Autor: urednik

Samostalna izložba Borisa Ladana Manuscript

Otvaranje samostalne izložbe Borisa Ladana Manuscript u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, zakazano je za 24. februar  u 19 sati. 
 

Ladanovo vizualno pletenje kristalno jasnih i nebrojenih znakova realizira labirint u koji nije, kako se čini, moguće niti ulaziti niti ga napuštati, kao što nije moguće niti spoznavanje Nespoznatljivog. Ljudsku, ali i umjetničku, omeđenost spoznajnog dokučivanja moguće je osjetiti samo u labirintu misli, pojmova, pojava. Nedvojbeno je riječ o umjetnosti znaka, prožetog racionalnošću.

Slijed izrečenog upućuje, konačno, na uvjerljivo postojanje spone djela Borisa Ladana sa životnom i kulturološkom tradicijom zemlje u kojoj istrajava, zemlje Bosne i Hercegovine, osobito onom medievalnom. Jer i medievalni prethodnici žilavo su nastojali i skupo plaćali životno iskušavanje slobode, o čemu uvjerljivo i usamljenički svjedoče mramorovi, kroz tminu prohujalih vjekova. A kada djelo umjetnika ima jasnu nit poveznicu s vremenima iza, onda ono objašnjava svoju razložnost i ukorijenjenost i upućuje na spoznaju izvjesnosti trajanja i opstajanja i u vremenu koje jest njegovo, i vremenima koja su ispred.
                                                                                                                                                            Anto Kajinić o umjetnosti Borisa Ladana

Biografija umjetnika

Boris Ladan je rođen 1980. godine u Jajcu, u Bosni i Hercegovini. Školovao se u rodnom gradu, a potom u Zagrebu. Kasnije se seli u Njemačku i ostaje do 1998. kada maturira na Realnoj gimnaziji. Sklonosti prema likovnoj umjetnosti otkriva u mladosti, a 1995. se prvi put susreće s graffiti umjetnošću kojom se bavi dugi niz godina. Nakon povratka u rodni grad Jajce, Ladan upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu (sveučilište u Mostaru) i studira grafiku pod mentorstvom profesora Igora Dragičevića u čijoj klasi 2005. godine diplomira. Imao je šest samostalnih izložbi i sudjelovao je na više skupnih, te je učestvovao na velikom broju likovnih simpozija i kolonija.

Završen projekta “Mladi protiv korupcije: Nemoj biti najslabija karika”

Istraživanje percepcije studenata o prisutnosti korupcije u obrazovnim institucijama, sprovedeno na 600 studenata Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Univerziteta u Sarajevu, četiri istraživačke priče, više od 260 studenata učesnika u aktivnostima, samo su neki od rezultata postignutih kroz projekat “Mladi protiv korupcije: Nemoj biti najslabija karika” i kampanju „Znanje IN korupcija OUT“, u prethodnih 8 mjeseci.

Tokom projekta realizirana su dva antikorupcijska kafea između studenata i poznatih osoba iz BiH koje su uspjele ostvariti karijeru bez koruptivnih djelovanja. U Sarajevu studenti su imali priliku družiti se sa profesorom Nenadom Veličkovićem, a u Istočnom Sarajevu sa umjetnikom Markom Kusmukom.

Održane su i četiri neformalne kafe studenata i rukovodstva fakulteta, što je bila idealna prilika da studenti upute pitanja, kritike, ali i pohvala fakultetu koji pohađaju. Osim toga, realizirane su četiri ulične akcije u svrhu podizanja svijesti građana o prisutnosti korupcije u obrazovnim institucijama.

S ciljem osluškivanja glasa studenata u vezi problema korupcije, u Sarajevu je u decembru 2021. godine organiziran i Antikorupcijski forum studenata Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Univerziteta u Sarajevu, koji je polučio nekoliko uspješnih inicijativa: promovirati mehanizme i načine borbe protiv korupcije, postaviti kutije za anonimnu prijavu korupcije na fakultetima gdje nisu uspostavljene, uspostaviti nadzorni organ nad formiranjem studentskih udruženja i asocijacija, u komisijama koje razmatraju studentske prijave korupcije imati nezavisnog predstavnika studenata.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije 2021. godine provedena je online kampanja studenata, ali i zajednička ulična akcija studenata Sarajeva i Pala.A kako bi proces prijave korupcije u budućnosti studentima bio maksimalno olakšan i objašnjen kreirana su četiri videa koja promoviraju mehanizme za borbu protiv korupcije, te četiri videa posvećena važnosti učenja i djelovanja protiv korupcije.

Kroz projekat je ostvarena izvanredna suradnja sa Ekonomskim i Filozofskim fakultetom Univerziteta u Istočnom Sarajevu, te Pravnim fakultetom i Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Studenti su tokom implementacije projekta ukazali na neophodnost provedbe sličnih projekata, koji će biti usmjereni ka borbi protiv korupcije u obrazovnim instuticijama, te ih i osnažiti u smjeru djelovanja na korupitvne radnje. CROA će nastaviti djelovati u smjeru borbe protiv korupcije u obrazovnim institucijama u suradnji sa studentima i svojim partnerima.

Projekat i kampanju je implementirao Centar za razvoj i omladinski aktivizam (CROA), a predstavljaju dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) kao glavni implementator, uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj USAID Bosnia and Herzegovina.

Bookstan on Air: Roman “Limeni doboš” Güntera Grassa

Osma epizoda serijala “O knjigama i piscima zvukom” nastala u okviru projekta Bookstan on Air realiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.

U osmoj epizodi “O knjigama i piscima, zvukom” predstavljamo roman “Limeni doboš” Güntera Grassa. Knjiga će uskoro biti objavljena u izdanju Buybooka kao dio projekta Kreativne Evrope.

Günter Grass bio je književnik, kipar, slikar, grafički dizajner… Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1999. godine, a najznačajnije djelo mu je roman „Limeni doboš“ napisan 1959. godine.

Glavni lik je Oskar Matzerath, dječak koji kao trogodišnjak odlučuje da prestane rasti, te od tog trenutka počinje njegova priča i sukob sa svijetom. Očima devedeset i četiri centimetra visokog čovjeka posmatramo rast nacizma, pratimo ispovijest onoga koji odbija ličiti na odrasle ljude koji ga okružuju i biti dijelom svijeta pretvorenog u zlo.

„Oskar Matzerath bio je tu da Nijemce podsjeća u šta su odrasli. Nije to bila nikakva alegorija, kako su nas učili nastavnici na satovima školske lektire, nego je Grass u roman pretočio svoju najveću mladenačku čežnju…“

Po romanu je 1979. godine, u režiji Volkera Schlondorffa, snimljen istoimeni film, te je nagrađen Zlatnom palmom i Oscarom.

Glumci: Maja Izetbegović i Amar Selimović
Muzika i montaža: Nedim Zlatar i Leonardo Šarić
Koncept i režija: Almir Imširević