Autor: urednik

„Nijedno dijete bez paketića”

Volonteri udruženja “Ruku na srce“ pozivaju sugrađane da skupa sa svojim mališanima posjete štand Udruženja na Dječijem sajmu koji se održava u sarajevskoj Skenderiji, te podrže humanitarni projekat „Nijedno dijete bez paketića” u okviru kojeg se nastoje obezbijediti novogodišnji paketići za djecu iz socijalno ugroženih porodica.

U petak od 13:00h do 18:00h te u subotu i nedjelju od 10:00h do 18:00h, na štandu Udruženja „Ruku na srce“ najmlađi posjetioci Dječijeg sajma imaju priliku družiti se sa volonterima, pokloniti nešto svojim vršnjacima, a djevojčice koje posjete štand mogu dobiti i najljepšu pletenicu.

„Svim posjetiocima našeg štanda na Dječijem sajmu obećavamo dobru zabavu, a posebno maloj raji. Također, svi koji žele na štandu mogu predati i donacije za projekat „Nijedno dijete bez paketića”, u vidu igračaka, slatkiša i školskog pribora“, poručio je Faris Gurda, PR Udruženja “Ruku na srce”.

Iz Udruženja podsjećaju sugrađane da svoje donacije i dalje mogu dostavljati na nekoliko punktova u Sarajevu, sve do 12. decembra 2018. g.:

Radnim danima u periodu od 09:00 do 17:00h: Mevlana caffe na Baščaršiji (ul. Čurčiluk Veliki 24), Udruženje STELEKS na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu (Kampus Univerziteta), te prostorije FK Željezničar (stadion Grbavica) i firme Toner.ba (ul. Hamdije Kreševljakovića 30).

Od ponedjeljka do petka od 08:00 do 18:00h te subotom od 10:00 do 18:00h: Radnja DOBRE VOLJE, Udruženje Pomozi.ba (ul. Dr. Fetaha Bećirbegovića 8).

Subotom u periodu od 10:00 do 12:00h: Centar „Ruku na srce“ na Dobrinji (ul. Esada Pašalića 8).

Svaki dan od 09:00 do 22:00h: Dječija igraonica Kinderland, Termalna rivijera Ilidža (ul. Butmirska cesta 18).

Za dodatne informacije o načinima doniranja članove Udruženja možete kontaktirati putem e-maila: rukunasrce@gmail.com, Facebook Fan Page-a Humanitarna organizacija studenata “ Ruku na srce “ ili broja telefona: +38761233233.

Sažetak istraživanja o digitalnom nasilju nad marginalizovanim grupama u BiH

– Sažetak/pregled istraživanja –

Osnovni cilj istraživanja na temu Digitalno nasilje nad marginalizovnim grupama u
bosanskohercegovačkim online medijima je ispitati na koji način mediji izvještavaju o
marginalizovanim grupama u BiH uopće, a posebno u situacijama nasilja, te ispitati profesionalnost novinara/ki u online medijskom izvještavanju o marginalizovanim grupama kada se krše prava tih grupa sa fokusom na spolnu i rodnu ravnopravnost, te ispitati na koji način javnost reaguje na medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama i da li javnost poziva na nasilje i koristi li govor mržnje na internetu kada se radi o marginalizovanim grupama u BiH. Predmet ovog istraživanja je bio ispitati
na koji način mediji izvještavaju o marginalizovanim grupama, te da li produciraju stereotipe i izvještavaju senzacionalistički kada se radi o marginalizovanim grupama u BiH. Zatim, ispitati da li i na koji način javnost reaguje kada mediji izvještavaju o marginalizovanim grupama u BiH. Ispitati da li javnost koristi govor mržnje i poziva na nasilje na internet portalima kada se radi o medijskom izvještavanju o marginalizovanim grupama u BiH.

U osnovi istraživanje je teorijsko-empirijskog karaktera. Empirijski dio istraživanja je obuhvatio vremenski period od januara do jula 2018. godine. Monitoring se vršio kontinuirano, što znači da su se pratila tri online medijska portala (od kojih dva daju javnosti mogućnost da komentariše), u periodu od šest mjeseci po odabranim ključnim riječima ciljanih marginalizovanih grupa. Uporedo s ovim su se pratili i analizirali  dostupni komentari javnosti o objavljenim medijskim tekstovima koji su bili u fokusu istraživanja. Kada govorimo o prostornoj dimenziji, istraživački rad je obuhvatio teritoriju cijele Bosne i Hercegovine (dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku i Brčko distrikt BiH).
Analiza uključuje kvantitativno i kvalitativno istraživanje gdje je kroz kvantitativnu analizu određena zastupljenost marginalizovanih grupa podijeljenih u pet grupa (LGBTI populacija, žene koje proživljavaju ili su preživjele ili su žrtve nasilja, Romi/kinje, mlade osobe, osobe s invaliditetom) u medijima.
Jedan od glavnih zaključaka i preporuka proizišao iz ovog istraživanja jeste izmjena i dopuna zakonskih akata u BiH na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Problem nepostojanja procedura koje će utvrditi i pozvati na odgovornost počinioca/teljku digitalnog nasilja je problem nerješavanja digitalnog nasilja. Sve dok nemamo riješeno pitanje digitalnog nasilja kroz zakonski okvir, ne možemo govoriti o ozbiljnim mjerama za smanjivanje i eliminaciju digitalnog nasilja. Ono što je takođe problematično jeste da postoji zakonski okvir koji zabranjuje diskriminaciju i nasilje,
ali ne imenuje internet kao mogući oblik vršenja nasilja i diskriminacije. Baza za kreiranje zakona koji tretira digitalno nasilje kao krivično djelo mogu biti zakonski akti i međunarodni dokumenti. Međutim, analizirani online portali su manjinski primjer u odnosu na mnoge druge medije, pogotovo lokalne online medije.
Kazna za počinioce nasilja na internetu treba da bude jasno definisana i provediva u svakom trenutku. S druge strane važno je da i mediji više pišu i izvještavaju kako o svim marginalizovanim grupama, tako i o mladima i djeci kako bi se od najmlađih ka starijim gradila kolektivna svijest o etičkim načelima vrijednosti koje se svakako, u periodu nedostatka vremena i užurbanog stila života, gube.

Istraživanje za Fondaciju CURE je uradila Dr.sc. Medina Mujić, a cjelokupno istraživanje možete pogledati na: http://www.fondacijacure.org/upData/uploads2/OIDHR%20prelom.pdf

4. Festival bajki za djecu i odrasle

Udruženje BAJKA u saradnji sa Javnom ustanovom Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, organizuje  4. Festival bajki za djecu i odrasle, u periodu od 02. do 25. novembra, 2018. godine. Kao i do sada, Festival obiluje predavanjima, panelima, radionicama, prezentacijama i promocijama, a prije svega pripovijedačkim predstavama za sve uzraste od 3 do 103 godine, koje donose izvorne narodne bajke i priče iz cijelog svijeta, uz pripovjedače, Tatjanu Šojić, Jasnu Held, Sarah Abušarar, Marinu Tomić i goste iz sarajevskih valdorfskih vrtića koji uz članove udruženja Bajka pripovijedaju za najmlađe u lutkarskim predstavama. Pored pripovjedača u festivalu učestvuju Snježanka Jadrijević, Udruženje Prijatelja Waldorfske Pedagogije, Udruženje za dječiju kulturu „Žar ptica“, Storytellers of Canada, Valdorf društvo Srbija, JU Biblioteka Sarajeva…

Festival bajke za djecu i odrasle prerastao je u pletformu za razvoj teatra pripovijedanja u Bosni i Hercegovini. Festival je prepoznat i podržan od Općine Centar Sarajevo, Kantonalnog ministrastva kulture i sporta, Federalnog Minisarstva kulture i sporta, uz preporuku Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo. Zahvaljujući mnogim odgojno obrazovnim ustanovama, prijateljima festivala, poklonicima bajke i žive riječi kao i  medijima koji su uvijek nesebično promovirali ovaj projekta, Festival je postao dijelom evropskog kulturnog kruga, a udruženje Bajka kao organizator članom FEST – a (Federation for european storytelling).

U subotu 17.11.2018. godine biće organizovana završna svečanost “Storytelling club“-Bosanske narodne bajke, koje će pripovijedati naša vrhunska glumica Tatjana Šojić.  Sa osnivanjem Udruženja Bajke, Tatjana Šojić počinje se baviti teatrom pripovijedanja, pripovijedanjem narodnih bajki i priča, koje predstavljaju sasvim drugačiji umjetnički izražaj. Jedan je od glavnih nosilaca pripovijedačkih sadržaja za odrasle u okviru Festivala bajke kao i Vunenog pozorištanca namijenjenog odraslim i djeci.

Program će biti realiziran za odrasle osobe u velikoj sali JU CKM, sa početkom u 19.30 sati. Program je slobodan i svi koji vole bajke dobrodošli su. Vrhunska interpretacija  glumice Tatjane Šojić sigurno neće nikoga ostaviti ravnodušnim.