Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
„Iako nas dijeli nekoliko hiljada kilometara, kroz muziku, film, stripove i umjetnost bliži smo jedni drugima više nego ikada. Ova država ima bogatu kulturu i ljude na koje treba biti ponosna i stoga mi je bilo veoma bitno dovesti umjetnike i novinare iz Brisela da vas upoznaju“ rekao je Nicolas Wieers, producent festivala BalkanTrafik!, koji je sa grupom novinara i umjetnika iz Brisela doputovao u trodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini.
Wieers je također i autor stripa „Putovanje na Balkan: Putem kulturnog naslijeđa“, koji na jedinstven način istražuje bogato kulturno naslijeđe regiona, a čija je promocija i izložba organizovana u EU info centru u Sarajevu.
Grupa novinara i umjetnika obišla je brojne kulturno-historijske objekte širom Sarajeva, uključujući i Vijećnicu koja je ponovo postala mjesto susreta, izložbi, kulturnih događaja i međukulturnog dijaloga zahvaljujući obnovi koju je podržala Evropska unija. Tokom obilaska Vijećnice s predstavnicima Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, gosti iz Brisela su imali priliku saznati o samom procesu rekonstrukcije kao i o značaju obnove i promocije kulturnog naslijeđa za Evropsku uniju.
Uprkos zahtjevnom programu, sastali su se s brojnim bh. umjetnicima, muzičarima i kulturnim djelatnicima, uključujući Sašu Lošića iz Plavog Orkestra, Branu Jakubovića iz Dubioze Kolektiva, Helem Nejse, Frenkija, Divanhanu, dizajnera Adnana Hajrulahovića HAAD-a i međunarodno priznatog vizuelnog umjetnika Rikarda Druškića, koji će ove godine učestvovati na festivalu Balkan Trafik! i oslikati mural u Briselu. U saradnji s Frenkijem i domaćim umjetnicima, organizovana su dva koncerta s Glorijom Boateng i Nephtys, belgijskim muzičarkama, u Sarajevu i u Srebrenici.
Posjeta je okončana koncertom u Srebrenici, organizovanim u saradnji sa organizacijom Srebrenica Waves, koji je srebreničkoj publici kao i gostima iz Brisela pružio jedinstveno iskustvo. „Sarajevo je prelijep grad i publika nas je divno dočekala. Cijelo ovo iskustvo, posjeta Sarajevu i Srebrenici ostat će nam u pamćenju i bit će velika inspiracija za nas“, rekla je Gloria Boateng.
BalkanTrafik! Festival ove godine obilježava trinaest godina postojanja i nastojanja da približi Zapadni Balkan Evropskoj uniji kroz kulturu, strip, ples i film. Festival se organizuje u Briselu i Parizu i okuplja umjetnike iz regiona kako bi na jednom mjestu okupili različite zajednice i slavili jedinstvenu evropsku raznolikost.
Državne subvencije za korištenje uglja u energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini daju ovom energentu neopravdanu prednost u odnosu na druge izvore energije i sprječavaju tranziciju prema energetski efikasnom i održivom energetskom sistemu baziranom na obnovljivim izvorima energije, pokazuje nova studija koju je objavio Sekretarijat Energetske Zajednice.
Zemlje zapadnog Balkana su od 2015. do 2017. godine direktno subvencionirale rudnike uglja i njegovo korištenje za proizvodnju električne energije sa čak 504 miliona EUR. U tom periodu Bosna i Hercegovina je izdvojila čak 124,64 miliona EUR direktnih subvencija za sektor uglja.
Uz direktne subvencije rudnicima, zemlje zapadnog Balkana daju i indirektne subvencije termoelektranama na ugalj. Na primjer, naknada za emisije CO2 se ne plaća niti u jednoj zemlji u regiji, što je obaveza u zemljama Evropske unije. Međutim, za par godine će sve Balkanske termoelektrane morati plaćati takvu naknadu. Ovo će se desiti najkasnije pri pristupanju Evropskoj uniji, a vrlo vjerovatno i mnogo ranije. Samo u 2017. godini BiH je propustila priliku da prikupi 177,5 miliona EUR naknade za CO2 emisije. Ova sredstva su se mogla koristiti za ulaganje u projekte energetske efikasnosti ili u obnovljive izvore energije.
Najnoviji primjer upitnog subvencioniranja ovisnosti o uglju u BIH je državna garancija za kreditno zaduženje kod Kineske Eximbanke od 614 milion EUR za Tuzlu 7, koju je Predstavnički dom FBiH odobrio 5. marta, unatoč brojnim upozorenjima upućenim od Sekretarijata Energetske zajednice i Evropske unije.
Komentirajući rezultate studije, direktor Sekretarijata Energetske zajednice i koautor studije, Janez Kopač je rekao: “Ugovorne strane Energetske zajednice više ne mogu ignorirati posljedice održavanja nerentabilnog, neučinkovitog i neodrživog energetskog sustava temeljenog na ugljenu. Povrh štete na zdravlje, okoliš i klimu, favoriziranje ugljena narušava tržište električne energije i postavlja ozbiljna pitanja kada je u pitanju poštivanje pravila o državnim potporama. Krajnje je vrijeme da se počne ozbiljno razmišljati kako postupno uvesti mehanizam naplate cijena ugljika u zemljama članicama Energetske zajednice u korist mjera energetske učinkovitosti i poboljšane primjene obnovljivih izvora energije. ”
“Bosna i Hercegovina, kao i svaka zemlja zapadnog Balkana, mora poštivati preuzete obaveze i pravila Energetske zajednice i Sporazuma o Stabilizaciji i Pridruživanju, koji ne dopuštaju državne subvencije koje bi određenim firmama mogle dati prednost na tržištu,” objasnila je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže i dodala, “Poslije slučaj Tuzla 7, za očekivati je da će Energetske zajednice i Evropska unija još strožije posmatrati pitanje državnih subvencija”
“Ova studija je još jedan jasan dokaz da su bajke o jeftinoj energiji iz uglja koje nam pričaju naši političari čista izmišlotina. Nije jasno zašto BiH političari misle da si mogu priuštiti da ne slušaju upozorenja iz Evropske unije u vezi pravnih i ekonomskih rizika koje donosi primjena nelegalne državne pomoći za energiju iz uglja.” istaknuo je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju i dodao, “Pored činjenice da će usvajanje nelegalne državne pomoći za blok 7 TE “Tuzla” štetno uticati na međunarodni kredibilitet BiH, postoji realna opasnost da će on biti neisplativ i da će kredit vračati građani FBiH, pošto se u studiji izvodivosti za ovaj projekat nisu uračunali realni troškovi CO2 emisije niti su prikazani realni troškovi uglja.”
“ Vlade u regionu tvrde da je industrija uglja održiva i tim izjavama samo obmanjuju građane. Fosilna industrija umire a priče o radnim mjestima u tom sektoru drže radnike i lokalne zajednice koje su do sada ovisile o uglju, zarobljene u nerealnim obećanjima. Krajnje je vrijeme da vlasti priznaju da je sektor uglja stvar prošlosti i da se usmjere ka razvoju održivog energetskog sektora baziranog na obnovljivim izvorima energije.” zaključila je Duška Kudra iz Centra za životnu sredinu.
Čak 44 nove vrste tvrdokrilaca otkriveno je za područje Nacionalnog parka Kozara tokom detaljnog istraživanja insekata tvrdokrilaca, sa fokusom na saproksilne vrste ovih insekata, koje makar u jednom stadijumu života naseljavaju stara i stabla koja se raspadaju. Istraživanja je realizovao Centar za životnu sredinu od aprila do početka oktobra 2018. godine.
„Nakon oktobra je uslijedio duži period čišćenja, sortiranja i determinacije prikupljenog materijala. Važno je napomenuti da su ovo preliminarni rezultati i da će dalje analize, kako tvrdokrilaca, tako i ostalog prikupljenog materijala dati još veći broj podataka i zasigurno još neke nove vrste”, istakla je Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu, koja je vodila ova istraživanja.
Saproksilni tvrdokrilci imaju izuzetno važnu ulogu u procesima razgradnje organske materije i kruženju hranjivih materija u prirodi, te predstavljaju pokazatelje očuvanosti i prirodnosti šumskih ekosistema. Smatraju se najugroženijim insektima u šumskim ekosistemima umjerenog klimatskog područja Evrope, dok tvrdokrilci predstavljaju jednu od najbrojnijih i najznačajnijih grupa insekata navedenih u Direktivi o staništima Evropske unije.
Rezultati istraživanja su prezentovani zaposlenima Nacionalnog parka nakon čega je diskutovano o stanju šumskih ekosistema, kao i o preporukama da se biodiverzitet parka održi u što izvornijem stanju.
“Različitim oblicima saradnje u Nacionalnom parku Kozara je izvršeno detaljno istraživanje flore i faune, u prvom redu viših biljaka i slijepih miševa. Sve ostale grupe organizama su istražene djelimično, tako da svako istraživanje u Nacionalnom parku Kozara predstavlja veliki doprinos u sklapanju mozaika živog svijeta parka. Dalja istraživanja su značajna zbog boljeg upravljanja Parkom, jer će mnoge vrste za koje i ne znamo da su prisutne zahtjevati drugačije mjere zaštite u cilju očuvanja vrsta i njihovih staništa”, istakao je Dragan Romčević, direktor Nacionalnog parka Kozara.
Uz prezentovane rezultate istraživanja, Parku je dostavljan i promotivni materijal projekta, kao i nova informativna tabla koja će se uskoro moći vidjeti na području memorijalne zone “Mrakovica”.
Centar za životnu sredinu već godinama provodi istraživanja u zaštićenim i potencijalno zaštićenim područjima, čemu u prilog govori na hiljade prikupljenih nalaza, novih vrsta za istraživana područja, ali i novih vrsta za Bosnu i Hercegovinu.
Istraživanja u Nacionalnom parku Kozara su podržana od strane Rufford fondacije koja podržava rad mladih istraživača.
Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na otvaranje izložbe pod nazivom “Imagine je utopija” autorice Dragane Nuić-Vučković.
Otvaranje izložbe je u ponedjeljak, 25. marta 2019. u 21:00 u Galeriji Zvono (Obala Maka Dizdara 10).
IMAGINE JE UTOPIJA
Taj novi svijet mora biti svijet u kojem neće biti iskorištavanja slabih od jakih, dobrih od zlih, gdje neće biti ponižavanja siromašnih od silovitosti bogatih. Gdje će djela uma, nauke i vještine služiti zajednici za olakšanje i uljepšavanje života, a ne pojedincima za sticanje bogatstva. Taj novi svijet ne može biti svijet poniženih, pogaženih već svijet slobodnih ljudi i naroda jednakih u dostojanstvu i poštovanju čovjeka.
Nikola Tesla
Više od sedamdeset godina nakon smrti autora ovoga citata i jednoga od najznačajnijih svjetskih izumitelja i znanstvenika, njegove riječi p(ostale) su utopija. Čak štoviše, malo je onih koji bi, da su danas izgovorene, povjerovali da je to uopće moguće i u najoptimističnijim scenarijima. Ono što je za njegova života i u vremenu kada se čovječanstvo budilo i kada su mnoge revolucije nagovještavale vjeru u boljeg čovjeka, možda i obećavalo kako one neće ostati samo misao i slovo na papiru jednoga od najvećih, danas je izgubilo svaki smisao. Čak i zapadna demokracija koja se voli hvaliti svojim demokratskim sustavom i naprednim društvom, suočena je s značajnim prijetnjama po iste te vrijednosti uslijed neodrživosti modernog sustava kapitalizma koji je svoje slabosti pokazao u ne tako davnoj globalnoj ekonomskoj krizi. Upravo ta kriza, izvukla je kosture iz ormara i prijeti ponavljanjem povijesti iz koje napredno, demokratsko društvo zapada, prvenstveno Europe, nije izvuklo nikakve zaključke ni pouke i upravo ta kriza otkriva koliko su krhki temelji na kojima je njegov napredak uspostavljen. U polutami takvih poražavajućih činjenica kriju se opravdani strahovi kako ono što se nikada više ne bi smjelo ponoviti, a što se događalo u prvoj polovici XX. stoljeća kroz dva svjetska rata, više ne izgleda kao davno savladana lekcija, već kao moguća i prijeteća realnost. Promatrajući okvire i realitete bosanskohercegovačkog društva, može se utemeljeno zaključiti kako je ta kriza prisutna kroz desetljeća uz veće ili manje oscilacije i privide stabilnosti. Sve negativne tendencije prisutne na globalnoj razini, višestruko se prelijevaju i problematiziraju već odavno teško stanje u kompliciranim društveno-političkim i nacionalnim odnosima unutar Bosne i Hercegovine. U takvom narušenom sustavu vrijednosti polazeći od globalnih pa do regionalnih i lokalnih realiteta unutar kojih su drastično narušene moralne vrijednosti, a društvo postaje sve više dehumanizirano, stanovnici država poput Bosne i Hercegovine egzistiraju doslovno unutar elementarnih ljudskih potreba i temeljno zajamčenih prava. Upravo u takvom jednom poretku i činjeničnoj konstelaciji, godinama se razvijalo i slikarstvo Dragane Nuić-Vučković koje nije ostalo imuno na devijantnosti u globalnim okvirima, a ponajprije ne na one unutar društva pa i naroda kojemu pripada.
SAMSUNG CAMERA PICTURES
Draganino slikarstvo često se interpretira i tumači kao slikarstvo izgrađeno na infantilnom likovnom izrazu. Međutim, iako na prvi pogled i nalikuje dječjem spontanom, iskrenom i elementarnom likovnom izrazu, njezino slikarstvo je daleko od toga da ga se karakterizira naivnim. Ona u infantilnom pronalazi samo onu početnu dozu otvorenosti, iskrenosti i neiskvarenosti kakvu samo djeca mogu izražavati kako bi ga preoblikovala, u po njenim riječima, fantazmagorične, ludističke razigrane prizore koji kada su i najmanje figurativni nikada nisu u potpunosti apstraktni. Ti samo naizgled naivni oblici u svojim deformacijama zapravo otkrivaju onu egzistencijalističku crtu koja je prisutna kod mnogih autora dvadesetog stoljeća poput Jeanna Dubuffeta ili slikara grupe Cobra na koje se i autorica sama poziva. S njima dijeli slične strahove i razočaranja, prvenstveno vezane uz ratne strahote i čovjekove razumske sposobnosti da nadvlada uništenje cijele kulture i društva što se s novim globalnim krizama ponovno pokazuje aktualnim po već viđenom scenariju.
U svom najnovijem ciklusu simbolično nazvanim Imagine je utopija, Dragana napušta okvire tradicionalnog slikarstva stvarajući digitalne slike pomoću računalne tehnologije čime svoje prepoznatljivo stvaralaštvo nastavlja graditi na modernijoj platformi ne gubeći pri tom snagu izričaja. Naprotiv, teško se oteti dojmu da je ta tranzicija iz tradicionalnog u digitalno, koja je započela nekoliko godina ranije, zapravo unijela novi zamah i izražajnu snagu u autoričino stvaralaštvo nudeći nove i drugačije izražajne mogućnosti. S tim pomakom kroz medije kojima se izražava, najnoviji ciklus donosi i sadržajni pomak ali u najvećoj mjeri i zadržava prepoznatljivu liniju kojom Dragana gradi svoje slike. Primjetno je kako digitalne slike novijeg ciklusa, osim što u određenoj mjeri sadržajno odstupaju od onoga na što nas je navikla, sadrže i određenu notu društvene kritike, odnosno pojedinaca ili stanja u kojemu se oni nalaze uslijed propadanja i degradacije modernog društva. Devijacija i morbidnost pojedinih likova koji nastanjuju površine autoričinih radova pojačana je i karakternim opisima upotrebom pratećeg teksta koji nije bio rijedak i u prijašnjim radovima autorice, međutim, ovdje se posebno ističe njegov angažirani sadržaj. Sve skupa stvara jednu sugestivnu cjelinu koja za cilj ima pokazati autoričino neslaganje s postojećim društvenim poretkom ali i upiranje prstom i izrugivanje sa svim negativnim što takva situacija budi u pojedincu. Također je primjetno i autoričino korištenje univerzalnih činjenica i pojmova u kojima su prisutne stvari globalno raširenog, modernog i kozmopolitskog folklora prema kojima se ona samoodređuje i koji su njezino mjerilo ispravnosti stvari. Vodeći se njima u jednom od djela koristi naziv jedne od najljepših balada Johna Lennona Imagine, kako bi postavila referentnu točku po kojoj bi idealan svijet trebao biti sazdan i uređen. Prizvani sadržaj njezinoga teksta direktno je suprotstavljen prevladavajućoj gami slike.
Nesumnjivo je kako ovim ciklusom autoričino ogorčenje i razočaranje u postojeći društveni poredak dosiže do sada najveći stupanj. Kroz njega ona nastupa otvoreno i jezgrovito, prokazujući na jedan sablasno ironičan način svu trulež društva u kojemu egzistira. Ono što je nekada sadržavalo elemente infantilnog pretvorilo se u vlastiti antipod. Međutim, ta tranzicija nije nastala naglo niti je prepoznatljiva samo u ovom ciklusu. Oni koji poznaju Draganin rad ili ga na bilo koji način prate posljednjih desetak godina primijetit će tu postepenu tranziciju koja se razvijala paralelno s rastom skepse i osobnih razočaranja same autorice kako će se stanje ipak promijeniti na bolje. Ono što je sigurno jest činjenica kako ovim ciklusom Dragana ulazi u svoje, možda najplodnije i najzrelije razdoblje, do kraja razgolićujući nutrinu i karakter vlastite nemoći da se na drugačiji način bori s ”vjetrenjačama” i ”sablastima” moderne otuđenosti i dehumanizacije društva osim snagom vlastitog slikarstva.
Dr. art. Svetislav Cvetković
Dragana Nuić Vučković rođena 1965. u Ljubuškom. Diplomirala na ALU u Zagrebu 1991. u slikarskoj klasi prof. Eugena Kokota. Poslijediplomski studij slikarstva završila 2010. na ALU u Sarajevu kod mentora prof. Nusreta Pašića. Usavršavala likovni izraz uz supruga Nikolu Vučkovića, profesora i umjetnika-akademskog kipara. Članica Ulubih-a, HULU Split, HUDU i ULU En Face. Izlagala na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, te više puta nagrađivana strukovnim nagradama za crtež, slikarstvo i digital art. Uvrštena u kolekciju Umjetničke galerije BiH u Sarajevu. Doktorirala 2015. godine s temom „Deformacija oblika i infantilna regresija ufunkciji slikarske ekspresije“ kod mentora prof. Josipa Alebića na ALU u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru, gdje je i profesorica na preddiplomskom i diplomskom studiju.
Za njega kažu da je najbolji lijek i najbolje sredstvo protiv problema u životu. Besplatan je, dostupan svima, uvijek i svugdje. Smijeh je taj koji ne treba da bude samo odraz raspoloženja nego visoko učinkovit lijek i sredstvo za ostvarenje vlastite sreće i uspjeha. Humor je fenomen kojeg su mnogi pokušali da definišu, ali uglavnom bezuspješno.
Gabrijel Laub u svojoj knjizi Umjetnost smijeha, u ovoj činjenici ne vidi neki veliki problem. “Ovo neznanje nije nikakva sramota…humor spada u one načelne stvari u životu koje ne mogu da se definišu”. Humor je snažan emocionalni lijek koji smanjuje stres, pomaže nam nositi se sa agresivnošću i ljutnjom. Humor nam pomaže i premostiti osjećaj samoće jer nas veže sa drugim. Smijeh mijenja ponašanje, osobe koje se puno smiju puno više komuniciraju, verbalno i neverbalno sa okolinom, a također povećava razinu energije u organizmu.
JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, i ove godine organizovaće 23. Festival komedije “SMIJEH JE LIJEK“.
Senad Hadžibajramović se vratio iz Švedske nakon rata u BiH, te je u Sanskom Mostu bio jedan od pokretača zemljoradničke zadruge ‘AgriSan’. Danas je ‘AgriSan’ predvodnik u proizvodnji presadnica u Unsko-sanskom kantonu, ali se na tome ne planiraju zaustaviti.
„Zemljoradnička zadruga ‘Agirsan’ je registrovana 2002. godine na inicijativu četiri farmera iz općine Sanski Most. Kroz par godina smo poredali stvari, zaposlili agronoma, te pokrenuli vlastitu poljoprivrednu apoteku. Bila je to prva poljoprivredna apoteka koja je imala uposleno stručno lice koje je pored prodaje vršilo i savjetovanje te obilazak farmi kod zadrugara i kooperanata zadruge“, prisjeća se Hadžibajramović.
Ubrzo nakon toga zadruga započinje organizovani otkup povrća za poznatog kupca, a s vremenom i za lokalno tržište. Već 2008. godine kupuje vlastite parcele od osam dunuma, a u narednim godinama pokreće plasteničku proizvodnju povrća koja se danas odvija na oko 4000 kvadrata.
„Zadruga danas ima 52 člana i okuplja proizvođače povrća, voća, mlijeka, mesa, cvijeća i ukrasnog grmlja kao i one poljoprivrednike koji se bave kombinovanom proizvodnjom. Imamo osam uposlenih radnika sa redovnim mjesečnim primanjima i za koje se redovno uplaćuju svi doprinosi. Imamo uposlena dva agronoma, a prilikom upošljavanja novih radnika vodilo se računa da se da šansa mladima i veliki akcent je stavljen na timski rad koji i jeste ključ uspjeha“, kaže Hadžibajramović.
Zadruga pažnju posvećuje kulturama paprike, paradajza, lubenice, dinje i krastavaca, a proizvode i patlidžan i celer. Hadžibajramović ističe i važnost proizvodnje presadnica, što je od velikog značaja za cijeli Unsko-sanski kanton.
„Uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta smo proveli aktivnosti unapređenje efikasnosti i učinkovitosti u proizvodnji presadnica kroz uvođenje novog sistema grijanja. Podržali su nas i u nabavci plastenika i bankova za presadnice. Danas smo jedan od lidera u proizvodnji u cijeloj regiji”, dodaje Hadžibajramović.
U narednom periodu žele izgraditi Centar za razvoj poljoprivrede, proširiti proizvodnju presadnica, te podržati razvoj lokalnog tržišta za poljoprivredne proizvođače.
„Poručujem našim poljoprivrednicima da je izuzetno važno da se držimo zajedno, te da imamo više povjerenja jedni u druge, jer zajedno možemo sve“, zaključuje Hadžibajramović.
CEMEX i Odbor nagrade otvorili su natječaj za dodjelu Graditeljske nagrade CEMEX koja predstavlja priznanja za izuzetna građevinska i arhitektonska postignuća.
Ovogodišnji natječaj za Graditeljsku nagradu CEMEX bit će otvoren do 22. aprila/travnja, nakon čega će Odbor nagrade u junu/lipnju dodijeliti priznanja najboljim prijavljenim radovima. Učestvovati mogu svi arhitekti i građevinari s projektima koji su završeni tokom 2017. i 2018. godine. Pravo na učešće imaju projekti pri čijoj je izradi korišteno najmanje pedeset posto CEMEX-ovih proizvoda.
Značajke koje će se uzimati u obzir pri ocjenjivanju projekta su arhitektonsko rješenje, projekt konstrukcije, postupak radnje, cjelovita održivost te ostalo.
Nagrade se dodjeljuju u četiri glavne kategorije: Stambene građevine, Javne i poslovne građevine, Infrastrukturne građevine i Zajednički prostori. Osim toga dodjeljuju se i četiri posebna priznanja za Održivu gradnju, Inovacije u graditeljstvu, Univerzalnu pristupačnost i Društvenu vrijednost.
Članovi Odbora nagrade su uvaženi stručnjaci koji će svojim znanjem i iskustvom, a na temelju zadanih kriterija ocjenjivati prijavljene projekte. Odbor nagrade čine doc. dr. Gordana Broćeta, prodekanica za naučno istraživački rad s Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, dr. sc. Ivo Čolak, redovni profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, te poznati arhitekta Hasan Ćemalović.
I ovogodišnju Graditeljsku nagradu CEMEX prati slogan “Ideje koje grade život”. Kompanija prepoznaje one radove koji počinju kao obične ideje, a završavaju kao građevinski projekti koji daju vrijednost krajnjim korisnicima. Takmičenje nastoji potaknuti kreativnost i razvoj bolje prakse gradnje, te ističe inovacije koje će postati novi standardi izgradnje u budućnosti.
Pobjednički projekti predstavljat će uspjehe arhitekture i graditeljstva Bosne i Hercegovine na priznatom međunarodnom natječaju, globalnoj Graditeljskoj nagradi CEMEX (CEMEX Building Award) koja će se u novembru/studenom održati u Meksiku.
Na šumske ekosisteme ne može se gledati samo kao na izvor drvne sirovine već ih moramo posmatrati kao resurs neophodan za život u najširem smislu te riječi, apeluju iz Centra za životnu sredinu povodom Svjetskog dana šuma koji se obilježava danas. Danas je šumama pokriveno tek oko 30 odsto ukupne površine Zemlje, jer su površine pod šumama usljed krčenja za potrebe drvne sirovine, dobijanja poljoprivrednih i građevinskih površina smanjene. Na planeti godišnje nestane 16 000 000 hektara šume.
„Bosna i Hercegovina je šumovita zemlja gdje se šume i šumska zemljišta prostiru na površini od oko 58 odsto površine. Bogatstva prirodnih šuma i prašuma u BiH su značajna sa aspekta ostvarivanja spektra ekosistemskih funkcija šuma i treba raditi na njihovoj zaštiti i očuvanju. Najveća prijetnja našim šumama pored klimatskih promjena je i očuvanje šuma pod pritiskom tržišne ekonomije i infrastrukturnih projekata. Takođe u BiH je prisutna opasnost od prekomjernog korištenja drvne sirovine za dobijanje energije i to primarno toplotne“, ističe Aleksandra Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu.
Aktuelni globalni problem je pitanje korištenja biomase za potrebe dobijanja energije. Trenutno 46 odsto obnovljive energije u Evropskoj uniji dolazi od drvne biomase. Uprkos ideji o drvetu kao obnovljivom energentu korištenje drveta pokazuje i svoje manjkavosti. Korištenje drvne biomase nije neutralno sa aspekta emisije gasova staklene bašte jer ono oslobađa ugljen dioksid, a sječama za potrebe dobijanja energenta se redukuje količina ugljeničnih gasova koje bi šuma kao trajna kategorija skladištila iz atmosfere. Uzgoj šume za potrebe biomase (planteže) negativno utiče na biodiverzitet, kvalitet voda i zemljišta jer šumska plantaža nije prirodna šuma sa svim svojim ekosistemskim funkcijama.
Šume su najsloženiji kopneni ekosistemi koji pružaju čitav spektar koristi. Šuma apsorbuje ugljen dioksid, a ispušta kiseonik; vrši filtraciju vode; učestvuje u produkciji i očuvanju kvaliteta zemljišta, a u šumskim ekosistemima nalaze se mnogi otkriveni i neotkriveni organizmi, važni za ukupnu ravnotežu živog svijeta pa time i opstanak čovjeka. Pored svega navedenog važna je i sociološka uloga šume i nebrojeno puta su dokazni povoljni uticaji šuma na psihofizičko zdravlje ljudi.
Dok je prvi dan proljeća, 21. mart posvećen šumama, dan poslije, 22. mart obilježava se kao Svjetski dan voda. O zaštiti šumskih ekosistema i vodnih resursa važno je govoriti i brinuti uvijek, a ne samo danas i sutra. Voda i šuma znače život i opstanak planete i čovječanstva. Potrudimo se da radimo na njihovom očuvanju i unapređenju!
Coca-Colina podrška mladima u BiH, program osnaživanja mladih koji realizira Coca-Cola HBC B-H Sarajevo, i ove će godine pružiti priliku mladim ljudima od 18 do 30 godina da steknu kvalitetne i tržištu prilagođene kompetencije. Prijave za radionice u 2019. godini su otvorene, a planirano je da u program ove godine bude uključeno 1.300 mladih iz cijele Bosne i Hercegovine.
Ove je godine program, zahvaljujući evaluaciji učesnika, prilagođen na dvodnevne radionice ličnih i poslovnih vještina, a planirano je da se u program uključe mladi iz najmanje 15 gradova Bosne i Hercegovine. Prijave za prve dvodnevne radionice su otvorene, a prijavni obrazac nalazi se na linku http://bit.ly/2TiGnDa ili na http://bit.ly/2uhPbyP.
Program je prvi put organiziran 2017. godine i tada je kroz program četverodnevnih radionica prošlo 200 mladih iz dva grada: Sarajeva i Banje Luke. Kako je zanimanje za lične i poslovne vještine raslo, program je nastavljen i u 2018. godini i obuhvatio je skoro 700 učesnika iz deset gradova širom Bosne i Hercegovine.
„Nedostatak praktičnih vještina i radnog iskustva neke su od najvećih prepreka mladima pri pronalasku posla. Vidjeli smo priliku da svojim iskustvom i resursima, ali i kroz uključenost Coca-Colinih zaposlenika ponudimo mladima praktične, tržištu prilagođene vještine i znanja. Posebno smo ponosni na program Coca-Coline podrške mladima i na sve mlade ljude koji su do sada bili dio njega. S nestrpljenjem očekujemo nove polaznike. Ovo je prilika da i mi učimo od njih, ali i da oni steknu samopouzdanje i konkretne vještine koje će im pomoći da lakše pronađu posao i što je još bitnije ‒ da pronađu posao u kojem će biti najbolji, u kojem će ostvariti svoj puni potencijal,“ rekla je povodom otvaranja prijava za treću sezonu Coca-Coline podrške mladima Ruža Tomić Fontana, generalna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.
Program je ove godine prilagođen tako da će biti organizirane dvije vrste radionica: dvodnevne radionice životnih i poslovnih vještinama i kratke radionice životnih ili poslovnih vještina prilagođene specifičnim ciljnim grupama.
Prve radionice održat će se prema sljedećem rasporedu:
‒02. april – Banja Luka
‒04. april – Bihać
‒17. april – Sarajevo
‒24. april – Goražde
‒30. april – Čapljina
‒16. maj – Mostar
‒22. maj – Doboj
‒04. juni – Pale
‒02. juni – Prijedor
Više informacija o projektu, datumima i lokacijama održavanja radionica nalazi se na web-stranici http://bit.ly/2FjIYZJ.
Centar za životnu sredinu organizovaće seriju predavanja ,,(Re)kreacija prostora za motiva(k)ciju’’ za društveno odgovorne mlade i one koji to žele da budu. Prednost učešća imaju mladi između 18 i 26 godina sa mjestom boravka u Obilićevu (Mejdanu), Srpskim Toplicama (Šeheru), Novoseliji ili Vrbanji.
Aktivnost će početi u subotu, 13. aprila, u prostorijama Centra za životnu sredinu, u ulici Miše Stupara 5, sa početkom u 12 časova. Aktivnost će se nastaviti nizom od još tri predavanja na različitim lokacijama u Banjoj luci i naredne tri subote (20. april, 27. april i 4. maj), te zaključnom prezentacijom u Domu Omladine.
Takođe, učesnici/ce će imati priliku i da se upoznaju sa radom udruženja Eko Element iz Bugojna i ,,Hrabre žene Kruščice’’ kroz razgovor sa njihovim aktivistima/kinjama, a te aktivnosti će se odvijati u Srpskim Toplicama (na ,,Vrućici’’) i u Krupi na Vrbasu.
Učesnici/e će, uz različite predavače, imati priliku upoznati se sa građanskim aktivizmom, odnosno naučiti nešto o pojmu društvene odgovornosti i na koji način može uticati na poboljšanje društvene i prirodne sredine u kojoj živimo.
Prijave za radionice su otvorene do 7. aprila, a sve što trebate je kontaktirati nas i/ili poslati popunjenu prijavu na dragan.kabic@czzs.org.
