Saopštenje Bh. povorke ponosa povodom uzimanja zastave na maršu u Banjoj Luci

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa oštro osuđuje nasilnički čin oduzimanja zastave LGBTIQ zajednice i napad na aktivistkinje i aktiviste na Osmomartovskom maršu u Banjoj Luci.

Solidarni smo sa našim saborkinjama_cima i saveznicama_ima koje_i su danas hrabro izašle_i na ulice kako bi ukazale_i na probleme sa kojima se suočavaju žene, pa tako i LBTQ žene. Fašističke i nasilničke težnje isključivanja L(G)BTIQ osoba iz javnih prostora je vidljiva svaki put kada su i L(G)BTIQ osobe vidljive. Dužnost svih nas jeste suprotstaviti se ovakvim pokušajima isključivanja i ugnjetavanja ljudi u našem društvu. 

Danas je naša članica jasno poručila sa marša da nasilnici jesu oduzeli zastavu, ali da mi i dalje postojimo i hrabro koračamo. Ovu izjavu kao važnu poruku šaljemo i mi ispred cijelog Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, uz važan dodatak – nikada nećemo pokleknuti nad fašizmom i nasilnicima. Ljubav će pobijediti mržnju.

Želimo podsjetiti na to da su pokreti za prava žena i pokreti za prava LGBTIQ osoba od samih početaka bili usko povezani, kao i da su LBTQ žene bile, i ostale, važne akterke u borbi za prava svih žena.

Na današnji dan je neophodno skrenuti pažnju na lezbejke, biseksualne, transrodne i sve ostale queer žene koje se ne uklapaju u heteronormativnu definiciju žene i ženstvenog. LBTQ žene su često nevidljive, zanemarene, višestruko diskriminisane, kao i žrtve seksističkih i mizoginih komentara i zbog toga je od velike važnosti isticati vidljivost lezbejki, biseksualnih, transrodnih i queer žena na dan kakav je Međunarodni dan žena. Naročito su vidljive težnje isključivanja trans žena, koje su često višestruko diskriminisane.

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa stoga osuđuje bilo kakav pokušaj isključivanja LGBTIQ zajednice u borbi za prava žena. LBTQ žene nesumnjivo su dio feminističkog otpora, a muškarci koji su dio LGBTIQ zajednice jesu i mogu biti važna podrška.

Isticanje zastave duginih boja predstavlja simbol solidarnosti, OTPORA, empatije, razumijevanja i prihvatanja. Oduzimanje te zastave nužno ukazuje na nasilničke i fašističke težnje.

Solidarno uz aktivistkinje i aktiviste

“Najsretniji čovjek na svijetu” od četvrtka u kinima

U kina širom Bosne i Hercegovine od četvrtka, 9. marta stiže novi domaći film “Najsretniji čovjek na svijetu” Teone Strugar Mitevske. Scenarij su napisale scenaristica Elma Tataragić i redateljica Teona Strugar Mitevska, nastavljajući dugogodišnju saradnju (“Kada dan nije imao ime”, prikazan u programu Panorama festivala u Berlinu 2017. i “Bog postoji, zove se Petrunija”, Takmičarski program, Berlinale 2019.).

Ova britka drama je svjetsku premijeru imala na Venecijanskom filmskom festivalu gdje je publika film ispratila dugim ovacijama, a nakon toga i na festivalu u Torontu, u selekciji Savremena svjetska kinematografija.

“Najsretniji čovjek na svijetu” prati 40-godišnju Sarajku Asju koja jedne subote na majčin nagovor odlazi na speed dating. Spajaju je s 43-godišnjim bankarom Zoranom.

Uz sjajnu regionalnu glumačku ekipu koju predvode Jelena Kordić Kuret (Asja) i Adnan Omerović (Zoran), domaća publika će vidjeti veliki broj bh. glumaca, među kojima su Izudin Bajrović, Vedrana Božinović, Irma Alimanović, Mona Muratović, Siniša Vidović, Kemal Rizvanović.

Po riječima redateljice, “Najsretniji čovjek na svijetu” je priča o nemogućim vezama, o ljubavi i apsurdu.

U četvrtak, 9. marta, pridružite nam se na premijernim projekcijama, a publiku će pozdraviti ekipa filma: 

– U 19 sati u CineStaru Sarajevo
 

– U 20 sati u Cineplexxu Sarajevo
 
– U petak, 10. marta u 19 sati svečana projekcija u kinu Meeting Point, nakon toga slijedi razgovor s ekipom filma. Više informacija OVDJE.

Publiku će na premijeri u Sarajevu pozdraviti rediteljica filma Teona Strugar Mitevska, koja s Elmom Tataragić potpisuje i scenarij i dio glumačke ekipe. Uz sjajnu regionalnu glumačku ekipu koju predvode Jelena Kordić Kuret (Asja) i Adnan Omerović (Zoran), domaća publika će vidjeti veliki broj bh. glumaca, među kojima su Izudin Bajrović, Vedrana Božinović, Irma Alimanović, Mona Muratović, Siniša Vidović, Kemal Rizvanović.

Izložba “Radovi pod opsadom”

U petak, 10. marta 2023. godine, u 19 sati, će u Historijskom muzeju BiH biti upriličeno otvorenje izložbe “Radovi pod opsadom” Miodraga Spasojevića Štrike. 

Kroz izložbu će publika imati priliku da vidi radove koje je Miodrag Spasojević pravio za vrijeme opsade Sarajeva 1992.-1995. Riječ je dizajnerskim radovima kroz koje je Štrika oblikovao vizuelni identitet za različite događaje, organizacije i institucije. Posebno mjesto među predstavljenim projektima zauzima publikacija “Sjećaš li se Sarajeva?”, kojom se Olimpijski tim BiH predstavio na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine, te izrada vizuelnog identiteta za obnovljeni tramvaj 1994. godine. Miodrag Spasojević Štrika, sposobnošću da deduktivno razmišlja, otjelovljuje identitete tako što kreće od opšteg ka pojedinačnom: ka simbolu. Pažljivim dizajnerskim intervencijama, rezovima i odstranjivanjem viškova, Štrika onome što oblikuje daje formu neodvojivu od njegove suštine – pomaže nam da deautomatiziramo percepciju i vidimo ono što često previdimo.

“Materijali, koji su prije tri decenije davali nadu u mirnije sutra, su kroz ovu izložbu raspoređeni u nekoliko tema – prema Štrikinim dizajnerskim poduhvatima. Miodrag Spasojević Štrika je odlučio da Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine povjeri materijale na trajno čuvanje. Predstavljamo ih s novom nadom: da će njihova muzealizacija otvoriti teme za razgovor, istraživanja i vizuelna oblikovanja svijeta koji nas okružuje.” – navode iz Historijskog muzeja BiH.

Izložba će biti otvorena do 20. marta 2023. godine.