Autor: urednik

Žene u Crnom u suradnji sa Fondacijom  CURE i Grad Sarajevo pozivaju vas na javnu prezentaciju:

 Ženski sud – feministički pristup pravdi

U ponedjeljak, 09.12.2019. sa početkom u 12.00 sati Sala Gradskog vijeća  Vijećnica  Sarajevo

 Na javnoj prezentaciji Ženskog suda, koji predstavlja feministički pristup pravdi govorit će Doc.dr. Jelena Gaković (Filozofski fakultet, Sarajevo) o važnosti kulturi sjećanja žena. Obratit će nam se članice Organizacionog odbora ŽS: Staša Zajović, Mira Vilušić, Jadranka Miličević i pojasniti šta predstavlja Ženski sud i historiju procesa organizovanja Ženskog suda.

Nakon uvodnog obraćanja bit će upriličen dokumentarni film Ženski sud – feministički pristup pravdi u režiji Filipa Markovinovića, u produkciji Žena u crnom.

Na javnoj prezentaciji svjedokinje i saradnice iz BiH, Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore će govoriti o svom iskustvu sa Ženskog suda održanog u Sarajevu.

 Prvi Ženski sud na teritoriji Evrope, održan je u Sarajevu, od 07. do 10. maja 2015. godine, u organizaciji 10 ženskih grupa sa prostora bivše Jugoslavije (Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa i  Fondacija Cure, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Centar za žene žrtve rata  i Centar za ženske studije, Zagreb, Republika Hrvatska; Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima, Kotor, Crna Gora; Savet za rodnu ravnopravnost, Skopje, Makedonija; Ženski lobi, Ljubljana, Slovenija; Centar za ženske studije i Žene u crnom, Beograd, Republika Srbija).

Na Ženskom sudu koji je održan u Sarajevu, 36 svjedokinja iz svih zemalja bivše Jugoslavije svjedočilo je u pet sesija o svim vrstama nasilja, nepravdi, zločina, kako u ratnom tako i poslijeratnom periodu. Ženskom sudu je prisustvovalo više od 500 osoba iz svih zemalja bivše Jugoslavije, ali i iz: Argentine, Alžira, Palestine, Izraela, SAD, Španije, Italije, Švedske, Austrije, Belgije, Velike Britanije, itd.

Završni događaj u Sarajevu nije bio kraj procesa, već naprotiv, podsticaj da se iz feminističke perspektive nastavi sa kreiranjem novih modela pravde. Nakon događaja u Sarajevu nastavljen je proces ŽS organizovanjem mnoštva aktivnosti o kojima će biti reči i na ovom susretu, koji organizuju: Žene u crnom i Centar za ženske studije iz Beograda.

Odlukom četvoročlanog žirija dobitnici Novinarske nagrade „Srđan Aleksić“ za profesionalno izvještavanje u 2019 su novinari Tahir Žustra sa televizije Nova BH i Gordana Vila, sa RTRS-a.

Specijalne plakete idu u ruke Amira Purića (Deutsche Welle), Nataše Tadić (TV N1) i Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Na ovogodišnji Konkurs za novinarsku nagradu „Srđan Aleksić“ stiglo je ukupno 20 prijava novinarki i novinara, te tri prijedloga nevladinih organizacija.

Novinarska nagrada dodjeljuje se za profesionalno i kontinuirano izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u bh. društvu i za razvoj društveno-odgovornog novinarstva, a nagradu dodjeljuju Helsinški parlament građana Banjaluka i Mreža za izgradnju mira uz podršku Civil Right Defenders.

Prema obrazloženju žirija dobitnik nagrade Tahir Žustra, koga je nominovalo Udruženja građana oboljelih od distrofije Tuzlanskog kantona, istinski novinarski i objektivno govori o marginalizovanim i ranjivim grupama. Žustra se već nekoliko godina bavi pravima osoba s invaliditetom, ali i onima koji na bilo kojem životnom polju ne uspijevaju ostvariti svoja prava, i svojim prilozima unapređuje kvalitet života ovih osoba. Njegovi prilozi primjer su društveno odgovornog i angažiranog novinarstva.

Gordana Vila je nagradu dobila za tv priče o zakonskim i drugim preprekama u ostvarenju prava na personalnog asistenta. Gordana je pokazala kako bi trebalo da izgleda jedna novinarska priča u kojoj se prikaže problema, te se ponudi i njegovo rješenje. Svakoj osobi koju je snimila, a izvještava uglavnom o osobama sa margina, iz društveno ranjivih grupa, prilazi s velikim poštovanjem. Njene priče nas uče kako da postanemo društvo bez predrasuda.

Specijalnu plaketu dobio je Amir Purić, koga je nominovalo udruženje Naša zajednica iz Velike Kladuše, za priloge posvećene izbjeglicama – ljudima u pokretu, u kojima je javnosti argumentovano i jasno predstavio kroz šta sve prolaze u Bosni i Hercegovini. Purić ukazuje i na ogromno kršenje ljudskih prava u zemlji koja je potpisnica brojnih međunarodnih konvencija.

Nataša Tadić, novinarka N1, dobitnica Specijalne plakete, donosi afirmativne, pozitivne priče o inkluziji i integraciji osobama s invaliditetom u društvo. U pričama lišenim patetike u prvom planu su njihove sposobnosti, a ne njihov invaliditet.

Specijalna plaketa po odluci žirija ide u ruke BIRN-a za dugogodišnje profesionalno i kontinuirano izvještavanje o najosjetljivijim pitanjima oko kojih nema i oko kojih još zadugo neće biti konsenzusa u BiH.

Novinarsku nagradu “Srđan Aleksić” ustanovili su 2010. godine nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banjaluka, Fondacija Cure iz Sarajeva i Udruženje mladih novinara Republike Srpske, a nagrada je 2013. godine postala dijelom Mreže za izgradnju mira BiH.

U Sarajevu će se u nedjelju, 15.12., u 18 sati u Narodnom pozorištu Sarajevo održati svečana ceremonija dodjele Nagrade za inovativne nastavnike i nastavnice (NIN) u BiH za 2019. godinu. Nagrade će biti dodijeljena po četvrti put, i to u organizaciji Centra za obrazovne inicijative Step by Step uz podršku donatora. Od ove godine NIN je prepoznat i kao dio velike porodice Global Teacher Award, najprestižnije nagrade za nastavnike u svijetu.

Nagrada za najinovativnije nastavnike i nastavnice se dodjeljuje u pet kategorija: odgajatelji/ce u predškolskom odgoju i obrazovanju, učitelji/ce u razrednoj nastavi, predmetni nastavnici/ce u osnovnim školama, predmetni nastavnici/ce u srednjim školama i stručni saradnici/ce na svim nivoima odgoja i obrazovanja. Kao i prethodne tri godine rok za prijavu inovativnih praksi bio je 15. oktobar, a žiri, koji sačinjavaju prošlogodišnji pobjednici/ce je, od pristiglih 169 izvanrednih praksi, krajem novembra odabrao 50 nominiranih i 5 pobjednika/ca. Kako kažu u Centru za obrazovne inicijative Step by Step, i ova je godina obilovala sjajnim i kreativnim praksama i to u svim kategorijama, pa posao žirija nije bio nimalo lagan.

„Osim što je prepoznata kao najvrijednije priznanje u oblasti nastavičke profesije, ova nagrada je, za četiri godine od utemeljenja, postala poveznica i trajna inspiracija velikom broju nastavnika i nastavnica, i jasan pokazatelj da u našoj praksi imamo izvanredne profesionalce čiji rad veoma često nije prepoznat i dovoljno cijenjen u društvu. Samo ulaganjem u kvalitetne nastavnike možemo unaprijediti obrazovanje za svu našu djecu“, rekla je Radmila Rangelov-Jusović, direktorica COI Step by Step.

Više informacija i filmove o dobitnicima Nagrade prošle, kao i o nominiranim praksama ove godine možete pročitati na stranici www.inskola.com.

Nominirane prakse u 2019. godini: https://inskola.com/saznajte-tko-su-nominovani-nastavnici-i-nastavnice-nagrade-za-inovativne-nastavnike-2019/

O nagradi: https://inskola.com/godisnja-nagrada-za-inovativne-nastavnike-ce-u-2019-godini-poziv-za-prijave/

Godišnja nagrada za nainovativnije odgajatelje i odgajateljice, učitelje i učiteljice, nastavnike i nastavnice, te stručne saradnike i saradnice, se dodjeljuje u 5 kategorija i nastoji prepoznati, nagraditi i promovisati one pojedince i pojedinke koji daju nemjerljiv doprinos razvoju odgoja i obrazovanja, predane i posvećene profesionalce koji svaki dan u vrtiću ili školi pretvaraju u čarobnu avanturu učenja i otkrivanja. VIŠE INFORMACIJA NA www.inskola.ba

Inkluzija mora postati apsolutna u obrazovanju, ali istinski inkluzivno društvo treba da obuhvati i kulturu, umjetnost, sport, zapošljavanje i politiku, odnosno sve segmente ljudskog djelovanja – zaključak je Međunarodne naučne konferencije „Svi smo isti: drugi i drugačiji“ koja je okupila više od stotinu učesnika iz obrazovnog sektora, kulture, sporta, nevladinog sektora i studenata. Konferencija je bila prilika za razmjenu znanja i iskustava koja će doprinijeti stvaranju uključujućeg okruženja i društva u cjelini. Konferenciju su, povodom 3.12., Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, organizovali Udruženje za američke studije u Bosni i Hercegovini i Ured za podršku studentima Univerziteta u Sarajevu, uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.

Mentalno zdravlje, sveobuhvatna podrška obrazovnog sistema, invaliditet u umjetnosti i sportu, pristupačno okruženje u odgojno-obrazovnoj praksi, prava na poslovnu sposobnost osoba s invaliditetom u teoriji i praksi u BiH i brojne druge teme zaokupile su učesnike skupa u namjeri da se prepoznaju dobre i loše prakse, te pronađu najbolji modeli za kreiranje društva koje je jednako za sve njegove članove.

”Iskustva sa američkih univerziteta pokazuju da su nove generacije studenata – milenijalaca i generacije Z mnogo otvorenije da govore o zdravstvenim, posebno psihološkim problemima. Ovo značajno utiče na kreiranje politika na univerzitetima, od kojih se zahtijeva veća podrška i individualan pristup,” rekao je u uvodnom izlaganju kroz predavanje ”Politika invalidnosti i globalno mentalno zdravlje” gost sa Northwestern Univerziteta prof.dr. Peter Lock.

Sveobuhvatna i kontinuirana podrška i potpuna uključenost sastavni je dio društvene stvarnosti u Finskoj, a napori da se postigne visok stepen inkluzivnosti trajali su više decenija, prenijela je tokom svog izlaganja Elisa Heimovaara sa Univerziteta Juveskule u Finskoj. ”Od početka provođenja reformi u obrazovanju ‘70-tih godina prošlog vijeka došlo je do značajnih promjena u ishodima učenja – posebno među onima koji su smatrani slabijim učenicima. Od promjene zakonodavstva 2011. detaljnije je definirano pravo na podršku i intervenciju, a među najznačajnijim dostignućima inkluzivnosti je podatak da je u periodu od 1985., kada smo imali 362 ”specijalne škole”, taj broj u 2018., smanjen na 70 institucija,” naglasila je Heimovaara.

Primjere dobre prakse inkluzije predstavili su Amila Terzimehić, glumica i asistentica ASU, koja je za svoj magistarski rad pripremila predstavu ”All inclusive”, kojom kroz lične priče o tijelima, do tada neizgovorenim iskustvima i ples razlike među njima, one po osnovu invaliditeta, bivaju izbrisane. Jedna od glumica predstave je Merima Sorguč, koja je i na Konferenciji prezentirala stvaranje negativnih stereotipa i tretman osoba s invaliditetom kroz historiju umjetnosti.

Naida Hodžić i Suljo Keranović su koautori Brošure o pravima sudenata sa invaliditetom koju su predstavili na Konferenciji. Posebna tematska izglaganja imali su još doc.dr. Šejla Bjelopoljak sa Univerziteta u Bihaću, koja je govorila o kreiranju pristupačnog okruženja u odgojno-obrazovnoj praksi, doc.dr. Borjana Miković sa Univerziteta u Sarajevu, o pravima osoba sa invaliditetom na poslovnu sposobnost. O ovoj temi je govorila i Sevdija Kujović iz Udrženja ”Život sa Down sindormom” tokom svoje prezentacije o primjerima dobre praske u unaprijeđenju ostvarivanja prava osoba sa invaliditetom, prvenstveno osoba s Down sindromom.

Primjer dobre prakse inkluzije u sarajevskoj Trećoj gimnaziji predstavila je pedagogica Hasija Dedović, Amel Kapo je govorio o plivačkom klubu SPID, uspjesima članova, ali i činjenici da treba još mnogo da radimo na inkluziji, dok je Almira Hasić iz Udruženja ”Samostalan korak” govorila o ulozi udruženja u poboljšanju kvaliteta života osoba s invaliditetom. Alma Kudra iz Društva ujedinjenih građanskih inicijativa govorila je o osobno usmjerenom planiranju sa djecom i mladima s invaliditetom, a Diana Riđić iz Udruženja Domino – psihološkog savjetovališta o potrebi da se razvijaju kulturne kompetencije psihologa kako bi mogli da rade sa osobama s invaliditetom.

”Neizmjerno je važno da govorimo o ovim temama, da povećavamo senzibilnost i uključenost svih nas kroz kvalitetne procese, jačanjem sistema podrške i intervencije koje će pomoći da postanemo društvo svih – drugih, drugačijih, a istih. Sretni smo što smo okupili ovoliki broj ljudi i što smo i kroz program uspjeli da pokažemo da je inkluzija moguća i neophodna. Naše opredjeljenje je da nastavimo da radimo na jačanju kompetencija nastavnog i nenastavnog osoblja, ali i da budemo podrška inkluziji društva u cjelini, kao primjer, ali i kao institucija koja obrazuje i utiče na buduće kreatore okruženja, politika i društva,” rekla je prof.dr. Lejla Kafedžić, rukovoditeljica Ureda za podršku studentima, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Ured za podršku studentima Univerziteta u Sarajevu osnovan je kao jedna od polaznih osnova za stvaranje unaprijeđenog i održivog sistema inkluzivnog obrazovanja na Univerzitetu.

Institut za razvoj mladih KULT organizirao je događaj #YOUTHinkBiH kojim je obilježen Međunarodni dan volontera 5.12.2019. g. promovirajući poseban angažman mladih lidera, omladinskih radnika i službenika za mlade u protekloj godini. Na događaju se okupilo više od stotinu mladih i predstavnika različitih institucija koje rade i brinu o mladima. Učesnici događaja ponudili su konkretna rješenja koja bi provodili u lokalnim zajednicama. Tri najbolja prijedloga dobit će finansijsku i mentorsku podršku Instituta u narednoj godini. Sve nagrađene ideje su iz oblasti ekologije, jedni će pokrenuti Eko boxove u marketima, drugi će uspostavljati eko kutke za eko trenutkue, a treći će kreirati hotspotove za prikupljanje otpada koji će se potom selektirati u sekundarne sirovine.

„Eko box je inicijativa koja se bazira na podizanju svijesti o selektivnom odlaganju otpada. Princip rada ovih boxova podrazumijeva selektivno odlaganje otpada koje će se reciklirati u mašinama i na osnovu recikliranih proizvoda građani će imati popuste u trgovačkim lancima“, izjavio je Kenan Suljić iz Srebrenika učesnik grupe koja je predložila ideju Eko box.

Događaj #YOUTHinkBiH je svojevrsna nagrada za mlade koji su kroz cijelu godinu svojim volonterskim angažmanima doprinosili kvalitetnijem društvu i boljem okruženju za sve nas. Institut je u proteklih godinu dana podržao desetine inicijativa i biznisa koje su pokrenuli mladi, a koji su se predstavili tokom događaja.

“Institut danas broji 30 uposlenika, a sve je počelo volonterskim angažmanom i zbog toga znam da je volontiranje neophodan segment svakog uspjeha. Zahvalan sam svim ovim mladim ljudima jer čine naše društvo boljim, ali i ovim manje mlađim koji investiraju svoje vrijeme u rad s mladima. Od srca vam čestitam Međunarodni dan volontera”, izjavio je gosp. Jasmin Bešić, izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT.

Današnji događaj organiziran je uz podršku Ambasade Kraljevine Švedske u BiH, a voditelj programa u Ambasadi, gosp. Nedim Bukvić izjavio je da je vrlo zahvalan jer ima priliku sudjelovati na današnjem događaju i smatra da je rad s volonterima veoma važan posao ne samo za omladinu u BiH, već i za institucije koje trebaju stvoriti bolje uslove za razvoj mladih u cijeloj zemlji.

Nesreće do kojih dolazi zbog mnogobrojnih problema u radu malih hidroelektrana su sve učestalije i odgovorni moraju da saniraju štete, a ne lokalna zajednica, stav je Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine.

Posljednja u nizu nesreća, desila se u nedjelju u Mjesnoj zajednici Prokos u opštini Fojnica. U jutarnjim satima, usljed enormnog povišenja napona električne energije, mještane je zadesila velika havarija na kućanskim aparatima i drugima uređajima koji se napajaju sa lokalne mreže. Više od 500 domaćinstava i brojni privredni subjekti u mjesnoj zajednici Prokos pretrpjeli su višemilionsku materijalnu štetu.

Iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine je saopšteno da je do nesreće došlo zbog neispravnosti relejnih zaštita u postrojenju male hidroelektrane (MHE) Mujakovići na rijeci Jezernici, u vlasništvu kompanije “Intrade energija” iz Sarajeva. Naime, ova kompanija u svom vlasništvu ima još tri MHE na području Fojnice.

“Ovo nije prvi put da pomenuta MHE pravi probleme lokalnom stanovništvu. Tokom šestog mjeseca 2011. godine došlo je do pucanja cijevi MHE Mujakovići, što je prouzrokovalo značajnu materijalnu štetu na lokalnoj cesti koja vodi prema Prokoškom jezeru. Pucanja cijevi su i nakon toga bila brojna, pa su ih pod pritiskom javnosti prošle godine zamijenili željeznim”, tvrdi Robert Oroz, predsjednik Eko udruženja “Gotuša” iz Fojnice.

Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH, ističe da moramo shvatiti da su MHE beznačajne za društvenu zajednicu, ali i za energetski sektor naše zemlje u cjelini.

“MHE Mujakovići (1,6 MW) godišnje proizvede mizerne količine energije u odnosu na cjelokupnu proizvedenu energiju u BiH, a taj novac od prodaje energije je čist profit pojedinca. Šteta koju je napravila ova MHE je višemilionska. Ta šteta se odnosi na cjelokupnu lokalnu zajednicu. Za to neko mora odgovarati i snositi troškove,” kaže Orlić.

Dokaz da se havarije ne dešavaju samo sa pomenutom MHE, jeste i slučaj iz šestog mjeseca ove godine gdje je došlo do oštećenja lokalnog puta Nemila-Bistričak uzrokovanog pucanjem cijevi MHE Bistričak.

“Investitor je cijevi postavio po sredini puta koji je saniran  nakon oštećenja prouzrokovanih poplavama iz 2014. godine. U sanaciju je Vlada Zeničko-Dobojskog kantona uložila više od milion KM, a nemarnost investitora ove MHE je dovela do havarije koja je pogodila cijelu lokalnu zajednicu,” podsjetio je Orlić.

Iz Koalicije za zaštitu rijeka dodaju da se ovakve stvari ne smiju zataškavati i da društvo i vlasti moraju shvatiti da male hidroelektrane nisu rješenje već dio problema zbog kojih svi trpimo značajne ekološke i materijalne štete.