Autor: urednik

“Budućnost za mlade – škola bez nasilja”, naziv je izložbe radova učenika Srednje škole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu kojom će mladi poslati poruku javnosti i ukazati na potrebnu podršku cijele zajednice u preveniranju svih oblika nasilja u školama i njihovom okruženju. Izložba će se održati 08. decembra 2023. godine u ovoj školi u 11, 00 sati.

Na otvaranju izložbe prisutnima će se obratiti direktorica Srednje škole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu Elma Alić-Šobot, direktorica Instituta za populaciju i razvoj Emina Osmanagić, regionalna direktorica CARE International Balkans Sumka Bučan i učenici i učenice Srednje škole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu.

Događaj je dio međunarodne kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” i edukativnog programa o rodno zasnovanom nasilju čije su intervencije osnažile mlade ljude i unaprijedile im znanje i vještine koje im omogućavaju da prepoznaju rane znakove nasilja i da se suprotstave nasilju, bilo da je usmjereno prema njima ili drugima.

„Nalazimo se u teškim vremenima u kojima svjedočimo zabrinjavajućem porastu slučajeva nasilja u Bosni i Hercegovini, posebno onog usmjerenog prema djevojkama i ženama. Mladi imaju moć da oblikuju društvene norme i stavove, te svojim ponašanjem postave primjer koji potiče na poštovanje i ravnopravnost između spolova. Kroz podršku vršnjacima, mladi postaju glas promjene, stvarajući tako temelje za društvo u kojem je rodno zasnovano nasilje krajnje neprihvatljivo“, poručuju učenici i učenice iz Srednje škole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu.

Izložba je organizovana u okviru projekta “Inicijativa mladića: Promovisanje zdravijih životnih stilova i smanjenje interpersonalnog nasilja među mladima u Bosni i Hercegovini osporavanjem rodnih stereotipa III”, koji je podržan od strane Vlade Švicarske i CARE Njemačka a provode ga Institut za populaciju i razvoj (IPD) i CARE International Balkans.

Trodnevni simpozij pod nazivom “Isprepleteni arhivi ratova: O iskustvima, slikama i politikama reprezentacije rata” održan je proteklog vikenda u Hotelu Holiday i Historijskom muzeju BiH u Sarajevu, donoseći svjetlo na inovativne arhivske prakse i tehnologije koje mijenjaju način na koji doživljavamo ratna i poslijeratna iskustva.

Okupivši učesnike iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Kosova, Egipta, Francuske, Indije, Litvanije, Njemačke, Pakistana, Turske i Velike Britanije, simpozij je postavio temelje za dijalog o ulozi i značaju arhiva u oblikovanju percepcije rata.

Uz perspektivu i dijaloge o ratnim i traumatskim iskustvima, na skupu je razgovarano o različitim arhivskim praksama, dok je poseban naglasak bio na upotrebi i transformaciji arhivskih slika, metodama i politikama reprezentacije rata.

Predstavljen je i projekat arhive koji koristi tehnologiju proširene stvarnosti (AR) – The ARchipelago. Riječ je o kolaborativnom arhivskom projektu koje su u saradnji sa Goethe-Institutom BiH razvile umjetnice Armina Pilav (BiH) i Clarissa Thieme (Njemačka).

The ARchipelago platforma, označena kao važan korak u oblikovanju arhivskih praksi post-jugoslavenskog prostora, okuplja zbirke ratnih i drugih srodnih dokumenata iz Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine, koje su napravili građani, fotografi i filmski stvaraoci.

Putem AR aplikacije Archipelago platforma će osim u Sarajevu, uskoro biti dostupna i u Mostaru, Beogradu te Prizrenu.

Clarissa Thieme naglašava važnost multiperspektivnog pristupa historijskim događajima, ističući da je to ključno za miran suživot u multietničkim društvima. Arhive, prema njenim riječima, mogu pomoći u izgradnji mostova između različitih iskustava, nudeći inkluzivan pristup dijalogu o ratnim i traumatskim iskustvima.

Armina Pilav ističe vrijednost projekta u učenju o preživljavanju i ratnoj svakodnevici iz ličnih priča ljudi koji su doživjeli ratno nasilje te ističe kako za nju lično “dokumenti iz rata ništa ne znače osim ako mi ne dozvoljavaju da radim na svojoj traumi”.

Trodnevni susret u Sarajevu o isprepletenim arhivima ratova je pokazao da postoji potreba za razgovorima o ratnim iskustvima i vezanim kolonijalnim praksama koje u geopolitičkom kontekstu postaju sve vidljivije sa svakim novim oružanim sukobom, dodaje Pilav.

The ARhipelago ostaje predvodnik u transformaciji arhivskih praksi, donoseći svježu perspektivu i dijaloge o ratnim i traumatskim iskustvima. Ovaj projekat ne samo da mijenja način na koji pristupamo arhivama, već i otvara vrata nenasilnim, inkluzivnim razgovorima o ratnim razaranjima i traumama.

Projektni partneri projekta The ARchipelago su: CZKD – Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd/Srbija; Dokufest Prizren, Kosovo; Biblioteka Hamdija Kreševljaković, Sarajevo/Bosna i Hercegovina; Un-War Space Lab, Brač/Hrvatska & Mostar, Bosna i Hercegovina.

The ARhipelago finansiraju EUNIC program European Spaces of Cultures 2023. i inicijativa projekta izvrsnosti odbora Goethe-Instituta 2023./2024.

Druga godišnja konferencije agilnog civilnog društva u Bosni i Hercegovini pod nazivom Civilka, će se održati u organizaciji Centra za promociju civilnog društva (CPCD) u srijedu, 6.12.2023. godine sa početkom u 11:00 sati, u Hotelu Holiday u Sarajevu.
Civilka je osmišljena kao skup relevatnih aktera koji će na otvoren i hrabar način propitivati najosjetljivija i najvažnija pitanja razvoja i vrijednosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini, u cilju jačanja i promocije ovog sektora koji se često smatra stubom razvoja demokratije u svakoj zemlji.
Civilni sektor treba da se vrati na put razvoja i jačanja uz planiranu, koordiniranu i svrsishodnu podršku lokalnih vlasti i međunarodne zajednice. Cilj nam je voditi otvorene razgovore o problemima u civilnom sektoru koji dovode do stagnacije i smanjenja prostora za civilno društvo u BiH.
Tema ovogodišnjeg izdanja je „Koje organizacije, koji milioni?“ i posvećena je razgovoru o neuređenom stanju u civilnom sektoru u oblasti kategorizacije udruženja i fondacija u BiH i njihovog finansiranja iz javnog budžeta.
Zašto baš ova tema? Niko u našoj zemlji nema tačne i potpune podatke o broju i vrsti udruženja i fondacija, već su podaci u različitom obliku na raznim nivoima i uglavnom nedostupni široj javnosti. Osim nepostojanja funkcionalnog zbirnog registra, ne postoji ni jasna kategorizacija organizacija, pa se među udruženjima nalaze i neki poslovni subjekti kojima tu nije mjesto. Uz zbunjujući proces podjele sredstava iz javnih budžeta, gdje različiti nivoi vlasti imaju različita pravila i često neodgovarajući sistem nadzora nad finansiranim projektima i utrošenim sredstvima, dolazi do situacije gdje se novac poreskih obveznika troši uz nedovoljno transparentnosti i odgovornosti, ali i do situacije da se imidž nevladinog i vladinog sektora urušava.
Radit ćemo u posebnom formatu i pokušati zajednički naći odgovore na pitanje kako riješiti ove probleme, kao i dati konkretne prijedloge i smjernice za zagovaračke kampanje.