Postavljanjem kućica za ptice i zabavnim programom za djecu u petak 17. februara u 10:30 biće proslavljeno otvaranje “Šumarka” u naselju Hrasno u Sarajevu. “Šumarak” je jedna od dvije male “Urbane šume”, dok se druga nalazi uz Srednju školu za okoliš i drvni dizajn u Sarajevu, i obje su za sada jedine šume ovog tipa u BiH.
U Bosni i Hercegovini su podignute prve dvije male „Urbane šume“ i to u Sarajevu u naselju Hrasno te uz Srednju školu za okoliš i drvni dizajn.
Riječ je o malim parkovima ali jako važnim jer će poslužiti kao podstrek za očuvanje i poboljšanje stanja zelenih površina u našim gradovima ali i kao ogledne i edukativne lokacije na kojima se na praktičnom primjeru može vidjeti kako izgleda nešto drugačiji pristup uređenju zelene površine. Lokacije nose ime „Šumarak“ i za njegovo podizanje su korišteni prirodni materijali tj kamen i drvo za staze i klupe a najvažniji dio jeste to što se povećala gustina drveća tj broj stabala te time i gustina je povećana za više od 100%. Za svega dvije godine će rezultati biti potpuno vidljivi jer će ove lokacije postajati pravi mali šumarci.
Benefiti ovakvog pristupa su mnogostruki a o tome se i podučavalo srednješkolce i osnovce, ali i odrasle koji su učestvovali u radionicama na otvorenom i volonterskim akcijama te time zajedno sa NODAS-om osmislili i podigli parkove te time dali doprinos za ljepše i bogatije Sarajevo.
Projektom je značajno podržan nevladin sektor jer je rezultat uspješnan rad sa lokalnim vlastima ali i direktno uključivanje mladih i lokalnog stanovništva u proces donošenja odluka. „Urbane šume – znanje i učešće svih“ je realizovan zahvaljujući partnerstvu EU i UNPD-a te saradnji Općine Novo Sarajevo koji kroz program ReLOaD2 za glavni cilj imaju upravo jačanje participativne demokratije i EU integracija na Zapadnom Balkanu i to putem osnaživanja civilnog društva i podsticanja mladih na aktivno sudjelovanje u procesu donošenju odluka, te unapređenja poticajnog pravnog i finansijskog okruženja za civilno društvo. Ostvaren je i specifični cilj tj širenje uspješnog modela transparentnog projektnog finansiranja OCD (LOD metodologija) iz budžeta jedinica lokalne samouprave, usmjerenog ka većem građanskom učešću i učešću mladih u procesima donošenja odluka i unapređenju pružanja usluga u lokalnim zajednicama.
Povećanje sadnje visokog rastinja te gušća sadnja stabala umjesto čistih ili rijetko pošumljenih zelenih površina, naravno poštujući urbanističke standarde, je već nekoliko godina praksa u mnogim gradovima svijeta a naročito onim koji imaju problem sa zagađenjem. Naravno, ovim se ne može otkloniti problem zagađenja ali može i treba biti dio rješenja jer su benefiti mnogostruki: veći protok zraka, smanjenje buke, smanjenje temperature i još mnogo toga a boravak u parkovima ima naročito dobar uticaj i na mentalno zdravlje.
Javne površine su izgubile svoju pravu ulogu: nisu mjesto učenja, druženja i odmora. Putem projekta „Urbane šume – znanje i učešće svih“ pokrenut je pokrenuti proces vraćanja ljudi parkovima u smislu ne samo korištenja nego i održavanja, čuvanja, ali i podizanja. Naime, parkovi su unaprijeđeni i uređeni upravo zahvaljujući direktnom volonterskom učešću i radu učenika Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, OŠ Hrasno te stanovnica i stanovnika MZ Trg heroja ali i drugih MZ.
Jedna od krilatica volonterskih akcija glasila je glasila ovako: „OVO mjesto ćemo zvati Šumarak, malu šumu u našem naselju“. Ovim smo inicirali pristup koji je zanemaren a to je aktivno učešće svih nas koji živimo i radimo na ovom području kako bi se rađale ali i realizovale inicijative.
Mi smo u ovu priču uključili najprije stanovnike MZ Trg heroja u radionice u kojim učilo kako pokrenuti promjenu na jednom ovakvom mikrolokalitetu, kako je osmisliti, kako pristupiti lokalnim vlastima, šta je to na šta imamo pravo ali i kako to pravo ostvariti. Učilo se i praktično: kako zasaditi novo drvo, koje i zašto, koji su benefiti ovog pristupa i još mnogo toga.
Novo Sarajevo, kao i većina općina u Sarajevu i drugim gradovima ima potrebu za daleko većim brojem visokog rastinja tj drveća ali i zelenih površina uopšte. Pored toga, stabla koja imamo ne daju puni efekat hlađenja, ne nude dovoljno zaštite od sunca, nemaju dovoljno staza i klupa te time nisu učinjena pristupačnim i iskoristivim. Primjetno je da lokalne vlasti ulažu u poboljšanje zelene infrastrukture i smatramo da takve akcije treba značajno intenzivirati a ovo je naš doprinos i doprinos lokalnog stanovništva i učenika srednje i osnovne škole.
Sadržaj ovog članka kao i nalazi prikazani u njemu, isključiva su odgovornost NODAS-a i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), niti Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).
