žiriju 6. novembra na Giant Jamboree-u čiji je domaćin bila Međunarodna fondacija za Genetski Inženjering Mašina (iGEM). Takmičenje je usredsređeno na korištenje sintetičke biologije za rješavanje značajnih problema u oblastima kao što su zdravlje ljudi, poljoprivreda, proizvodnja i životna sredina, a uključuje preko 350 timova iz cijelog sveta.  Enina uloga u timu je bila hardverski menadžer u kojem je ona bila odgovorna za dizajn.

Studentski tim Bio-Spire sa Univerziteta u Rochesteru napravio je prototip uređaja za dijagnozu sepse pomoću biomarkera koji se nalaze u znoju. Tim je predstavio ovaj projekat žiriju 6. novembra na Giant Jamboree-u čiji je domaćin bila Međunarodna fondacija za Genetski Inženjering Mašina (iGEM). Takmičenje je usredsređeno na korištenje sintetičke biologije za rješavanje značajnih problema u oblastima kao što su zdravlje ljudi, poljoprivreda, proizvodnja i životna sredina, a svake godine se takmiči preko 350 timova iz cijelog svijeta. Projekat tima, uređaj koji prati promjenjive nivoe biomarkera povezanih sa sepsom kod pacijenata, osvojio je zlatnu medalju i nominiran je za najbolju dijagnostiku, najbolji hardver i najbolje obrazovanje na virtualnom Jamboreeju 10. novembra, čime je tim Bio-Spire drugi najbolji iGEM tim u Sjevernoj Americi.

Sepsa, koja uzrokuje 1 od 3 smrtna slučaja u bolnicama u Sjedinjenim Državama, ozbiljno je zdravstveno stanje uzrokovano preobilnim imunološkim odgovorom na infekciju koja često rezultira otkazivanjem organa. Pacijenti sa sepsom moraju se liječiti antibioticima što je prije moguće, ali trenutne metode dijagnoze se oslanjaju na hemokulture čiji se rezultati čekaju danima. Pored razvoja uređaja koji će ovaj proces učiniti efikasnijim, tim Bio-Spire je radio na povećanju svijesti o sepsi i sintetičkoj biologiji u lokalnoj zajednici i šire kroz različite programe obrazovanja, uključujući interaktivne naučne lekcije sa dječijim ljetnim kampovima u Rochester. Tim je također bio domaćin virtuelnog simpozijuma o sepsi, gdje su medicinski stručnjaci podijelili svoje dugogodišnje znanje o sepsi.

“Sarađivali smo sa iGEM timom države Ohio na virtuelnom objavljivanju knjige za djecu “Put u bolnicu: Randallova lekcija o sepsi”, koja je sada dostupna besplatno na Amazon i Apple Books. U laboratoriji, tim je dizajnirao i razvio sopstveni mikrofluidni uređaj koji dovodi znoj prema integrisanom setu elektroda. Također smo sintetizirali DNK receptore koristeći bakterijske plazmide i vezali ih za grafenske materijale”, navodi predstavnica iGEM tima Bio-Spire sa Univerziteta u Rochesteru, Ena Haseljić.

Jednom kada se ovaj uređaj u obliku rukava stavi na pacijenta, biomarkeri povezani sa sepsom vežu se za ove DNK receptore, omogućavajući da se dogode promjene električnog otpora u elektrodama i omogućavaju očitavanje koncentracija biomarkera. Matematičko modeliranje je korišteno za optimizaciju rada u laboratoriji, za predviđanje ovih koncentracija i za donošenje klinički relevantnih zaključaka. Tim Bio-Spire je uzbuđen obećavajućim rezultatima ovog projekta i počastvovan je priznanjem za njihov trud u rješavanju tako važnog, interdisciplinarnog pitanja u medicinskoj zajednici.

Ena Haseljić, koja je iz Gradačca odselila u Rochester, Njujork 2018. godine, poručuje da se više o ovom projektu može pročitati na wiki stranici: https://2021.igem.org/Team:Rochester.

Trenutno su otvorene javne konsultacije za Nacrt Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH, što je Sarajevski otvoreni centar, organizacija koja se bavi pravima žena i LGBTI osoba, iskoristila kako bi dali_e prijedloge za izmjenu zakona prema kojem bi se proizvodi za higijensku upotrebu kao što su dječje pelene, podlošci za pelene, pelene za odrasle, higijenski ulošci, tamponi i slični higijenski predmeti oslobodili plaćanja poreza. Također pozivaju građane i građanke da pruže podršku ovom prijedlogu na e-konsultacijama.

Nemogućnost kupovanja ženskih higijenskih proizvoda zbog neimaštine (tzv. period poverty) trajan je problem u EU. Prema procjenama organizacije Plan International UK, svaka deseta djevojčica ne može priuštiti sanitarne proizvode. Higijenski proizvodi za žene te proizvodi i usluge za njegu namijenjeni djeci, starijim osobama ili osobama s invaliditetom još uvijek se ne smatraju osnovnim proizvodima u svim državama članicama. Većina država oporezuje higijenske proizvode, a postoci poreza se kreću od 3% pa do više od 20%. Ovakva praksa poznata je i kao ”tampon tax” ili ”pink tax”, te predstavlja formu rodno zasnovane diskriminacije. U BiH porez na dodanu vrijednost na higijenske proizvode iznosi 17%. Prema rezoluciji Europskog parlamenta od 15. januara 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU, pozivaju se sve države članice da ukinu takozvani ”porez na njegu i tampone”, iskoriste fleksibilnost uvedenu Direktivom o PDV-u i primijene izuzeće ili stopu PDV-a od 0% na te osnovne proizvode.

Reforme Ustava BiH i Izbornog zakona – česta tema u javnom diskursu još od prvih presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koje tretiraju diskriminatorne odredbe u vezi pasivnog biračkog prava u BiH. Svi pokušaji suštinskih promjena su propali i sada više nismo sigurni ni da li ćemo vidjeti barem „ograničene ustavne promjene“ i tehnička poboljšanja izbornog procesa.

Svi politički razgovori u fokus stavljaju produbljivanje etničkih podjela, umjesto kreiranja politike rješavanja goručih društvenih problma, koja ne poznaju etničku pripadnost. te rješenja za reformske procese koja nas udaljavaju od 14 prioriteta Evropske komisije i samim time i od daljeg procesa pristupanja EU.

S druge strane, međunarodna zajednica ne koristi dovoljno prilike i potencijale za razgovore i napredak BiH ka EU, već se vodeći linijom manjeg otpora prilagođavaju političkom diskursu i vođenju politike po principu razgovora i pregovora sa „etničkim vođama“, dok su demokratske institucije vlasti u blokadi.

Gdje i kuda vode izmjene izbornog zakona i „ograničene“ izmjene Ustava BiH? Koga se pita najviše, a šta smo zaboravili? Ko treba napomenuti domaće političare gdje se ove rasprave moraju voditi, a ko međunarodnu zajednicu gdje treba da reaguje kada stvari idu ka ne-evropskim vrijednostima? Ima li Evropska Unija jasnu sliku i strategiju za BiH?

O vrlo važnom pitanju „Demokratija ili etnokratija“ razgovarat ćemo sa:

• Tineke STRIK – članica Evropskog parlamenta;
• Dietmar KÖSTER – član Evropskog parlamenta;
• Jakob FINCI – predsjednik Jevrejske zajednice u BiH;
• Azra ZORNIĆ – građanka;

 Moderatorica: Kristina Ljevak

Omogućeno je javljanje putem komentara i chat-a tokom diskusije.

Događaj organizuju Friedrich Ebert Stiftung Bosnien und Herzegowina i Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo

Omladinski klub Novi val Blagaj i njihov partner Ornitološko društvo Naše Ptice Sarajevo organizuju 10 Ornitofestival koji će se održat u Blagaju,  od 22. do 24. oktobra 2021. godine. Tema ornitofestivala je “Zaštita ugroženih vrsta ptica“.

Aktivnosti koje su planirane u toku 10 Ornitofestivala

• Stručno predstavljanje dosadšnjih rezultata i aktivnosti partnera sa područja Bosne i Hercegovine i Balkana.
• Popularizacija birdwatchinga (posmatranja ptica) kao novog turističkog brenda.
• Predstavljanje prirodnih i kulturnih vrijednosti područja od značaja za ptice u Bosni i Hercegovini.
• Razvoj  drugih vidova aktivnosti vezanih uz ptice u Bosni i Hercegovini i regiona.
• Predstavljanje stručnih publikacija,dokumentarnih filmova i izložbi koje su vezane za ptice i prirodu

Ornitofestival je manifestacija koju je Ornitološko društvo “Naše ptice“ pokrenulo 2012. godine u cilju promocije ornitologije i zaštite ptica i njihovih staništa, popularizacije birdwatchinga (posmatranja ptica) kao novog turističkog brenda, predstavljanja prirodnih i kulturnih vrijednosti područja od značaja za ptice u Bosni i Hercegovini.

Ornitofestival se održava svake godine u drugom gradu u Bosni i Hercegovini.. Domaćin 10 ornitofestivala, je ”Omladinski klub Novi val” Blagaj koji je preuzeo obavezu da 2021 godine organizuje festival u Blagaju.

Ovogodišnji OrnitoFest UG „Novi val“ i OD „Naše ptice“ održavaju u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Švedske. Sadržaj ove publikacije, kao i samog festivala, isključiva je odgovornost „Novog vala“ i „Naših ptica“, te ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.