Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Nagrada za kraj: pridružite nam se na zatvaranju 14. Pravo Ljudski Film Festivala!

Nakon pet dana tokom kojih smo promišljali, učili i diskutovali o različitim aspektima ekološke krize s kojom se suočava čovječanstvo, došlo je vrijeme i da proglasimo najbolji film takmičarskog programa extra muros.

Ceremonija zatvaranja festivala i proglašenje najboljeg novog filmskog autora/ice počinje u 19:00 u kinu Meeting Point. U takmičarskoj selekciji 14. izdanja našli su se filmovi iz cijelog svijeta, različitih filmskih jezika i audiovizuelnih pristupa: Pridruživanje (Armand Yervant Tufenkian i Tamer Hassan), Od sutra ću (Ivan Marković i Wu Linfeng), Odiseja (Sabine Groenewegen), Hronike žive (Sasha Kulak i Ben Guez), Priča o mom imenu (Karin Cuyul) i Kuća na drvetu (Minh Quy Truong).

Extra muros nagrada 14. izdanja PLJFF je rad Mile Panić, Goruće polje.

“Fotografija prikazuje namjerni čin spaljivanja polja koje je trebalo biti moje jednog dana, u sklopu porodičnog naslijeđa. Na Balkanu je uobičajeno spaljivanje usjeva i sjena na polju nakon jesenje berbe, što se smatra godišnjim (ilegalnim) procesom čiščenja i pođubrivanja zemlje kojase priprema za sjetvu naredne godine – ili makar mnogi vjeruju u to. Ovim radom preispitujem vlastitu odgovornost spram mog naslijeđa i ostavštine u momentu raščinjenosti. Naš odnos prema zemlji često govori o žudnji prema tlu koje nam je poznato, koje je bilo – ili i dalje jeste – naše, i koje je definiralo naše sopstvo. Sa druge strane, bez obzira što se radi o kontrolisanom dešavanju, serija fotografija podsjeća i na hiljade divljih požara koji haraju zemljom svake godine – brojka koja će eksponencijalno rasti u godinama koje dolaze”, napisala je o radu Panić.

Mila Panić rođena je u Brčkom, a njen rad karakterizira redefiniranje postojećih narativa o dijaspori i medijske percepcije tamošnjeg boljeg života. Nakon diplomskih studija na Akademiji umetnosti u Banjoj Luci, magistrirala je umetnost u javnom prostoru i nove umetničke strategije na Bauhaus Univerzitetu u Weimaru. Njeni radovi su izlagani u Kunsthaus Dresden, Künstlerhaus u Beču, Muzeju savremene umetnosti u Skoplju, itd. Inicijator je Fully Funded Residencies, online platforme koja omogućava pregled umetničkih rezidencija, fondova mobilnosti i grantova. Trenutno živi i radi u Berlinu.

Poslije dodjele nagrade gledamo film zatvaranja Vitalina Varela (Pedro Costa).

Ispratimo zajedno još jedno izdanje Pravo Ljudski Film Festivala! Ceremonija zatvaranja počinje u 19:00, u kinu Meeting Point. Dobrodošli/e i vidimo se i sljedeće jeseni!

Obrazovanje za sve – u susret konferenciji Svi smo isti: drugi i drugačiji

U susret sutrašnjoj konferenciji ”Svi smo isti: drugi i drugačiji” dostavljamo intervju sa prof. dr. Lejlom Kafedžić o značaju pružanja jednake prilike za obrazovanje za sve.
Univerzitet u Sarajevu, kroz Ured za podršku studentima realizuje brojne aktivnosti kojima unaprjeđuje pristup obrazovanju, osigurava uvjete za uživanje prava, psihološku pomoć, informiranje i obrazovanje studenata, te poboljšanju iskustva studiranja studenata s invaliditetom.
Lokacija: Kampus Univerziteta u Sarajevu, zgrada Centra za interdisciplinarne studije (CIS)

Vrijeme/dan/datum: utorak, 3.12. 2019. godine, od 9 do 16 sati.

DUŽNOST NAM JE OSIGURATI SVIMA JEDNAKE PRILIKE ZA OBRAZOVANJE

 Ured za podršku studentima najavljuje Međunarodnu naučnu konferenciju „Svi smo isti: drugi i drugačiji“ – razmjena iskustava i dobrih praksi inkluzivnog obrazovanja

 Udruženje za američke studije u Bosni i Hercegovini i Ured za podršku studentima Univerziteta u Sarajevu (UPS!) ove godine obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom organiziranjem Međunarodne naučne konferencije ”Svi smo isti: drugi i drugačiji” uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke na kojoj će biti predstavljene dobre prakse u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom.

Koja je namjena Ureda za podršku studentima i kako ovaj Ured može biti koristan studentima u ostvarivanju njihovih prava na kvalitetnije obrazovanje?

Postojanje Ureda usmjereno je prvo ka pomoći i podršci pri odabiru studija, a potom i  unaprjeđenju pristupa obrazovanju, osiguranju uvjeta za zadovoljavanje potreba i uživanje prava, psihološku pomoć, informiranje i obrazovanje studenata, poboljšanju iskustva studiranja studenata s invaliditetom, ali i podršku u istraživačkim aktivnostima, organizaciji i realizaciji obuka za nastavno i nenastavno osoblje, učešću u donošenju i izmjenama zakonskih i podzakonskih akata u vezi sa obrazovanjem, stipendiranju studenata…

Brojne su misije UPS!-a, ali prioritetni cilj nam je da uskladimo potrebe i potencijale pojedinaca sa potrebama na tržištu rada radi povećanja zapošljivosti, što stvara uvjete za cjeloživotno učenje, razvoj karijere, profesionalnu i teritorijalnu mobilnost. Kroz usluge podrške unutar visokoškolskog okruženja pokušavamo pripremiti studente s invaliditetom za prelaz sa fakulteta na posao i kvalitetan život u zajednici.

Kako se konkretno može pomoći osobama sa invaliditetom u prelazu sa fakulteta prema poslovnom životu i karijeri?

Za osobe s invaliditetom ova vrsta tranzicije je vrlo izazovna, ali ne smije da obeshrabruje. Dobre prakse koje smo istražili i primijenili pokazuju da su ključne usluge podrške unutar visokoškolskog okruženja, i da tako mogu i treba bolje da se pripreme studenti s invaliditetom na proces traženja posla. Podrška nužno mora uključiti  studente, univerzitete i poslodavce. Samo sinergijom ova tri sektora može se poboljšati kvalitet života: univerziteti bi trebali pružiti veću podršku studentima s invaliditetom u cilju adekvatnije pripreme za traženje posla, povezati se s poslodavcima i učiniti da studenti budu konkurentniji na tržištu rada; a poslodavci bi trebali biti osjetljivi načinjenicu da osobe s invaliditetom mogu imati drugačiji pristup u izvršavanju radnih zadataka koji se razlikuje od drugih zaposlenika, ali to apriori ne znači da su manje kvalitetni uposlenici. Naprotiv!

UPS!, zajedno sa partnerom u projektu – Univerzitet u Istočnom Sarajevu, je u prethodnom periodu objavio i istraživanje stanja inkluzivnosti na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Istočnom Sarajevu koji je realiziran kroz projekat „Visoko obrazovanje –  obrazovanje za sve“ (VOzaSVE), a o rezultatima istraživanja i aktivnostima Ureda za podršku studentima, govori rukovoditeljica Ureda za podršku studentima, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Lejla Kafedžić.

Koji su izazovi tokom školovanja osoba s invaliditetom, s obzirom da tu počinju uzroci poteškoća inkluzije osoba s invaliditetom u današnji bh. obrazovni sistem?

Kroz projekt „Visoko obrazovanje – obrazovanje za sve“ (VOzaSVE) realizirali smo i istraživanje stanja inkluzivnog obrazovanja na Univerzitetu u Sarajevu. Utvrđen je stepen pristupačnosti fakulteta studentima s invaliditetom kroz aspekt arhitektonske prilagodbe, ispitivali smo stavove studenata s invaliditetom, kao i mišljenja studenata i kompetentnosti nastavnog osoblja u njihovom odnosu sa studentima s invaliditetom. Osim fizičkih barijera, rezultati su pokazali da visokoobrazovne ustanove nemaju istaknut pravilnik koji obavještava ili daje jasne informacije koja su prava i mogućnosti osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom nemaju informator o smještaju studenata s invalidetom u studentske domove, niti istaknut pravilnik o pogodnostima plaćanja administrativnih troškova na fakultetima, osobe s invaliditetom nemaju uvid u prilagođenosti prostora, nastave i opreme na fakultetima. Studenti se boje diskriminacije ukoliko otkriju drugima da imaju invaliditet, a primjetan je i nedostatak odgovarajućih asistivnih pomagala, servisa i programa.

Kom od problema sa kojima se studenti susreću treba najprije pristupiti? Što se za početak može uraditi?

Brošura ”Imaš pravo da znaš!” o pravima studenata sa invaliditetom, odgovarila je na dio mapiranih problema koji se odnose na informiranost studenata. Brošuru su pripremili njihove kolege studenti na osnovu važećih zakona i pravilnika, kako bi im olakšali pristup ostvarenju svih njihovih prava..

S druge strane, arhitektonska pristupačnost organizacionih jedinica Univerziteta u Sarajevu je fundamentalni izazov – niti jedna organizaciona jedinica nije u cijelosti pristupačna studentima. Zadatak nam je da pronalazimo načine kako bi se otklonile ove barijere izgradnjom pristupnih rampi, liftova ili uvođenjem drugih rješenja kojima će se fizičke barijere potpuno otkloniti.

Na osnovu nalaza ovog istraživanja aplicirali smo na više fondova koji su namijenjeni u ove svrhe, a ovom prilikom ističem Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, koje je, zajedno sa svojim partnerima, pozitivno odgovorilo na aplikaciju UPS!-a, kao i Općina Centar. Odgovor na predatu aplikaciju za povećanje pristupačnosti još uvijek čekamo od Bugarske ambasade.

Kakav je stav akademskog osoblja prema studentima s invaliditetom?

Istraživanje je pokazalo da akademsko osoblje oba univerziteta ima pozitivan stav prema studentima s invaliditetom. Mišljenja su da studentima s invaliditetom treba u potpunosti omogućiti studiranje i pomoći u svakom trenutku, prilagoditi izvođenje nastavnog procesa njihovim potrebama. Iako procijenjuju da ne posjeduju kompetencije za rad sa studentima s invaliditetom u dovoljnoj mjeri, akademsko osoblje je iskazalo spremnost za dodatnim usavršavanjem, a i sami studenti s invaliditetom prepoznaju trud kod profesora da prilagode nastavu i nastavni sadržaj. Također, studenti s invaliditetom su naveli da u većini slučajeva, neprilagođenost nije rezultat profesorovog negativnog stava i nemara, već neprilagođenost dolazi od same institucije.

Kako je nastala inicijativa Visoko obrazovanje – obrazovanje za sve? Što je do sada urađeno kroz njeno djelovanje?

Otklanjanje različitih barijera, onih koji se odnose na nastavu, procese učenja i uključivanja studenata s invaliditetom, osnaživanje studenata, unapređenje kompetencija nastavnog osoblja, adaptacija materijala za obuku akademsko osoblja, nabavka nastavne tehnologije – sve to je cilj inicijative „Visoko obrazovanje – obrazovanje za sve“. Uveden je novi izborni  modul u TRAIN programu pod nazivom ”Osnovna polazišta inkluzivnog obrazovanja u visokoškolskoj nastavi”, a sam TRAIN program pruža aktivnu podršku u cjeloživotnom učenju i usavršavanju akademskih djelatnika.

U suradnji sa Udruženjem za američke studije u Bosni i Hercegovni, organizirate Međunaredni naučni skup posvećen obilježavanju Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. O čemu će biti govora na konferenciji?

Skup će se baviti važnim pitanjima koja se tiču unaprijeđenja odgoja i obrazovanja osoba s invaliditetom. Posebna će pažnja biti posvećena pristupačnosti kulture i umjetnosti osobama s invaliditetom i ulozi sporta u životu osoba s invaliditetom, a završni panel će biti posvećen primjerima dobre prakse u unaprijeđenju ostvarivanja prava osoba s invaliditetom. Razgovarat ćemo o mogućnostima kreiranja pristupačnog okruženja u odgojno  – obrazovnoj praksi, te predstaviti brošuru  ”Imaš pravo da znaš!”.  Podijelit ćemo dobra iskustva i prakse, a imat ćemo priliku čuti komparativna iskustva drugih zemalja u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom, tačnije talijanski i finski model, te američka iskustva.

Projekat „Visoko obrazovanje – obrazovanje za sve“ (VOzaSVE) je podržan od Ujedinjenih naroda kroz dugogodišnju inicijativu pod nazivom „Dijalog za budućnost: Promoviranje društvene kohezije i raznolikosti u BiH“, koju zajedno sprovode UNICEF-a, UNDP-a i UNESCO-a uz podršku Predsjedništva BiH, te UNICEF-ove programe.

***

Ujedinjeni narodi (UN) su 3. decembar/prosinac proglasili Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, a Komisija za ljudska prava je pozvala zemlje-članice da ističu obilježavanje ovog datuma kako bi se postigla jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu. Kroz obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom unapređuje se kvalitet života osoba s invaliditetom kroz podsticanje saradnje svih relevantnih subjekata, otklanjanje socijalne isključenosti i senzibiliziranje javnosti na prisutnost, probleme i kapacitete osoba s invaliditetom u zajednici.

Predstava Jedvanosimsoboakalomistobo na sceni SARTR-a

Nakon uspješnog gostovanja u okviru Tuzlanskih pozorišnih dana, u srijedu 4. decembra sa početkom  u dvadeset sati, svi koji do sada nisu, moći će na sceni SARTR-a pogledati višestruko nagrađivanu hit predstavu „Jedvanosimsoboakalomistobo“, autora Nejre Babić i Aleša Kurta, a u režiji Aleša Kurta.

U predstavi igraju: Maja Salkić, Belma Lizde, Ana Mia Karić, Alban Ukaj, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Davor Sabo, Saša Krmpotić i Anida Isanović. Dramaturgiju potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović i Nejra Babić. Kostimografiju potpisuje Melisa Musić Ajkunić, a scenografiju Vedran Hrustanović. Muziku za predstavu su radili Damir Nevesinjac i Basheskia.

VIŠE O PREDSTAVI:

Piše: Nejra Babić, autorica teksta

ČESTITAMO NA POSTOJANJU

Pisati tekst o  stanju u državi u kojoj  već svi o tome pričaju, čitaju, pišu kolumne, raspravljaju, polemišu, svađaju se, šute, vrište, protestuju, odustaju od protesta,  je ubacivanje mozga u bubanj  veš mašine. Tema o kojima bi se moglo pisati je milon, apsurdnih situacija još više. Najzanimljiviji dio čitavog procesa prije pisanja je samo istraživanje, jer je to dovelo do nekih scena koje moja mašta nikada ne bi mogla ni izmisliti. Od Izvještaja Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice „o odlivanju pameti i ogromnom finansijskom resursu koje iseljeništvo predstavlja za razvoj domovine“ do ispovijesti žene koja je nakon poroda iz bolnice otpuštena kao muško, pa sve do spiska zvaničnih zanimanja u Bosni i Hercegovini na kojoj se nalazi i Direktor službe drugdje nerazvrstan.

Moja sreća u svemu tome je što tekst nisam pisala sama nego zajedno sa rediteljem Alešom Kurtom koji je davao ideje i smjernice snalaženja u ludilu tema kojima bi se mogli baviti. Krenuli smo od pokušaja definisanja toga ko smo zapravo, da bi prešli na postratni period i beskonačnu tranziciju i došli u sadašnjost u kojoj dosta vremena provodimo na šalterima, nezaposleni i umorni čekajući da nam padnu avioni sa neba kako bi pobjegli iz domovine. Jer istina je da je vrlo često jedva nosimo sebe a kamo li situaciju u kojoj se nalazimo.  Ali ne možemo svi ni otići. Onima koji ostaju, čestitamo na postojanju.

Reditelj Aleš Kurt o predstavi:

Ojha

Ova režija je nastavak rada na prožimanju drevnog i današnjeg.  Radi se o socijalnoj komediji, a ona je po svojoj suštini crna, s tim što ova nije baš crna, nego više tamno siva. Smatram da teatar treba da bude socijalno angažiran i da se zaista bavi problemima društva koji nam najviše smetaju da živimo.  Pa eto, ova predstava se upravo bavi takvom tematikom. Pored toga ona je u potpunosti uronjena u teatarske kodove od antičkog doba do danas. Nije nam namjera bila da bilo kome ugađamo. Više smo tu da potaknemo na dobro. Da poučimo. I zabavimo. Ako se to još može.

Cijena ulaznica iznosi 10KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na brojeve  033 664 070, 061 022 874 ili slanjem poruke u inbox Fb. page-a https://www.facebook.com/sartr1992/. Omogućen je popust za studente i penzionere.

 

 

Pogled žene, ženski pogled: Specijalne projekcije 14. Pravo Ljudski Film Festivala

Žene su glavne junakinje specijalnog programa 14. Pravo Ljudski Film Festivala – ispred i iza kamere.

Prvi i nažalost jedini film jedne od najutjecajnijih modernističkih pjesnikinja Irana Forough Farrokhzad, Kuća je crna (1963.) tretira upravo ono najnegledljivije – gubavost. Farrokhzad portretira svakodnevnicu u koloniju oboljelih od lepre. Njena kamera prati ih dok idu u školu, jedu, pletu, puše i igraju igre. Niz crno-bijelih slika dariva ljepotom njihove deformitete i spaja momente boli, očaja, topline i radosti u istinski humani dokument. Sa ciljem da ovim filmom “izbriše ružnoću i oslobodi žrtve”, Farrokhzad sliku prati čitanjem vlastite poezije i odlomcima iz Biblije i Kur’ana. Njen ženski pogled uspostavlja distancu spram patnje i odvratnosti, izbjegavajući sažaljenje, transformirajući svoj subjekt bez da ga učini simbolom.

Forough Farrokhzad (1935 – 1967.) u svojoj je poeziji artikulirala nutarnji svijet žene istovremeno rušeći društvene i kulturalne tabue. Asistirala je u studiju iranskog intelektualca i pionira auteur filma Ebrahima Golestana, koji je među prvima prepoznao njen talenat. Uspjela je režirati samo jedan film prije tragičnog okončanja karijere u fatalnoj saobraćajnoj nesreći, u 32. godini.

Film Gulyabani priča priču o Fethiye Sessiz, zloglasnoj vidovnjakinji iz Izmira 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka. Ona je stvorenje, čudovište, autsajderka, nemirni duh usamljenog i napuštenog mjesta. U filmu se prisjeća djelića svog preživljavanja, zlostavljanja, otmica i nasilja. Kroz reminescenciju događaja iz djetinjstva, tragom dnevničkih zapisa i pisama otuđenom sinu, Gulyabani priziva emocionalni pejzaž najnasilnijeg perioda postrepubličke Turske, gdje se memorija budućnosti i fragmenti prošlosti napokon susreću.

Gürcan Keltek studirao je filmsku umjetnost na Univerzitetu Dokuz Eylül. Autor je filmova Overtime (2012.) i Colony (2015.), a Meteorlar (2017.) je njegov prvi dugometražni film sa preko 20 osvojenih nagrada..

14. Pravo Ljudski Film Festival održava se od 27. novembra do 2. decembra u kinu Meeting Point. Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan. Dobrodošli/e!

Za više informacija o programu i programskim sadržajima pratite pravoljudski.org i hashtage #plj14 i #pravoljudski14 na socijalnim mrežama.

Katastrofe ne poznaju granice, preventivno djelovanje je ključno

Vesna Kerkez, mondo.ba za UNICEF

Uvodna radionica sektora socijalne i dječije zaštite u Zajedničkom programu Vlade Švicarske i UN-a za smanjenje rizika od katastrofa

Poplave koje su 2014. godine pogodile Bosnu i Hercegovinu ostavile su neizbrisiv trag na cijelu zemlju. Ova katastrofa odnijela je sa sobom brojne ljudske živote, domove velikog broja građana, a ostavila uništenu infrastrukturu, devastirana imanja i ljude u izuzetno ranjivom položaju, kojima je neophodna pomoć. Poplave su takođe direktno ugrozile i živote 60.000 djece. Različite analize ove katastrofe, čije posljedice su i danas vidljive, pokazale su da poduzete preventivne akcije nisu bile dovoljne, kao i da postoji jaz između onoga što je moglo biti učinjeno i onoga što je stvarno urađeno.

U okviru Zajedničkog programa „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“, kojeg finansiraju Vlada Švicarske i Ujedinjene nacije (UN), a provode UN agencije: UNDP , UNICEF, UNESCO, UNFPA, organizovana je uvodna radionica za predstavnike radnih grupa u sektoru socijalne i dječije zaštite. Radionicu je organizovao UNICEF uz prisustvo Centara za socijalni rad, službi civilne zaštite, opštinskih/gradskih službi i uprava, te NVO sektora iz Bihaća, Sanskog Mosta, Kaknja i Kalesije. „Zajednički program Švicarske i UN-a za smanjenje rizika od katastrofa je nova paradigma posmatranja prirodnih katastrofa i kriznih situacija. Ranije su pravljeni određeni planovi spašavanja i donesene mjere u slučaju nepogoda, međutim, u savremenom svijetu na ovaj sektor se gleda preventivno. To znači da se traže načini da se preventivno smanje rizici od katastrofa i ublaže njihove posljedice. Nakon 2014. godine mi više ne moramo nikoga da ubjeđujemo da je ovo važna tema na koju posebno treba obratiti pažnju“, kaže Selma Kazić, šefica programa socijalne zaštite, UNICEF.

Prema njenim riječima, jako je važno da Bosna i Hercegovina iskoristi svoje resurse, svoju pamet i da sami kreiramo sopstvena rješenja. „Ta rješenja trebaju biti lokalna, i trebaju biti sistemska. To je ono što je nama, u stvari, krajnji cilj. Trenutno se fokusiramo na rad sa lokalnim zajednicama, ali nam je cilj da utičemo i na politiku i na zakone iz ove oblasti, na budžete i da kroz izrade standardnih operativnih procedura za Centre za socijalni rad i Civilnu zaštitu stvorimo koordinisano sistemsko rješenje koje će biti održivo i dugotrajno“, istakla je Selma Kazić. Brojni su razlozi zbog kojih je potrebno ulaganje u smanjenje rizika od katastrofa u BiH. Među najvažnijim su veća učestalost, nepredvidivost i intenzitet prirodnih opasnosti u BiH, nedostaci u insitucionalnoj i međuresornoj koordinaciji, nedovoljna analiza i mapiranje rizika, kao i činjenica da danas skoro 280.000 djece živi u područjima sa visokim rizikom od poplava i klizišta.

„U situacijama kada treba da izdvajate sredstva za različite prioritete, pitanje preventivnog djelovanja na prirodne katastrofe nekako uvijek bude skrajnuto. Ali, zahvaljujući misiji UN-a u BiH i UN-ovim agencijama, kao i Vladi Švicarsskeprepoznata je važnost ovog pitanja, a projekat je naišao i na interesovanje domaćih nadležnih institucija. Složena organizacijska kombinatorika BiH će, zahvaljujući svemu ovome, ipak naći način da se uveže u cjelinu, jer katastrofe ne poznaju granice, nacije, vjere ni religije“, istakao je profesor Draško Gajić, konsultant UNICEF-a. U toku radionice, učesnici iz centara za socijalni rad, civilne zastite, opštinskih/gradskih službi i uprava, te NVO sektor imali su priliku da se upoznaju sa osnovama uloge socijalne zaštite u kriznim situacijama, kako bi se unaprijedila njihova međusobna saradnja, koordinacija, te pripravnost centara za socijalni rad za odgovor i oporavak ugroženog stanovništva. Učesnici su takođe imali priliku da podijele i uporede iskustva.

Penzionisani pripadnik CZ Maglaj Nijaz Delić kazao je da je katastrofa iz 2014. imala takve razmjere da službe Civilne zaštite nisu mogle adekvatno da odgovore na nju. „Tek kada smo analizirali studiju poplava u Maglaju došli smo do pravih činjenica i pokazatelja. Naime, procjena nivoa pripravnosti sasvim je drugačija od onoga kako bi moglo i trebalo biti. Katastrofe ne možemo spriječiti, ali možemo na vrijeme da poduzmemo neophodne mjere da se ublaže. Takođe, izuzetno je važno da se tačno zna ko šta radi i na kom nivou“, kaže Nijaz Delić.

Mirsad Šehić, komandir starješina vatrogasne jedinice u službi CZ Bihać također je naglasio važnost jasne podjele odgovornosti u sistemu upravljanja rizicima od katastrofa: „Ovo je veoma važno za grad Bihać, jer je suština ove platforme premještanje fokusa zaštite i spašavanja sa isključivo službe civilne zaštite na sve ostale aktere kojih se tiče. Jedna od najvećih prepreka za uspješno djelovanje je neuvezanost sistema odgovornosti, počev od krovnih ministarstava, prema nižim razinama.

„Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“ je zajednički program Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) u vrijednosti od 8,4 miliona KM. Cilj programa je rješavanje ključnih prioriteta u oblasti smanjenja rizika od katastrofa (DRR) koje su utvrdile lokalne vlasti, te relevantna resorsna ministarstva u različitim sektorima: zaštita i spašavanje, obrazovanje, socijalna i dječja zaštita, zdravlje i poljoprivreda. Program stavlja poseban naglasak na poboljšanje lokalnih mehanizama koordinacije u području smanjenja rizika od katastrofa, kao i na afirmaciju procesa strateškog planiranja informiranog rizicima, s naglaskom na najugroženije kategorije stanovništva.

Izbor iz retrospektive 14. PLJFF: Žrtve lažnih ekonomskih čuda i njihov otpor

Svijest o ogromnoj šteti koju činimo svom jedinom domu u Kosmosu sazrijeva polagano, mnogo sporije nego što je potrebno da bismo obrnuli procese koji prijete da nas unište. Nošeni visokotehnološkim zanosom ugrozili smo sami sebe i mirijade stvorenja s kojima dijelimo planetu. Sada žanjemo posljedice.

Retrospektivni program 14. Pravo Ljudski Film Festivala skreće pažnju na slučajeve industrijske arogancije koji simboliziraju drugu, neviđenu stranu napretka čovječanstva. Film Minamata: Žrtve i njihov svijet (Noriaki Tsuchimoto) iz 1971. godine o misterioznoj bolesti od koje obolijevaju mještani jednog japanskog sela nakon što fabrika gnojiva u more počne ispuštati otpadne vode pune žive. Behemoth (Zhao Liang, 2015.) na vizionarski način prikazuje društvenu i ekološku devastaciju koju za sobom ostavlja tobožnje ekonomsko čudo u Mongoliji.

Povijest pokazuje da glad za profitom i glad za moći rijetko idu jedna bez druge. Oduprijeti im se vrhunska je ljudska dužnost. Vincent Carelli u filmu Martírio priča priču o narodu Guarani Kaiowá koji je učinio upravo to, mirnom i upornom pobunom protiv moćne mašinerije agrobiznisa. Film Karelia: International with Monument (Andrés Duque) također govori o otporu, ali o otporu brisanju povijesti staljinističkih čistki, čiji su posljednji ostaci sahranjeni u netaknutoj šumi Karelije, oblasti na rusko-finskoj granici.

Retrospektiva prikazuje i tri video rada autorice i video esejistkinje Ursule Biemann koja spaja terenski rad sa istraživanjem različitih aspekata ekološke krize – Zakon šume, Deep Weather, te Subatlantic.

Danas (petak) prikazujemo i filmove nastale na radionicama koje PLJFF organizuje sa partnerskim festivalima. U pitanju su dva filma nastala u okviru 7. Škole dokumentarnog filma Ko je vidio video?!, te njih sedam snimljenih na međunarodnoj Školi dokumentarnog filma Border Pass / Granični prelaz koju PLJFF organizira sa festivalima BelDocs (Beograd), DokuFest (Prizren) i Schweizer JugendFilmTage (Zurich). Radionice su namijenjene mladima, a spajaju film, društveni aktivizam i razvoj kritičkog mišljenja.

14. Pravo Ljudski Film Festival održava se od 27. novembra do 2. decembra. Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan. Dobrodošli/e!

Za više informacija o programu i programskim sadržajima pratite pravoljudski.org i hashtage #plj14 i  #pravoljudski14 na socijalnim mrežama.

Damir Avdić promovira novi album u Sarajevu

Bh. kantautor sa slovenskom adresom Damir Avdić objavio je nedavno svoj osmi studijski album pod nazivom “Radikalno šik!” koji će predstaviti i u Sarajevu na koncertu 5. decembra.

Album “Apsolutno šik!” snimljen je u septembru ove godine, čini ga 10 pjesama koje ostaju u duhu prethodnih albuma – Damirovi stihovi i njegova električna gitara progovaraju o nadrealnosti koju živimo, a muzički kritičari su ga već nazvali “perfektnim albumom” čiji tekstovi staju u odbranu “zgaženih, prezrenih i odbačenih”.

Avdić će nastupiti u Sarajevskom ratnom teatru u okviru koncertne sezone Jazz Festa Sarajevo “Grlom u jagode” koja je ove godine organizirana po prvi put a predstavila je brojne međunarodne i bh. umjetnike. Sezona je počela u martu nastupom međunarodnog kvarteta Nairuz, u aprilu je koncert održao argentinsko-karipski duo Sofia Rei i JC Maillard, a u maju francusko-njemačko-tursko-bh. ansambl Insane Insan.

Nakon ljetne pauze uslijedili su koncerti beogradskog benda Fish In Oil, bh.-švicarskog muzičara Marija Batkovića, holandskog The EXa, finskog trija MOPO i Jimija Tenora, austrijskog Shake Stewa te izraelskog Quarter to Africa. Koncert 5. decembra deseti je koncert u aktuelnoj koncertnoj sezoni Jazz Festa 2019.

Avdić je svoj novi album najavio videom za pjesmu Kolone, a album se može besplatno preuzeti na Damirovom band camp profilu.

Koncert Damira Avdića se realizira kao dio programa Sarajevofesta, u saradnji sa East West Centrom.

Ulaznice po cijeni od 15 KM mogu se kupiti u prostorijama Jazz Festa, La Benevolencije 14. Na dan koncerta u prodaji će biti po istoj cijeni i na blagajni SARTR-a (od 18.00).

Učenici iz Banovića putem “Sajma zdrave hrane” prikupili 7000 KM za obnovu sportskog trenena u kampanji “Srcem za teren”

Kampanja „Srcem za teren“ koju je pokrenulo Udruženje mladih „BaUM“ iz Banovića, a koja za cilj ima prikupljanje sredstava za obnovu sportskog terena pored O.Š. Banovići, svakim danom dobija sve veću podršku. Nakon podrške od strane organizacije World Vision i Općine Banovići, te pojedinih preduzeća i poznatih ličnosti, u kampanju se uključila i Osnovna škola „Banovići“.

U periodu od 18. do 20. Novembra, učenici škole, zajedno sa roditeljima, nastavnicima i osobljem, održali su prodajni „Sajam zdrave hrane“. Prvog dana, sajam je održan u područnoj školi „Podgorje“, drugog dana u centralnoj školi, dok je trećeg dana, sajam održan u područnoj školi „Repnik“. Sajam je privukao veliki broj posjetitelja, koji su imali priliku kupiti gastronomske specijalitete i proizvode koje su vrijedni učenici, zajedno sa svojim roditeljima, pripremili za ovu priliku.

Sveukupni trud zajednice rezultirao je fantastičnim pazarom od 6848,90 KM, što će biti iskorišteno za potrebe kampanje i obnovu sportskog terena.

Uspješni BH sportisti u podršci kampanje „Srcem za teren“

U širenju vijesti o kampanji „Srcem za teren“ pomažu mnogi sportisti i uspješne ličnosti iz Bosne i Hercegovine. Putem svojih facebook i instagram stranica Udruženje mladih „BaUM“ iz Banovića, do sada je objavilo nekoliko video poruka. Kampanji su se pridružili: Enid Numanović (šampion BiH u profesionalnom boksu), Nermin Haskić (FK Radnički Niš), Irma Rahmanović (Feytiat Basket), Adnan i Almir Maljević (PFHSC Sarajevo), Adam Savić (Poli Timisoara), Džanan Musa (Brookyn Nets), Nihad Djedović (FC Bayern Munchen Basketball), Marica Gajić (Hayat Women Basketball), Alen Ovčina (RK Vojvodina Novi Sad i Reprezentacija BiH), Benjamin Čičkušić (RK Maglaj) i mnogi drugi. Mnogi od ovih sportista, svoje prve dodire sa sportom napravili su upravo iz Banovića, a sada koriste svoju platformu za pomoć mladima u svom gradu.

https://www.facebook.com/BaumBanovici/videos/2359415907707624/

U narednom periodu slijedi niz aktivnosti i događaja koje organizuje Udruženje mladih “BaUM”, a sve u cilju prikupljanja sredstava za rekonstrukciju sportskog terena. U pitanju su sportski turniri, kulturna dešavanja, te prodajni štandovi.

Svoj video podrške možete postaviti na društvene mreže uz hashtag #srcemzateren.

Projekat možete podržati donacijom:

Primalac: Udruženje mladih “BaUM” iz Banovića

Svrha uplate: Srcem za teren

Transakcijski račun: 1323002021139050 NLB Banka

Internacionalne uplate: IBAN: BA3913200107209697 SWIFT: TBTUBA22

Za više informacija o kampanji posjetite www.baum.ba ili facebook ili instagram stranicu @baumbanovici

Promocija knjige Michaela Martensa “U požaru svjetova – Ivo Andrić: Jedan evropski život

Izdavačka kuća Buybook u saradnji s JU Bosanski kulturni centar KS sa zadovoljstvom najavljuje gostovanje Michaela Martensa na ovogodišnjem sajmu “Knjige u nišama – KUN“. Njemački novinar i pisac dolazi u Sarajevo na promociju svoje knjige “U požaru svjetova“. Samo nekoliko mjeseci nakon objavljivanja u Njemačkoj, ova obimna i intrigantna biografija Ive Andrića, izlazi u svom prvom prevodu i to na bosanskom jeziku u izdanju izdavačke kuće Buybook.

Promocija knjige održat će se 28. novembra 2019. u 19:00 sati na Centralnoj sajamskoj bini (Sajam “Knjige u nišama – KUN“, BKC, Branilaca Sarajeva 24, Sarajevo). Razgovor s autorom vodit će Dragoslav Dedović.

Godine 1961. Ivo Andrić je dobio Nobelovu nagradu za književnost – “za epsku snagu kojom oblikuje motive i sudbine iz istorije svoje zemlje“. U majstorski napisanoj biografiji Michael Martens prati Andrićev jedinstven životni put i slika impresivnu panoramu evropske historije 20. vijeka: od djetinjstva u Bosni, preko Sarajevskog atentata, diplomatske službe u Hitlerovom Berlinu, do burnih vremena u Beogradu pod njemačkom okupacijom kad piše djela koji će mu donijeti svjetsku slavu…

Prema riječima autora Michaela Martensa, ova knjiga ne treba niti da diže niti da ruši spomenike. Ona predstavlja pokušaj približavanja jednom čovjeku i njegovom dobu. Iza suhoparnih biografskih podataka kakve nalazimo u enciklopedijama krije se jedan zaista evropski život – i rijetko koji pisac je imao tako izvanredan život. Sam Andrić je pretpostavio da se o trajnoj vrijednosti književnog djela može suditi najranije pedeset godina nakon smrti autora i njegovo sopstveno djelo položilo je ovaj prvi ispit vremena. Andrićevo djelo se s decenijske razdaljine čini izvanvremenskim. On je pjesnik evropskog ranga, a njegovo djelo je dio onoga što su August Wilhelm Schlegel i Goethe početkom devetnaestog vijeka obilježili pojmom “svjetska književnost“. Ravnopravan je s velikim nobelovcima dvadesetog vijeka poput Thomasa Manna, Ernesta Hemingwaya, Alberta  Camusa ili Gabriela Garcíje Márqueza.

O AUTORU

Michael Martens (Hamburg, 1973) njemački je novinar i pisac. Od 1995. do 2000. živio je u Sankt Peterburgu, Kijevu i drugim gradovima istočne Evrope. Od 2002. godine politički je dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga. Sedam godina proveo je u Beogradu, šest u Istanbulu, tri u Ateni. Od 2019. živi u Beču. Njegova knjiga U potrazi za junakom, objavljena 2011, priča je o njemačkom vojniku koji je postao narodni heroj u Jugoslaviji. Martens je 2019. godine objavio opsežnu biografiju nobelovca Ive Andrića pod nazivom U požaru svjetova.

Knjiga U požaru svjetova može se naći u prodaji u Buybookovim knjižarama a uskoro i u knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 32,00 KM.

U večeri promocije knjiga će biti dostupna po promotivnoj cijeni.

ANUR ART Retrospective virtual video exibition 1994-2016

U povodu obilježavanja 27. godišnjice rođenja i razvoja Projekta Ars Aevi, Javna ustanova SARAJEVO Vijećnica/Zičara i Javna ustanova MUZEJ ARS AEVI – Umjetnost epohe organiziraju video projekciju virtualne
izložbe ANUR ART, umjetničkog opusa Anura Hadžiomerspahića osnivača, art direktora i kreatora dugoročnih vizionarskih strategija formiranja kolekcije djela najpoznatijih umjetnika svijeta za Muzej savremene
umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu.

Video projekcija ANUR ART IN MEMORIAM bit će ostvarena u prva dva sata jutarnje otvorenosti Vijećnice za posjetioce, od 9 do 11 sati, svakim danom od 29. novembra do 19. decembra, dana koji obilježava dvadeset i
sedmi rođendan Projekta Ars Aevi.

Prvog i posljednjeg dana projekcije, 29. novembra i 19. decembra, ulaz za prijatelje Projekta Ars Aevi, i za posjetitelje video izložbe ANUR ART, bit će slobodan.