Sanski Most odlučno protiv izgradnje termoelektrane Kamengrad!

Stanovnici Sanskog Mosta i opštinsko vijeće ovog grada odlučno su se usprotivili izgradnji termoelektrane Kamengrad na području ove opštine.

Opštinsko vijeće održalo je i posebnu tematsku sjednicu 4. maja ove godine na kojoj su razmatrane aktivnosti vezane za TE “Kamengrad” Sanski Most i na njoj je donesen zaključak koji  glasi: “Informacija o provedenim aktivnostima vezano za TE Kamengrad Sanski Most se prima k znanju i ubuduće nikakva aktivnost u vezi ove inicijative neće biti preduzeta bez saglasnosti Općinskog vijeća i građana Sanskog Mosta”.

Ovaj zaključak i stav ponovljen je i na javnoj raspravi o prostornom planu Unsko-sanskog kantona, koja je održana u avgustu u Sanskom Mostu i na kojoj se zahtijevalo da se iz plana izbaci izgradnja termoelektrane Kamengrad.

Sjednici opštinskog vijeća i javnoj raspravi prethodila je peticija, koju je organizovalo Udruženje građana za bolji Sanski Most.  Za samo tri dana, peticiju je potpisalo više od 1400 stanovnika Sanskog Mosta i mještana područja na kojima je planirana izgradnja ovog postrojenja.

Peticija je imala uspijeha, to su i lokalni moćnici u Sanskom Mostu vidjeli.  Svima je poznato da je ugalj iz rudnika Kamengrada jedan od najštetnijih i da bi bio poguban za građane ne samo Sanskog Mosta,  već bi i mnoge druge općine na slivu rijeke Sane osjetile posljedice, istakao je Ermin Karić, predsjednik Udruženja građana za bolji Sanski Most.  Dodao je da bi, u slučaju bilo kakvih aktivnosti vezanih za termoelektranu, sve opet ponovili.

Redžo Kurbegović, zamjenik predsjedavajućeg Opštinskog vijeća Sanski Most ističe da je zaključak opštinskog vijeća da se ne dozvoli izgradnja termoelektrane u Sanskom Mostu čvrst i da čisto sumnja da neko mimo zakonodavne vlasti može da sprovede tu aktivnost.

-Ovdje se ipak građani pitaju!-, naglasio je Kurbegović.

Da vlasti u BiH moraju shvatiti da je došao kraj eri fosilnih goriva i da je vrijeme za ulaganje u obnovljive izvore energije, naglašavaju u Centru za životnu sredinu.

-Time ne samo da ćemo zaštititi našu prirodu, već prvenstveno i zdravlje stanovnika Bosne i Hercegovine, i sa druge strane poboljštati kvalitet života. Opštine i gradovi u Bosni i Hercegovini trebaju da slijede pozitivan primjer Sanskog Mosta. Ovo je jasan pokazatelj da se zajedničkom voljom vlasti i građana i građanki može doći do ostvarenja cilja-, zaključila je Duška Kudra, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

Centar za životnu sredinu zajedno sa Centrom za ekologiju i energiju iz Tuzle  provodi  kampanju „Stop prljavoj energiji – budućnost je obnovljiva“. Kampanja je nastala kao reakcija na neodgovorno i neodrživo upravljanje i planiranje energetskih sistema u Bosni i Hercegovini, koji se velikim dijelom oslanjaju na izuzetno opasan i prljav izvor energije – ugalj.

Izložba Osmana Arslanagića u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono poziva nas na otvaranje izložbe „Znakovi pored puta“ autora Osmana Arslanagića.
Izložba će biti otvorena u Galeriji Zvono (Obala Maka Dizdara) u petak, 16. novembra u 21:00.
Za predstavnike/ce medija, razgovor sa autorom i snimanje postavke organizovaćemo istog dana u Zvonu u 13:00.

Zadovoljstvo nam je što u Zvonu imamo priliku predstaviti i četvrti nastavak ciklusa „Znakovi pored puta“ koji je nastao kao dio umjetnikove potrebe za iskorakom od uobičajenih scenografskih rješenja kao dominantnog oblika profesionalnog izražavanja.

Od različitih predmeta koje je najčešće odbacilo more ili koji su se u prirodi našli zahvaljujući ljudskom nemaru, Osman Arslanagić pravi nesvakidašnje likovne objekte. Na njegovim Znakovima prepoznajemo istu narativnu nit kao i u prethodna tri ciklusa, ali ovoga puta sa više slikarskih intervencija u strukturi pronađenog materijala uz naglašeni heretički pogled na ovozemaljski život.

Osim slikarskog umijeća, odnosa prema prostoru i upotrebnoj vrijednosti odbačenog, Osman Arslanagić i četvrtim nastavkom „Znakova pored puta“ potvrđuje nesvakidašnju umjetničku imaginaciju te sposobnost da u svakoj narednoj autorskoj etapi napravi iskorak, ponudi likovnoj publici istinsko zadovoljstvo i otvori prostor za različita tumačenja te ostane dosljedan vlastitoj estetici i prepoznatljivom autorskom rukopisu.

Osman Arslanagić je završio Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Profesionalni je scenograf koji u svojoj biografiji ima šest igranih filmova, preko 200 teatarskih predstava, brojne televizijske serije i emisije. Kao scenograf je radio u Holandiji, Francuskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori… Redovni je profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu na predmetu Scenografija, kostim i maska i profesor Scenskog oblikovanja na Akademiji za scenografiju u Osijeku (Hrvatska). Dobitnik je 25 međunarodnih i domaćih nagrada za svoj rad i njemu najbitnije dvije godišnje nagrade Collegiuma Artisticuma. Kao slikar samostalno je izlagao u Študgartu, Londonu,Trebinju, Utrehtu, Amsterdamu i Sarajevu…

Izložba Osmana Arslanagića biće postavljena u Zvonu do 6. decembra 2018. godine.

 

Historijske osmice: 1968

Historijski muzej Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Fakultetom političkih nauka u Sarajevu i Asocijacijom studenata Fakulteta političkih nauka „SPONA“ u sklopu manifestacije „Mjesec muzeja“ organizirat će 13.11.2018. godine javno predavanje i radionice pod nazivom „Historijske osmice – 1968.“ posvećene 50. obljetnici od
studentskih protesta.

Javno predavanje bit će organizirano u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine na temu „50 godina studentskih protesta 1968.“ s početkom u 13:00. Ona za cilj ima potaknuti zajedničku raspravu o događajima onda i danas, kako bi se iz ugla 1968. godine otvorila pitanja razlika i sličnosti sa današnjim stanjem. Refleksija na čuvenu 1968. godinu bila bi iskorištena za debatu o problemima iz 2018. godine poput
studentskog standarda, aktivizma, političkih i društvenih problema studenata, ali i oblika organiziranja borbe za sopstvena prava i pitanja studenata.

Od 15:00 do 17:00 za studente Fakulteta političkih nauka bit će organizirane interaktivne radionice u okviru ciklusa radionica „Historijske osmice“, gdje će se dosadašnja znanja, iskustva i potrebe studenata na kreativan način prezentirati i vizualizirati u formi Manifesta studentskih zahtjeva 2018. Pored toga, studenti će imati
priliku da rade na izradi transparenata, letaka, parola i drugih oblika protestne i aktivističke ikonografije koja će po završetku radionica u 18:00 biti postavljena u holu Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, gdje će rezultati zajedničkog rada studenata ovog fakulteta biti vidljivi svim zainteresiranim do kraja sedmice, uz čitanje
Manifesta studentskih zahtjeva 2018. godine.

Inače, manifestacija „Mjesec muzeja“ se već tradicionalno, treću godinu obilježava u novembru, mjesecu kada je osnovan i otvoren Muzej, a ove godine, njeni su programski sadržaju posvećeni kulturno-historijskom naslijeđu, unaprjeđivanju muzejske prakse i jačanju svijesti o važnosti muzeja. Također, jedna od bitnih
komponenata ovogodišnjeg „Mjeseca muzeja“ jeste upravo uvezivanja Historijskog muzeja sa drugim, društveno odgovornim institucijama, kao što je Fakultet političkih nauka u Sarajevu.