Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

“Pobuna mornara”- gostujuća predstava na sceni SARTRa

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u petak 5. aprila sa početkom u 20. sati odigraće se gostujuća predstava „Pobuna mornara“  reditelja Diega de Bree koja nam dolazi i Kraljevskog pozorišta Zetski dom iz Cetinja.

Predstava „Pobuna mornara“ prvi je proizvod projekta ADNICH, koja je okupila ansambl glumaca iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Nastala je inspirisana tekstovima „Kotorski mornari“ Fridriha Vulfa i „Četvrti ugao“ Radoslava Rotkovića, anjenu režiju, adaptaciju, vizualni identitet i izbor muzike potpisuje reditelj Diego de Brea.

U predstavi učestvuju glumci Srđan Grahovac, Omar Bajramspahić, Marko Todorović, Atanas Atanasovski, Valentin Kostadinovski, Mak Čengić, Peđa Bajramović, Romano Nikolić, i operska pjevačica Gjylie Pelingu.

Slovenački reditelj Diego de Brea stvorio je predstavu koja je sabrala različitosti dobivši zajedništvo, išavši do kraja u namjeri da nam pokaže kako izgledaju glad i žeđ, agresija onoga koji je iznad, sirova krv i dah koji dramatično napuštaju život. Revolucija se dešava upravo zbog toga, jer života neće biti više ako se ne usudimo.

„Ta strava jeste i nije za publiku. To je način za koji sam se odlučio, nisam htio raditi neki prazan, monumentalni heroizam. Ova pobuna nije promijenila ništa, ali nije bila uzaludna. Danas su ljudi pasivni, pristaju na kapitalističke i neoliberalističke uslove koji nude lažnu sigurnost, ali sa druge strane vlada potuno nezadovoljstvo koje se ne odražava nigdje, pristajemo na sve. Ovi ljudi, u gladi i žeđi, u kavezu broda iz koga nijesu sišli četri godine trpeći sve, to su za nas nezamislive stvari. Mi sve to pratimo kao igrani film, ne identifikujemo se, čovjek je takav da, dok njega ne dirne, nema to veze s njim. Kapitalizam strateški radi na toj pasivnosti. Zato smatram da će neko imati otklon, jer valjda nama treba populizam. Ovo je kolosalna tema koja se vraća i koja je aktuelna“, rekao je reditelj Diego de Brea.

Rezervacije ulaznica mogu se izvršiti putem telefona 033 664 070 ili putem FB inboxa!

Omogućen je popust za studente i penzionere.

Prijavi se na info sesiju za treći javni poziv

Program osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) poziva medije, organizacije civilnog društva (OCD) i građane, koji su zainteresovani da dobiju više informacija u vezi trećeg javnog poziva za dodjelu grantova, na informativnu sesiju koja će biti organizovana u prostorijama Centra za promociju civilnog društva (CPCD) u ponedjeljak, 01.04.2019. godine u 11:00h.

Informativnoj sesiji možete prisustvovati lično u prostorijama CPCD-a ili online putem ovog linka: http://bit.ly/INFOlink

Zbog ograničenog broja mjesta molimo medije i OCD da delegiraju po jednu osobu za prisustvo događaju.

Za registraciju na ovaj događaj, molimo vas da koristite obrazac koji se nalazi na ovom linku: http://bit.ly/InfoIMEP

Vaša pitanja u vezi trećeg javnog poziva možete postaviti i njihovim slanjem na e-mail grantovi@imep.ba

Krajnji rok za prijave na informativnu sesiju je petak, 31.03.2019. godine do 15:00h.

DNEVNI RED:

10:30 – 11:00     Dolazak i registracija učesnika za sesiju I

11:00 – 12:30     Info sesija I: Media Production i Media Mixer grantovi

12:30 – 13:00     Dolazak i registracija učesnika za sesiju II

13:00 – 14:00     Info sesija II: New Voices grantovi (građani novinari)

Nova reformska agenda – Za Zemlju Bez Ljudi

U pripremi je nova Reformska agenda u kojoj se opet ne nazire ništa o zaštiti okoliša, iako je BiH po Indeksu okolišne učinkovitosti na 158. mjestu rang-liste 180 zemalja (druga najgore plasirana evropska država je Moldavija, na 112. poziciji). Ovoga puta je ipak nekolicina ekoloških nevladinih organizacija pozvana na razgovor sa komesarom Evropske unije za proširenje Johanes Hahnom i šefom Delegacije EU u BiH Wigemarkom.
Tom prilikom predstavnik Eko akcije izožio je sljedeće:

“Zaštita okoliša se gotovo i ne spominje u strategiji Evropske Unije za Zapadni Balkan. Pitanja životne sredine se ne spominju ni u Reformskoj agendi iz 2015. godine. Pitanja zaštite životne sredine
izostavljena su i iz najnovije deklaracije EU koju će danas potpisati naši političari. Zaključak: EU u procesu proširenja zaštitu životne sredine ne smatra obavezujućom za ovaj dio svijeta, uprkos tome što je životna sredina jedna od osnovnih vrednosti Evropske Unije.
Upravo suprotno: EU se obavezala da napravi odlagalište nuklearnog otpada dvije države članice EU odmah uz našu državnu granicu, što će kritično ugroziti snabdijevanje vodom i život građana jednog od naših gradova: EU i njena delegacija ovdje prećutale su ovaj problem.
Kada EU spominje zaštitu okoliša u BiH? Kada se pojavi mogućnost kineskog kredita za Blok 7 TE u Tuzli. Čak i tada zabrinutost nije zbog kvaliteta našeg vazduha, već ono što se u EU naziva ‘’Ilegalna državna pomoć’’ za termoelektrane na ugalj. Takvu zabrinutost nismo vidjeli zbog državnih subvencija u vidu garantovanog otkupa struje, po privilegovanoj cijeni, za privatne male hidroelektrane čija izgradnja ugrožava neke od najvećih dragocjenosti naše prirodne baštine.
Delegacija EU u Bosni i Hercegovini ostala je nijema i kada je pitanju Rezolucija Evropskog parlamenta o našim rijekama i zaštićenim područjima od aprila 2016. Može li to imati veze sa činjenicom da su kompanije i banke iz EU itekako uključene u otimačinu prirodnih resursa regije, a posebno voda?
Kako to izgleda kad Delegacija Evropske Unije djeluje proaktivno vidjeli smo kad su u pitanju bili interesi EU. Tako je šef delegacije EU u BiH Wigemark u maju 2017. godine čak dva puta posjetio zapadnu Bosnu, da bi lobirao državne zastupnike da glasaju za akcize na gorivo, kojim bi se finansirala skupa izgradnja autocesta. Za te ceste decenijama ćemo otplaćivati kredite evropskim bankama, iako su one potrebnije EU nego nama, kako je to utvrđeno japanskom, čak optimističnom studijom iz 2001. Godine. Drugi put smo prvog Evropljanina u BiH u Krajini vidjeli radi pregovora o
tranzitnom smještaju za izbjeglice. Nikada nisu spomenuti problemi nuklearnog otpada, ili bilo koji drugi ekološki problem.
Kada uopšte dobijemo priliku da spomenemo naše okolišne probleme, odgovara nam se da su pristupni fondovi tu da nam pomognu da popravimo stanje zaštite okoliša. U te svrhe, međutim, BiH dobiva manje od 20 miliona godišnje iz tih fondova. Uskoro ćemo plaćati više kamata EBRD-u za kojekakve skupe kredite koji nam se konstatno prodaju.”
Izlaganje smo zaključili eksplicitnom porukom komesaru Hahnu:
“Ako ste nas danas doveli ovdje, na ovaj očigledno neplanirani sastanak, da podržite vaše cjenkanje s Kinezima oko uticaja na Balkanu, u ime organizacije Eko akcija možemo samo da reći da tek treba da vidimo EU koja se prema nama ne ponaša kao kolonijalna sila i ne izvlači naše resurse, što bi nas jedino moglo uvjeriti da nam VI budete draži od (nekih) NJIH.
Ako se pak radi o pritisku na naše vlasti i podržavanju vaše nove Reformske agende, što su jedine prilike kad se sjetite postojanja društvenih udruženja, sve dok su prioriteti te Agende reforma našeg nacionalnog zdravstvenog sistema, kojom će naše već osiromašeno stanovništvo biti ostavljeno bez odgovarajuće skrbi (i kojom će se dalje hraniti zdravstveni sistem Njemačke tako što se iz zemlje svakodnevno – a uz podršku njemačke države protiv svih normi Svjetskog kodeksa Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji su usvojile sve države članice Svjetske zdravstvene organizacije 2010. godine – odvode naši najstručnijii medicinari, čije smo obrazovanje mi finansirali javnim novcem); dokle god je prioritet privatizacija naših javnih resursa i infrastrukture, crpljenje naših prirodnih resursa i pritisak na našu zemlju da uzima skupe kredite EBRD-a – nemate našu podršku.
Biti ekolog ne znači baviti se ptičicama i cvijećem. To prije svega znači brigu o prirodnom i društvenom okruženju za mnoge, a ne za manjinu.”

Promocija romana “Znaš li Nunu Montiljo”, autora Edina Krehića

Promocija novog romana autora Edina Krehića, „Znaš li Nunu Montiljo?“, bit će održana u petak, 29. marta u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil Zulfikarpašić sa početkom u 19 sati. Izdavač ove knjige je U.G. VIDEOARHIV, a promocija će biti realizovana uz podršku J.U.MES – Međunarodni teatarski festival – Scena MESS.

U središtu ovog romana su porodice Badra i Laure Montilja, te Uzeira i Hanke Karamehmedović, čije kćerke Nuna i Esma su poput sestri blizankinja, a II svjetski rat se nenadano ispriječio između njih. Sarajevski purim se slavi kao praznik, a dobio je ime po događaju koji se odigrao prije ravno 200 godina kada su časni i odvažni građani Sarajeva ustali da spašavaju nevine Jevreje. Puno godina kasnije, na istom mjestu, neki novi ljudi ponovo moraju rizikovati svoje i živote porodica da pomognu drugima.

Promotori i promotorice knjige koji će govoriti na promociji u petak su: Edina Kamenica, novinarka; Elma Softić-Kaunitz, književnica i generalna sekretarka Jevrejske opštine Sarajevo; Jasmin Agić, književnik, te Nihad Kreševljaković, moderator promocije i izdavač ove knjige.

Nihad Kreševljaković smatra posebno važnom činjenicu da je knjiga Edina Krehića inspirisana važnim istinitim događajima iz naše historije, te iz  svjetske historije. Kreševljaković kaže: „čini mi se kao veoma važno štivo koje koegzistenciju i dobre međususjedske odnose afirmira do nivoa kulta. Knjiga je insprirana izuzetno važnim događajem iz historije Sarajeva koji sarajevski Jevreji obilježavaju kao “Purim de Saraj” a upravo ove godine navršava se 200 godina od datuma koji i danas rado pamte svi oni koji razumiju suštinu ovog prostora, važnost čovjekoljublja, i svi oni koji naše različitosti smatraju nagradom. Knjiga koja nas podsjeća na te važne historijske događaje kroz priču djevojčice Nune Montiljo ujedno je i jedan literarni spomenik svim onim našim komšijama koji su stradali u svim napadima raznoraznih barabara na naš grad. Posebno je to spomenik našim Jevrejima stradalim u doba NDH i nacističke okupacije.“

 Autoru knjige, Edinu Krehiću, ovo je već četvrti roman, a svi prethodni su doživjeli veliki uspjeh kod čitatelja i čitateljica, ne samo u rBiH, nego i šire. Krehić misli da je ova knjiga potrebna svima nama, kako odraslima tako i djeci da nas podsjeti na vrijednosti koje gajimo već više stoljeća, te na našu historiju i kulturno baštinu, kako našeg grada tako i naše države. „Ovo je roman o prijateljstvu i dobroti u vrijeme zla, saga o odrastanju jedne djevojčice u vrijeme kada se lome epohe, te priča kakva nam je danas prijeko potrebna“, rekao je Krehić pred promociju knjige.

Pored promotora i promotorica koji će govoriti o knjizi i njenoj važnosti, u okviru promocije će biti održan i muzički dio programa u kojem će nastupiti: Adema Pljevljak-Krehić i Lejla Jusić, operske pjevačice, te Aida Mušanović-Arsić, pijanistkinja.

Aktivnosti Scene MESS možete pratiti na web stranici www.mess.ba te na instagram profilu Festival MESS.

Slikarska kolonija i humanitarna izložba

U okviru projekta “Sarajevo Art” Udruženje za demokratiju, poduzetništvo i kulturu “Poduzetnice IN” u utorak, 26.03.2019. godine je u sarajevskoj Vijećnici organizovalo slikarsku koloniju za deset učenika srednjih škola iz Kantona Sarajevo.

Na slikarskoj koloniji učestvovali su učenici iz Škole za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje, Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn, Srednje škole primijenjenih umjetnosti i Srednjoškolskog centra “Nedžad Ibrišimović”. “

-Ova likovna kolonija je pokazala izniman umjetnički rad mladih, potvrdivši se kao pun pogodak u svakom pogledu. Mladim umjetnicama i umjetnicima, sudioništvom u koloniji, omogućeno je uz ugodan boravak u najljepšoj građevini u Sarajevu, pokazati svoju umjetničku posebnost i stečena znanja te se malo družiti sa svojim vršnjacima, ali i učiti o kulturi grada i zemlje iz koje dolaze. – kazala je voditeljica slikarske kolonije Sanela Hadžić.

Kako su istakli organizatori cilj je mladima približiti umjetnost i kulturu, kao i zajednicu iz koje dolaze. – Projekat “Sarajevo Art” realizujemo u cilju afirmacije srednjoškolaca da izraze svoju kreativnost, da uče o kulturi iz koje dolaze, istovremeno promovišući turizam i kulturu svojim umjetničkim radovima – rekla je predsjednica Udruženja Lejla Tufo-Dedić, ističući da je dio projekta i realizacija četrnaest edukativno-kreativnih radionica decoupage tehnike, slikanja akrilom na platnu za 100 učenika čiji radovi će biti prezentovani u četvrtak, 28. marta ispred Sarajevo City Centra.

-Pored promocije mladih i turizma, u zajednici u kojoj se nalazimo želimo ostaviti trag, želimo da svi zajedno utječemo na promjene – ističe koordinatorica projekta Ilma Softić, dodajući da će svi radovi nastali u tromjesečnom radu sa srednjoškolcima biti na prodaju po simboličnim cijenama, a novac od prodaje ići će za odlazak na eksurziju učenika Škole za srednje stručno obrazovanje i osposobljavanje. – Imali smo ideju da sa mladima stvaramo radove koji će promovisati turizam, Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu, zatim je došla ideja da to budu unikatni suveniri i slike sa motivima Sarajeva, bosanskih ulica, ćilima – a priča je dobila na značaju kada smo shvatili da prodajom možemo učenicima koji nisu u finansijskoj mogućnosti pomoći da odu na ekskurziju. Stoga pozivamo sve građane da nam se pridruže i podrže mlade ispred Sarajevo City Centra u četvrtak od 11:00 do 15:00 sati.

“Imitacija života“ Kornéla Mundruczóa 28. septembra otvara 59. Festival MESS

Projekcijom promotivnog videa u sarajevskoj Titovoj ulici, Direkcija Internacionalnog teatarskog festivala MESS večeras je na Svjetski dan teatra najavila 59. izdanje Festivala MESS koji će se održati od 28. septembra do 5. oktobra ove godine. Predstava “Imitacija života“ poznatog mađarskog reditelja, Kornéla Mundruczóa, zvanično će otvoriti Festival u subotu, 28. septembra u Narodnom pozorištu Sarajevo, a osim ove, selektori Nihad Kreševljaković, Dino Mustafić i Selma Spahić odabrali su još devet predstava iz Italije, Francuske, Njemačke, Španije, Irske, Belgije, Grčke, Srbije i Crne Gore. Odabir predstava za dječiji program mali MESS i bh. selekciju kao i za sadržaje MESS OFF i SHIFT KEY programa, koji se realizira u saradnji sa Evropskom unijom, još uvijek je u toku i bit će objavljen naknadno.

Naglašavajući da je očuvanje kontinuiteta festivala MESS onakvog kakvog ga prije svega voli publika imperativ, direktor Nihad Kreševljaković istakao je da je MESS kao zgrada koja se gradi već 59 godina i koja se iz godine u godinu čini sve većom. “Siguran sam da će ovogodišnji MESS ponovo u svom programu imati one predstave koje će publika spakovati u svoja sjećanja i čuvati ih poput dragih uspomena. MESS je naša pozorišna domovina. Otvorena i slobodna, etična i lijepa, građanska i maštovita. Osvjetljena reflektorima naše savjesti i ljubavi, prostor komunikacije i ljudske sposobnosti da svijet, unatoč realnosti, izgleda boljim mjestom!“, naveo je Kreševljaković te podsjetio da će MESS naredne godine obilježiti 60 godina postojanja i da su svi ovogodišnji programi suštinski najava tog jubileja koji je svjedočantvo o važnosti umjetnosti, a posebno pozorišta za sliku naše zemlje i nas samih.

Predstava “Imitacija života“ mađarskog Proton teatra postavlja pitanje da li sami biramo naše sudbine, ili su naši životi predodređeni? U predstavi likovi žive imitaciju života. Život ukorijenjenih navika daleko odvojen od političke situacije sadašnjeg trenutka. Predstava je bilješka s margine društva gdje je nepravda nepisani zakon.

Pobjednici prošlogodišnjeg festivala MESS, talijanski CollectivO CineticO i Francesca Pennini, ponovo će igrati pred sarajevskom publikom. Polazište za komad “10 minibaleta“ je bilježnica iz djetinjstva Francesce Pennini, u kojoj je napisala desetke koreografija, osmišljenih, ali nikada izvedenih. Struje i oluje, ventilatori i dronovi, ptice i veliki zabačaji, postaju alegorije veze između koreografije i plesa

Iz Grčke na MESS dolazi predstava “Čisti grad“ čiji tekst i režiju potpisuju Anestis Aazas i Prodromos Tsinikoris. U predstavi Azas i Tsinikoris istražuju rasizam utemeljen u “čistoći“ i “besprijekornosti“, opasnosti fašizma, migraciji žena u Grčku te identitetu “čistačice“. Istovremeno, predstava istražuje historijske, filozofske i političke predznake “čistoće“ kao normativnog koncepta koji su usvojili Nacisti, te koji postaje središnji stub nositelj rasističke ideologije koja je namjeravala istrijebiti sve “ostale“ i stvoriti “čistu“ rasu.

“Svečani Aplauz“ iz Španije kuratorski je projekat i koreografija koja se odvija u virtualnom arhitektonskom prostoru skale 1:1, a baziran na fiktivnom sadržaju opere Carmen autora Bizeta, koja u dijalog premješta djela tri umjetnika: Norberta Llopisa u ulozi Carmen, Luisa Urcula u ulozi Don Joséa i Bernarda Willhelma kao Escamilla, borca s bikovima.

Irska produkcijska kuća Dead Centre, nagrađivana prestižnim priznanjima OBIE, Fringe First, Herald Angel te nagradom za najbolju produkciju irskog Times Teatra, dolazi na 59. Festival MESS sa komadom “Čehovljeva prva predstava“. Reditelji Bush Moukarzel i Ben Kidd obrađuju sirovi tekst Antona Čehova koji su Sovjetski učenjaci 1921. godine odbacili kao neprilagodljiv za scenu.

Plesni performans iz Belgije “Majmunski um“ autorice Lisi Esteras, kao glavnu temu ima susret i postavlja pitanje da li se pet pojedinaca slobodnog uma može uistinu upoznati i povezati? I do koje mjere je njihov susret pod uticajem činjenice da troje od njih ima Downov sindrom?

Iz Francuske ove godine dolazi predstava “Razbijeni na komadiće“ autorica Marguerite Bordat i Raphaël Cottin koja šalje poruku o potrebi za iskrenijim i poetičnijim načinom na koji gledamo i izgrađujemo naš okoliš dok iz Njemačke stiže predstava “Nesvjesne zbirke. Šta u vezi s Bosnom?“ reditelja Konstantina Dupeliusa koja je, bazirana na istraživanju u Bosni i Hercegovini, kreirana kao koncertni format koji procesuira lične priče i političke diskurse. Na polju konflikta između nacionalizma i demokratije, umjetnici iz Njemačke, Švicarske i Bosne i Hercegovine pokušavaju istaći alternative za politike orijentirane prema narodu i novu budućnost suživota na Balkanu.

Ljubitelji teatarske umjetnosti imat će priliku pogledati i dvije predstave iz regiona koje su nastale na klasicima koji preispituju društvo u kojem živimo. “Zašto je poludeo gospodin R?“ Bobe Jelčića i Jugoslovenskog dramskog pozorišta govori o stvarnoj poziciji čovjeka u društvu, njegovom intimnom svijetu, etičkim i moralnim normama. MESS-ovoj publici ponovo će se predstaviti i Andras Urban sa prvom balkanskom dramatizacijom djela “Kapital“, jednog od najuticajnijih tekstova u historiji čovječanstva, njemačkog ekonomiste i filozofa Karla Marksa. Predstava dovodi u pitanje sve, pa i stavove za koje smatramo da su aksiomi.

Predstave 59. festivala MESS će osim Sarajeva igrati i u drugim bh. gradovima, a tačne lokacije i termini će također biti objavljeni naknadno.

Energetska zajednica pokrenula postupak protiv BiH

Sekretarijat Energetske zajednice je objavio da službeno otvara postupak protiv BiH za rješavanja spora o planiranoj garanciji Federacije BiH za kredit od 614 miliona eura od kineske Eximbank za izgradnju bloka 7 termoelektrane Tuzla. Pokretanjem ovog postupka Sekretarijat pruža priliku Bosni i Hercegovini da u roku od dva mjeseca reagira na navode o nepoštivanju zakona o Energetskoj zajednici. Važno je istači da ovaj postupak može potencijalno dovesti do kašnjenja u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji  i do privremene obustave financiranja od strane EU banaka.

Otvaranje postupka je uslijedilo nakon četiri upozorenja koje je Sekretarijat Energetske zajednice uputio vlastima Federacije BiH. Ovim upozorenjima je ukazano na činjenicu da, prema EU pravilima koje je BiH obavezna poštivati, predložena garancija predstavlja nezakonitu državnu pomoć. Pored upozorenja iz Energetske zajednice i EU Komesar za proširenje Johannes Hahn je također upozorio vlasti Bosne i Hercegovine da ne odobravaju ovu garanciju, jer je ona u suprotnosti s pravilima EU.

„I Komesar Hahn i Energetska zajednica jasno su se suprotstavili usvajanju ove ilegalne garancije. Nažalost, naši parlamentarci u Predstavničkom domu FBiH, ignorirajući ova upozorenja, ipak su je odobrili”, komentirao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju i dodao, “Ostaje da vidimo da li će i parlamentarci u Domu naroda slijediti primjer svojih kolega iz Predstavničkog doma i zabiti glavu u pijesak, naivno se nadajući da Evropa neće reagovati na otvoreno i svjesno kršenje preuzetih međunarodnih obaveza.”

“Prije dva dana je Energetska zajednica objavila novu studiju u kojoj se kritiziraju zemlje zapadnog Balkana koje su samo u 2017. godini potrošile 1,2 milijarde eura na izravne i neizravne subvencija za sektor ugljena. Sada se Bosna i Hercegovina sprema potrošiti još javnog novca na nove potpore za ugljen. Ekonomska i ekološka realnost je da je to jednostavno neodrživo. Postupno ukidanje subvencija za ovaj sektor očito zahtijeva političku hrabrost, a najbolji način za početak tog procesa bi bilo ne usvajanje novih subvencija, posebno ako su nelegalne”, dodala je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže.

 Ukoliko Bosna i Hercegovina ne poduzme korake za ispravljanje neusklađenosti, slučaj će biti proslijeđen najvišem tijelu za donošenje odluka Energetske zajednice, Ministarskom vijeću. Kršenje odredbi Ugovora može rezultirati isključenjem iz donošenja odluka u Energetskoj zajednici, kašnjenjima u pristupanju EU i privremenim moratorijima evropskih banaka na ulaganja u BiH energetski sektor.

Promocija albuma i koncert Ansambla Liminalit

Label Ambrosia Musica i Ansambl Liminalit Vas pozivaju na promociju albuma “Boundary Conditions” 28. marta, u klubu Monumet, Štrosmajerova 3, s početkom u 21 sat, ulaz slobodan.

Album “Boundary Conditions” muzičko je putovanje kroz razne muzičke žanrove kao što su: ambient, chill-out, future jazz, fusion, dub, post rock, world music, psychedelic… kreativno i maštovito “ispričan” kroz 7 dimenzija-kompozicija čineći jednu cjelinu. Objavljen je pod labelom Ambrosia Musica, koji je sastavni dio kulturne asocijacije Ambrosia.

Promocija će biti održana u dva dijela. Nakon zvaničnog dijela, bit će održan koncert koji ukratko prikazuje cjelokupni rad ansambla kroz 3 projekta.

Prvi i glavni, bazira se na melodičnijem cross-over pristupu (ambient, psychedelic, fusion, future jazz, down tempo, post rock, chill-out…). Drugi, Liminalit Exploring je radikalniji i disonantniji (experimental, contemporary music, soundscape, ambient, noise, free jazz, industrial…). Treći, Liminalit Classic izvodi uglavnom kompozicije za dvije gitare i bas, a koje žanrovski kombiniraju elemente ambient-a, (world)jazz-a, world (ethno) music-a, te klasične muzike.

Kompletan repertoar Ansambla sastoji se od originalnih kompozicija sa izrazitim elementima improvizacije.

Line Up:

Ognjen Šavija: gitara, gitar-sint, klavijature, perkusije i elektronika

Nebojša Šavija – Valha: gitara, gitar-sint, zurna, klavijature i elektronika

Tarik Alimanović: laptop i elektronika

Romana Lindem: didgeridoo i elektronika

Ansambl Liminalit je započeo djelovanje 2009. godine u Sarajevu. Nastao je kao proizvod fuzije različitih muzičkih žanrova i eksperimentisanja sa zvukom. Djeluje pod okriljem kulturalne asocijacije Ambrosia, ali je otvoren i za umjetnike izvan asocijacije koji sebe mogu pronaći u Liminalitovom izričaju.

Ansambl je nastupao na festivalima EXIT 2010, Solstice 2011 (Holandija) i Zelenkovac Jazz Festival 2012, te na brojnim drugim događajima, kako u BiH, tako i u inostranstvu.

 

Predstava “Nigdje nikog nemam” ponovo na sceni SARTR-a

Predstava nastala u koprodukciji Sarajevskog ratnog teatra i udruženja „Kontakt“’-  „Nigdje nikog nemam“ u režiji Albana Ukaja, a rađena po tekstu Edwarda Bonda ponovo će se igrati na sceni  SARTR-a  28. i 29. marta u 20h.

U predstavi učestvuju glumci Snežana Bogićević, Jasenko Pašić i Alban Ukaj te muzički dvojac Basheskia and EQ.

Dramaturgiju potpisuje Bojana Vidosavljević, muziku Basheskia & EQ, scenografiju Mirna Ler , kostimografiju Lena Samardžić, video Emina Kujundžić, dizajn Đorđe Jovanović, a fotografiju Velija Hasanbegović.

 

Radnja drame “Nigdje nikog nemam” postavljena je u postapokaliptično društvo gdje su emocije, sjećanja i empatija zabranjene. Autorski tim fokus predstave usmjerava na negiranje genocida, kolektivnu krivicu, veličanje ratnih zločinaca i odbijanje suočavanja sa prošlošću.

Verujem da je i Edward Bond u strepnji za bolju budućnost pisao ovaj Orvelovski komad. Pisao ga je da upozori svoje gledaoce šta ih čeka ako se opuste i prepuste svoju volju nekom diktatoru!.. Jer diktatura je način života i to je i vjera i škola i porodica i umjetnost i znanje i zdravlje i vojska…I šta sve ne!!..

Diktatura je diktatura u svemu!..

Toga se plašio Bond kada je ovo djelo pisao i pokušao da nas upozori da se ne damo zavesti slatkim pričama nego da se uzdamo u svoj sistem zaključivanja i da ga što više usavršavamo. Govori se o strahu malograđana, govori se o bolesti odnosa u kući i porodici, o bolesti odnosa u muško-ženskoj komunikaciji!…Govori se o strahu pred autoritetom koji krnji svaki korak ka komunikaciji.- riječ je redatelja Ukaja.

 

Ulaznice za predstavu se mogu rezervisati putem facebook inbox-a.

Rezervacija putem telefona 033/664- 070 svaki radni dan od 10h-15h, a prodaja u istom terminu i prije izvedbi od 18h u prostorijama SARTR-a.

 

Važne preporuke i informacije u vezi sa širenjem infekcije morbila

U Federaciji BiH posljednjih godina registrovan je pad obuhvata pokrivenosti vakcinacijom i pored svih napora koji se ulažu da bi provakcinisanost dostigla potreban procenat, a vakcinacija svoj cilj.

Posljedica toga je da se u Kantonu Sarajevo trenutno bilježi značajnije povećanje broja oboljelih od morbila (ospica i krzamaka), a obzirom na visoku infektivnost virusa, te nedovoljnu provakcinisanost, očekuje se širenje infekcije i mogućnost pojave epidemije i u drugim kantonima FBiH i ostatku države.

Dugi niz godina, do devedesetih godina prošlog vijeka, nismo imali epidemije morbila zbog provakcinisanosti djece u visokom procentu ( iznad 95 posto). Nakon devedesetih, svjedoci smo većih ili manjih epidemija  koje zahvataju našu državu, podaci su Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

U epidemiji morbila u 2014./2015. godini u FBIH registrovano je  5.103 oboljelih, od čega su 553 osobe hospitalizovane.

Aktivnosti antivakcinalnih pokreta uglavnom na društvenim mrežama doveli su do nepovjerenje roditelja u vakcinaciju i pada obuhvata vakcinacije predstavljajući rizik za prijenos uzročnika među osjetljivom populacijom, te ponovnim javljanjem epidemijskog oblika bolesti, kažu u INZ-u.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) jedna od deset stvari koje najviše ugrožavaju zdravstveni sistem su protivnici vakcinacije.

Smanjenje provakcinisanosti

U 2016. godini u  Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) provakcinisanost sa prvom dozom MRP vakcine (morbili, rubela, parotitis/zauške) iznosila  je 67 posto, u 2017. godini 61,  te u 2018. godini 63 posto.

Pokrivenost sa drugom dozom MRP vakcine u 6. godini života iznosila je 2016. godine 85 posto, 2017. godine 75 i 2018. godine 77 posto.

-Vakcina štiti svakog pojedinca koji se vakciniše, ali ako se u zajednici dostigne da su svi pojedinci uredno vakcinisani, tada možemo reći da imamo dobar kolektivni imunitet,  koji će spriječiti cirkulisanje uzročnika i zaštititi one koji nisu mogli biti vakcinisani ili nisu razvili dovoljnu zaštitu, navodi specijalista epidemiolog dr. Sanela Bećić, iz Službe za epidemiologiju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Zbog nedovoljne provakcinisanosti, dolazi do cirkuliranja uzročnika bolesti u populaciji i samim tim postoji mogućnost da obole i djeca koja su uredno vakcinisana.

Važnost poštovanja preporučenog kalendara vakcinacija

Naime, vakcine ako se primaju tačno po preporučenom kalendaru, proizvode kod najvećeg broja djece potpunu zaštitu. Ali, postoji i određeni broj djece koji neće razviti dovoljno snažnu zaštitu, te su i oni pod rizikom ukoliko su izloženi uzročniku.

-Ova djeca kao i najosjetljivija populacija kao što su dojenčad, trudnice, imunokompromitovane osobe i djeca sa trajnim medicinskim kontraindikacijama štite se kolektivnim imunitetom. Jedna zaražena osoba virusom morbila može zaraziti 12 do18 drugih nezaštićenih osoba, pa samim tim procenat obuhvata imunizacijom na morbile mora biti 95% i viši da bi postigli efekat kolektivnog imuniteta, ističe dr. Bećić.

Morbili: simptomi i posljedice

Morbili (ospice, krzamak) su akutna zarazna virusna bolest koja se širi kašljanjem, kihanjem, bliskim kontaktom, te izravnim dodirom sa zaraznim izlučevinama nosa i grla. Zaražena osoba može prenijeti ospice na druge nezaštićene osobe četiri dana prije izbijanja osipa do četiri dana nakon pojave osipa. Virus ostaje aktivan i zarazan u zraku ili na zaraženim površinama do dva sata. Izvor zaraze je bolestan čovjek. Kliconoštvo ne postoji.

Početni simptomi se javljaju 9-14 dana nakon infekcije i uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, konjuktivitis, i sitne bijele mrlje na unutarnjoj strani usta. Nekoliko dana kasnije javlja se osip (morbiliformni), počevši od lica i vrata postepeno šireći se po ostatku tijela. Period oporavka traje 2-3 sedmice.

Uobičajene komplikacije morbila su proliv i infekcija uha. U teže komplikacije spada upala mozga, pluća i smrt, i ove komplikacije su češće kod djece mlađe od pet godina i kod starijih od 20 godina. Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) jeste bolest CNS-a koja se kao ozbiljna i rijetka komplikacija javlja 7-10 godina nakon izlječenja.

Morbili su smrtonosna bolest, dvije oboljele osobe od 1.000 će umrijeti (podaci Svjetske zdravstvene organizacije). Specifično liječenje morbila ne postoji. Vakcinacija je najvažnija i najsnažnija mjera prevencije ove bolesti, tvrde iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Zakonska obaveza, ali prije svega sigurnost za djecu

U  BIH vakcinacija je zakonska obaveza za roditelje i zdravstvene radnike.

Svake godine se donosi „Naredba o obaveznim imunizacijama“ koju smo dužni poštovati. Prema „Naredbi o obaveznim imunizacijama“,  predviđene su dvije doze MRP vakcine, sa navršenih 12 mjeseci i u 6. godini života. Propuštene vakcine mogu se nadoknaditi.

Naredba predviđa vakcinaciju protiv 10 zaraznih bolesti koje imaju visok epidemijski potencijal.

Sve zemlje organizuju vakcinaciju na različite načine. Cilj svake zemlje je isti- povećanje obuhvata vakcinisane djece s ciljem povećanja kolektivnog imuniteta, koji nas vodi ka sprječavanju epidemijskog oblika bolesti a poslije i iskorjenjenju bolesti.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica poziva roditelje koji nisu ispoštovali „Naredbu o obaveznim imunizacijama“,  da vakcinišu svoju djecu u cilju  sprečavanja širenja infekcije među osjetljivom populacijom i pojavu epidemijske forme bolesti.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica