Autor: urednik

Centar za životnu sredinu najoštrije osuđuje nedavne događaje u Mostaru i upotrebu sile od strane  specijalnih snaga Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona protiv aktivista i aktivistica Mostara prilikom deblokiranja deponije „Uborak“.

„Scene koje smo svi imali priliku pogledati, a koje su se desile prilikom deblokiranja deponije su apsolutno nedopustive. Građani se mjesecima bore da se riješi problematika ove deponije, na miran način štite svoja građanska prava, traže da se poštuju zakoni ove države i bore se za zdravo okruženje i životnu sredinu. Umjesto da odgovorni rješavaju problem, policija nad građanima primjenjuje silu i tu uoči Međunarodnog dana ljudskih prava, što je još jedan apsurd koji ukazuje na duboko nepoštovanje istih u Bosni i Hercegovini“, navode iz Centra za životnu sredinu.

Napadi na građane koji su digli svoj glas protiv nepravde i bore se za bolje društvo u cjelini nisu rijetkost, a o tome je Centar za životnu sredinu nedavno snimio i kratki film.

Zbog borbe protiv štetnih projekata, aktivisti širom BiH izloženi su pritiscima i prijetnjama, u nekim slučajevima čak i fizičkim napadima. Uprkos tome, oni svoju borbu nastavljaju.

„Svjesni smo složenosti situacije u Mostaru, ali to ne smije da bude izgovor za primjenu sile nad građanima ovog grada, i za višegodišnje nerješavanje problema odlaganja otpada u ovom gradu. Ovim putem pozivamo nadležne da najoštrije osude nedavne događaje u Mostaru i da problem deponije „Uborak“ riješe u najskorijem roku“, apeluju iz Centra za životnu sredinu.

Policija Hercegovačko-neretvanskog kantona postala saučesnik u izvršenju krivičnog djela nezakonito intervenišući, uz primjenu sile, protiv građana Mostara koji su sjedili pred kapijom deponije „Uborak“.
Građani su svojim aktivnostima nastojali spriječiti nastavljanje izvršenja krivičnog djela ugrožavanja okoliša otpadom propisanog Krivičnim zakonom FBiH. Još ljetos su najavili nadolazeću katastrofu i protestima pozvali nadležne da blagovremeno poduzmu akcije da ne bi došlo do ugrožavanja života i zdravlja stanovnika Uborka i cijelog Mostara.
Kao što je poznato i policiji, dužnost je svakog građanina da spriječi kriminal. Upravo to su radili muškarci, žene i djeca koji su jutros svojim pasivnim otporom i sjedenjem na betonu sprječavali zagađivanje okoliša – njihove zemlje, zraka i vode, koje je direktna posljedica dovoženja otpada na nelegalnu deponiju koja nema niti jedan zakonski osnov za rad.
Policija je, a da nije pokazala nalog za djelovanje niti bilo koji drugi pravni osnov za svoju intervenciju, primijenila silu i napravila kordon čime je omogućeno bezbjedno izvršenje krivičnog djela kamionima punim otpada. Time su organi reda i zakona, kojima je zaštićeno i najveće dobro svake ljudske zajednice– ljudski život, svjesno prekršili zakone i omogućili nastavak ugrožavanja zdravlja ljudi.
Udruženja “Jer nas se tiče” iz Mostara i “Eko akcija” iz Sarajeva ovim najavljuju podnošenje krivične prijave protiv odgovornih osoba i direktnih izvršilaca i saizvršilaca krivičnog djela zagađenja okoliša otpadom, ali i ugrožavanja opće sigurnosti građana.
U međuvremenu pozivamo policijske snage da, uz zakone, poštuju i dobrobit sebe i svojih porodica, te se suzdrže od bilo kakve sile spram ljudi Mostara i Uborka koji se bore za sve nas, pa i njih.
Podsjećamo ih da služe narodu a ne vlastima.

Mostar, Sarajevo, 9 decembar 2019.
udruženje “Jer nas se tiče”, Mostar
udruženje “Eko akcija”, Sarajevo

Specijalni izvještaj Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine o zabrani tjelesnog kažnjavanja djece, sa nalazima i preporukama, pripremljen uz podršku UNICEF-a biće prezentiran:

u ponedjeljak 9.12. 2019 u 12 sati u Zgradi UN-a, na adresi Zmaja od Bosne b.b., Sarajevo.

Svrha Izvještaja o zabrani tjelesnog kažnjavanja djece jeste da se ukaže na smisao uvođenja zabrane fizičkog kažnjavanja djeteta, s tim da zabrana sama po sebi ne treba biti isključivo kažnjavanje nasilja koje počine roditelj, brat, sestra, staralac ili usvojilac, već i stvaranje što boljih uslova za tzv. pozitivno roditeljstvo, odnosno roditeljstvo bez nasilnih metoda u vaspitanju i odrastanju djeteta. Po mišljenju Ombudsmana, sama zakonska zabrana neće riješiti problem, ali je nužna zato što sve druge mjere bez zakonske reforme imaju ograničene i kratkoročne efekte. UNICEF u Bosni i Hercegovini je zajedno sa svojim partnerima u sklopu regionalnog projekta Zaštita djece od nasilja i promocija socijalne inkluzije djece sa poteškocama u razvoju, uz podršku Evropske unije već počeo aktivnosti sa ciljem zaštite djece od tjelesnog kažnjavanja u BiH.

Ombudsmani Bosne i Hercegovine smatraju da je pravo svake osobe da ne trpi fizičko kažnjavanje, i da svako dijete ima sva prava, osigurana Konvencijom o pravima djeteta, uključujući poštivanje njegovog ljudskoga dostojanstva i fizičkog integriteta. Ovim Izvještajem Ombudsmani žele dati svoj doprinos u oblasti zaštite prava djeteta, u skladu sa mandatom i nadležnostima, kako bi tijela izvršne i zakonodavne vlasti pristupila ozbiljnom razmatranju uvođenja eksplicitne zabrane fizičkog kažnjavanja djeteta, jer uvažavajući međunarodne dokumente, Bosna i Hercegovina ima obavezu da poduzme sve što je neophodno kako bi se potpuno zabranilo fizičko kažnjavanje djeteta u svim sredinama, uključujući i porodicu.

Žene u Crnom u suradnji sa Fondacijom  CURE i Grad Sarajevo pozivaju vas na javnu prezentaciju:

 Ženski sud – feministički pristup pravdi

U ponedjeljak, 09.12.2019. sa početkom u 12.00 sati Sala Gradskog vijeća  Vijećnica  Sarajevo

 Na javnoj prezentaciji Ženskog suda, koji predstavlja feministički pristup pravdi govorit će Doc.dr. Jelena Gaković (Filozofski fakultet, Sarajevo) o važnosti kulturi sjećanja žena. Obratit će nam se članice Organizacionog odbora ŽS: Staša Zajović, Mira Vilušić, Jadranka Miličević i pojasniti šta predstavlja Ženski sud i historiju procesa organizovanja Ženskog suda.

Nakon uvodnog obraćanja bit će upriličen dokumentarni film Ženski sud – feministički pristup pravdi u režiji Filipa Markovinovića, u produkciji Žena u crnom.

Na javnoj prezentaciji svjedokinje i saradnice iz BiH, Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore će govoriti o svom iskustvu sa Ženskog suda održanog u Sarajevu.

 Prvi Ženski sud na teritoriji Evrope, održan je u Sarajevu, od 07. do 10. maja 2015. godine, u organizaciji 10 ženskih grupa sa prostora bivše Jugoslavije (Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa i  Fondacija Cure, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Centar za žene žrtve rata  i Centar za ženske studije, Zagreb, Republika Hrvatska; Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima, Kotor, Crna Gora; Savet za rodnu ravnopravnost, Skopje, Makedonija; Ženski lobi, Ljubljana, Slovenija; Centar za ženske studije i Žene u crnom, Beograd, Republika Srbija).

Na Ženskom sudu koji je održan u Sarajevu, 36 svjedokinja iz svih zemalja bivše Jugoslavije svjedočilo je u pet sesija o svim vrstama nasilja, nepravdi, zločina, kako u ratnom tako i poslijeratnom periodu. Ženskom sudu je prisustvovalo više od 500 osoba iz svih zemalja bivše Jugoslavije, ali i iz: Argentine, Alžira, Palestine, Izraela, SAD, Španije, Italije, Švedske, Austrije, Belgije, Velike Britanije, itd.

Završni događaj u Sarajevu nije bio kraj procesa, već naprotiv, podsticaj da se iz feminističke perspektive nastavi sa kreiranjem novih modela pravde. Nakon događaja u Sarajevu nastavljen je proces ŽS organizovanjem mnoštva aktivnosti o kojima će biti reči i na ovom susretu, koji organizuju: Žene u crnom i Centar za ženske studije iz Beograda.

Odlukom četvoročlanog žirija dobitnici Novinarske nagrade „Srđan Aleksić“ za profesionalno izvještavanje u 2019 su novinari Tahir Žustra sa televizije Nova BH i Gordana Vila, sa RTRS-a.

Specijalne plakete idu u ruke Amira Purića (Deutsche Welle), Nataše Tadić (TV N1) i Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Na ovogodišnji Konkurs za novinarsku nagradu „Srđan Aleksić“ stiglo je ukupno 20 prijava novinarki i novinara, te tri prijedloga nevladinih organizacija.

Novinarska nagrada dodjeljuje se za profesionalno i kontinuirano izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u bh. društvu i za razvoj društveno-odgovornog novinarstva, a nagradu dodjeljuju Helsinški parlament građana Banjaluka i Mreža za izgradnju mira uz podršku Civil Right Defenders.

Prema obrazloženju žirija dobitnik nagrade Tahir Žustra, koga je nominovalo Udruženja građana oboljelih od distrofije Tuzlanskog kantona, istinski novinarski i objektivno govori o marginalizovanim i ranjivim grupama. Žustra se već nekoliko godina bavi pravima osoba s invaliditetom, ali i onima koji na bilo kojem životnom polju ne uspijevaju ostvariti svoja prava, i svojim prilozima unapređuje kvalitet života ovih osoba. Njegovi prilozi primjer su društveno odgovornog i angažiranog novinarstva.

Gordana Vila je nagradu dobila za tv priče o zakonskim i drugim preprekama u ostvarenju prava na personalnog asistenta. Gordana je pokazala kako bi trebalo da izgleda jedna novinarska priča u kojoj se prikaže problema, te se ponudi i njegovo rješenje. Svakoj osobi koju je snimila, a izvještava uglavnom o osobama sa margina, iz društveno ranjivih grupa, prilazi s velikim poštovanjem. Njene priče nas uče kako da postanemo društvo bez predrasuda.

Specijalnu plaketu dobio je Amir Purić, koga je nominovalo udruženje Naša zajednica iz Velike Kladuše, za priloge posvećene izbjeglicama – ljudima u pokretu, u kojima je javnosti argumentovano i jasno predstavio kroz šta sve prolaze u Bosni i Hercegovini. Purić ukazuje i na ogromno kršenje ljudskih prava u zemlji koja je potpisnica brojnih međunarodnih konvencija.

Nataša Tadić, novinarka N1, dobitnica Specijalne plakete, donosi afirmativne, pozitivne priče o inkluziji i integraciji osobama s invaliditetom u društvo. U pričama lišenim patetike u prvom planu su njihove sposobnosti, a ne njihov invaliditet.

Specijalna plaketa po odluci žirija ide u ruke BIRN-a za dugogodišnje profesionalno i kontinuirano izvještavanje o najosjetljivijim pitanjima oko kojih nema i oko kojih još zadugo neće biti konsenzusa u BiH.

Novinarsku nagradu “Srđan Aleksić” ustanovili su 2010. godine nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banjaluka, Fondacija Cure iz Sarajeva i Udruženje mladih novinara Republike Srpske, a nagrada je 2013. godine postala dijelom Mreže za izgradnju mira BiH.