Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Učenici iz Banovića putem “Sajma zdrave hrane” prikupili 7000 KM za obnovu sportskog trenena u kampanji “Srcem za teren”

Kampanja „Srcem za teren“ koju je pokrenulo Udruženje mladih „BaUM“ iz Banovića, a koja za cilj ima prikupljanje sredstava za obnovu sportskog terena pored O.Š. Banovići, svakim danom dobija sve veću podršku. Nakon podrške od strane organizacije World Vision i Općine Banovići, te pojedinih preduzeća i poznatih ličnosti, u kampanju se uključila i Osnovna škola „Banovići“.

U periodu od 18. do 20. Novembra, učenici škole, zajedno sa roditeljima, nastavnicima i osobljem, održali su prodajni „Sajam zdrave hrane“. Prvog dana, sajam je održan u područnoj školi „Podgorje“, drugog dana u centralnoj školi, dok je trećeg dana, sajam održan u područnoj školi „Repnik“. Sajam je privukao veliki broj posjetitelja, koji su imali priliku kupiti gastronomske specijalitete i proizvode koje su vrijedni učenici, zajedno sa svojim roditeljima, pripremili za ovu priliku.

Sveukupni trud zajednice rezultirao je fantastičnim pazarom od 6848,90 KM, što će biti iskorišteno za potrebe kampanje i obnovu sportskog terena.

Uspješni BH sportisti u podršci kampanje „Srcem za teren“

U širenju vijesti o kampanji „Srcem za teren“ pomažu mnogi sportisti i uspješne ličnosti iz Bosne i Hercegovine. Putem svojih facebook i instagram stranica Udruženje mladih „BaUM“ iz Banovića, do sada je objavilo nekoliko video poruka. Kampanji su se pridružili: Enid Numanović (šampion BiH u profesionalnom boksu), Nermin Haskić (FK Radnički Niš), Irma Rahmanović (Feytiat Basket), Adnan i Almir Maljević (PFHSC Sarajevo), Adam Savić (Poli Timisoara), Džanan Musa (Brookyn Nets), Nihad Djedović (FC Bayern Munchen Basketball), Marica Gajić (Hayat Women Basketball), Alen Ovčina (RK Vojvodina Novi Sad i Reprezentacija BiH), Benjamin Čičkušić (RK Maglaj) i mnogi drugi. Mnogi od ovih sportista, svoje prve dodire sa sportom napravili su upravo iz Banovića, a sada koriste svoju platformu za pomoć mladima u svom gradu.

https://www.facebook.com/BaumBanovici/videos/2359415907707624/

U narednom periodu slijedi niz aktivnosti i događaja koje organizuje Udruženje mladih “BaUM”, a sve u cilju prikupljanja sredstava za rekonstrukciju sportskog terena. U pitanju su sportski turniri, kulturna dešavanja, te prodajni štandovi.

Svoj video podrške možete postaviti na društvene mreže uz hashtag #srcemzateren.

Projekat možete podržati donacijom:

Primalac: Udruženje mladih “BaUM” iz Banovića

Svrha uplate: Srcem za teren

Transakcijski račun: 1323002021139050 NLB Banka

Internacionalne uplate: IBAN: BA3913200107209697 SWIFT: TBTUBA22

Za više informacija o kampanji posjetite www.baum.ba ili facebook ili instagram stranicu @baumbanovici

Promocija knjige Michaela Martensa “U požaru svjetova – Ivo Andrić: Jedan evropski život

Izdavačka kuća Buybook u saradnji s JU Bosanski kulturni centar KS sa zadovoljstvom najavljuje gostovanje Michaela Martensa na ovogodišnjem sajmu “Knjige u nišama – KUN“. Njemački novinar i pisac dolazi u Sarajevo na promociju svoje knjige “U požaru svjetova“. Samo nekoliko mjeseci nakon objavljivanja u Njemačkoj, ova obimna i intrigantna biografija Ive Andrića, izlazi u svom prvom prevodu i to na bosanskom jeziku u izdanju izdavačke kuće Buybook.

Promocija knjige održat će se 28. novembra 2019. u 19:00 sati na Centralnoj sajamskoj bini (Sajam “Knjige u nišama – KUN“, BKC, Branilaca Sarajeva 24, Sarajevo). Razgovor s autorom vodit će Dragoslav Dedović.

Godine 1961. Ivo Andrić je dobio Nobelovu nagradu za književnost – “za epsku snagu kojom oblikuje motive i sudbine iz istorije svoje zemlje“. U majstorski napisanoj biografiji Michael Martens prati Andrićev jedinstven životni put i slika impresivnu panoramu evropske historije 20. vijeka: od djetinjstva u Bosni, preko Sarajevskog atentata, diplomatske službe u Hitlerovom Berlinu, do burnih vremena u Beogradu pod njemačkom okupacijom kad piše djela koji će mu donijeti svjetsku slavu…

Prema riječima autora Michaela Martensa, ova knjiga ne treba niti da diže niti da ruši spomenike. Ona predstavlja pokušaj približavanja jednom čovjeku i njegovom dobu. Iza suhoparnih biografskih podataka kakve nalazimo u enciklopedijama krije se jedan zaista evropski život – i rijetko koji pisac je imao tako izvanredan život. Sam Andrić je pretpostavio da se o trajnoj vrijednosti književnog djela može suditi najranije pedeset godina nakon smrti autora i njegovo sopstveno djelo položilo je ovaj prvi ispit vremena. Andrićevo djelo se s decenijske razdaljine čini izvanvremenskim. On je pjesnik evropskog ranga, a njegovo djelo je dio onoga što su August Wilhelm Schlegel i Goethe početkom devetnaestog vijeka obilježili pojmom “svjetska književnost“. Ravnopravan je s velikim nobelovcima dvadesetog vijeka poput Thomasa Manna, Ernesta Hemingwaya, Alberta  Camusa ili Gabriela Garcíje Márqueza.

O AUTORU

Michael Martens (Hamburg, 1973) njemački je novinar i pisac. Od 1995. do 2000. živio je u Sankt Peterburgu, Kijevu i drugim gradovima istočne Evrope. Od 2002. godine politički je dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga. Sedam godina proveo je u Beogradu, šest u Istanbulu, tri u Ateni. Od 2019. živi u Beču. Njegova knjiga U potrazi za junakom, objavljena 2011, priča je o njemačkom vojniku koji je postao narodni heroj u Jugoslaviji. Martens je 2019. godine objavio opsežnu biografiju nobelovca Ive Andrića pod nazivom U požaru svjetova.

Knjiga U požaru svjetova može se naći u prodaji u Buybookovim knjižarama a uskoro i u knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 32,00 KM.

U večeri promocije knjiga će biti dostupna po promotivnoj cijeni.

ANUR ART Retrospective virtual video exibition 1994-2016

U povodu obilježavanja 27. godišnjice rođenja i razvoja Projekta Ars Aevi, Javna ustanova SARAJEVO Vijećnica/Zičara i Javna ustanova MUZEJ ARS AEVI – Umjetnost epohe organiziraju video projekciju virtualne
izložbe ANUR ART, umjetničkog opusa Anura Hadžiomerspahića osnivača, art direktora i kreatora dugoročnih vizionarskih strategija formiranja kolekcije djela najpoznatijih umjetnika svijeta za Muzej savremene
umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu.

Video projekcija ANUR ART IN MEMORIAM bit će ostvarena u prva dva sata jutarnje otvorenosti Vijećnice za posjetioce, od 9 do 11 sati, svakim danom od 29. novembra do 19. decembra, dana koji obilježava dvadeset i
sedmi rođendan Projekta Ars Aevi.

Prvog i posljednjeg dana projekcije, 29. novembra i 19. decembra, ulaz za prijatelje Projekta Ars Aevi, i za posjetitelje video izložbe ANUR ART, bit će slobodan.

Međunarodna naučna konferencija ”Svi smo isti: drugi i drugačiji”

Udruženje za američke studije u Bosni i Hercegovini i Ured za podršku studentima Univerziteta u Sarajevu organiziraju Međunarodnu naučnu konferenciju pod nazivom „Svi smo isti: drugi i drugačiji“. Konferencija se organizuje povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u Kampusu Univerziteta u Sarajevu, u utorak, 3. decembra/ prosinca 2019. godine, s početkom u 9 sati.

Izlagači na ovom skupu su domaći i strani učesnici iz akademskih, stručnih, nevladinih i umjetničkih sredina koji će predstaviti iskustva u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom. Program konferencije usmjeren je na razmjenu značajnih i uspješnih iskustava i praksi drugih zemalja i univerziteta u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom.

Skup će se baviti važnim pitanjima koja se tiču unaprijeđenja odgoja i obrazovanja osoba s invaliditetom. Posebna će pažnja biti posvećena pristupačnosti kulture i umjetnosti osobama s invaliditetom i ulozi sporta u životu osoba s invaliditetom, a završni panel će biti posvećen primjerima dobre prakse u unaprijeđenju ostvarivanja prava osoba s invaliditetom.

Širom svijeta se obilježava ovaj dan na različite načine. Ove godine Udruženje za američke studije u Bosni i Hercegovini i Ured za podršku studentima Univerziteta u Sarajevu, u okviru aktivnosti na povećanju inkluzivnosti u obrazovanju, su se odlučili da to učine organizacijom međunarodnog naučnog skupa kako bi se i na ovaj način pozvalo na osiguranje ostvarivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda za sve, ukazalo na prisutnu diskriminaciju, te učilo iz primjera dobre prakse i uređenog sistema i drugih zemalja.

Ujedinjeni narodi (UN) su 3. decembar/prosinac proglasili Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, a Komisija za ljudska prava je, u rezoluciji od 5. marta/ožujka 1993. godine, pozvala zemlje-članice da ističu obilježavanje ovog datuma kako bi se postigla jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu. Osnovni cilj obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom je unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom kroz podsticanje saradnje svih relevantnih subjekata, otklanjanje socijalne isključenosti i senzibiliziranje javnosti na prisutnost, probleme i kapacitete osoba s invaliditetom u zajednici.

Između objektivnog i imaginarnog: Dobrodošli na otvaranje 14. Pravo Ljudski Film Festivala!

Platna 14. izdanja razapinjemo u kinu Meeting Point večeras u 19:00, a ovogodišnju avanturu započinjemo u društvu gospodina Hulota iz filma Vrijeme za igru francuskog reditelja Jacquesa Tatija. Dobrodošli u high-tech Pariz!

Večer nastavljamo filmom Kisela šuma koji prikazujemo u 22:00. Filmska i teatarska rediteljica Rugilė Barzdžiukaitė predstavljala je, uz Linu Lapelyte i Vaivu Grainyte, svoju rodnu Litvaniju na Bijenalu u Veneciji 2019. godine, gdje su nagrađene Zlatnim lavom za eksperimentalni duh paviljona i neočekivan pristup nacionalnom predstavljanju.

Eksperimentalno i neočekivano su epiteti koji dobro opisuju i njen dokumentarni rad koji ćemo gledati na otvorenju: film o mrtvoj šumi, turističkoj atrakciji naseljenoj crnim pticama. Košmarni prizor koji podjednako podsjeća na nuklearnu katastrofu i Hitchcockove Ptice posmatramo iz perspektive znatiželjnih kormorana. Postepeno otkrivamo bizarnu istinu: na nezamisliv način drevnu borovu šumu uništili su upravo oni – kormorani. Priča o šumi i ljudskim reakcijama na nju nudi uvid u kompleksnu, slojevitu istinu o prirodi i njenim stanovnicima.

Rugilė Barzdžiukaitė je litvanska filmska i teatarska autorica. Završila je master studij iz dokumentarnog filma na Goldsmithsu u Londonu (2013), a bachelor diplomu iz snimateljstva (2006) i teatarske režije (2008) stekla je na Litvanskoj akademiji muzike i teatra. U svom kreativnom opusu Rugile istražuje jaz između objektivnih i imaginiranih stvarnosti, izazivajući antropocentrični način razmišljanja kroz igrarije.

14. Pravo Ljudski Film Festival održava se od 27. novembra do 2. decembra. Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan. Dobrodošli/e!

Za više informacija o programu i programskim sadržajima pratite pravoljudski.org i hashtagove  #pravoljudski14 i #plj14 na socijalnim mrežama.

Objavljen kompletan program 14. Pravo Ljudski Film Festivala

Ponosni smo što sa vama možemo podijeliti kompletan program 14. Pravo Ljudski Film Festivala koji obuhvata ukupno 40 filmova u četiri festivalske selekcije!

Privremeno su ‘ukinute’ sve tradicionalne festivalske selekcije u korist obimnog retrospektivnog programa, posvećenog temi okoliša, odnosno “najvažnijem savremenom izazovu čovječanstva”. Izuzetak su takmičarski program extra muros, te program za mlade Budućnost je ovdje! koji obuhvata premijere kratkih dokumentarnih filmova nastalih na školama dokumentarnog filma PLJFF i partnerskih festivala.

Enormna zagađenost
– Naziv ove selekcije glasi “Okolišno, društveno, mentalno” i to je jedan drugačiji, slojeviti programski pristup koji objedinjuje naš stav, ne samo prema tehnologiji, prirodi i planeti, već i prema društvu, odnosno javnosti, odnosno prema samima sebi, kazala je Kumjana Novakova.

Novakova je istakla i da je ekipa PLJFF smatrala svojom dužnošću da reaguje na ono što nam se događa i lokalno i globalno.
– Festival se održava krajem novembra i početkom decembra, što je ujedno i početak sezone enormne zagađenosti, kada Sarajevo postaje jedan od najzagađenijih gradova na svijetu. Smatramo da je došlo vrijeme da se malo ozbiljnije pozabavimo time, ne samo kroz komentare na društvenim mrežama, nego da pokrenemo jednu ozbiljniju debatu o tome koja je naša uloga u svemu što se događa na planu okoliša, pošto nauka očigledno govori da
svako od nas ima svoj udio u zagađenosti, rekla je Novakova, istakavši da je festival ujedno i reakcija na talas koji je pokrenula mlada švedska aktivistica Greta Thunberg, uspijevši da učini ono što nisu uspjeli naučnici, intelektualci, filozofi i umjetnici – da uzburka javnost.

Selektor festivalskog programa Diogo Pereira istakao je da selekcija extra muros obuhvata filmove iz cijelog svijeta, a najbolji među njima izabrat će međunarodni žiri u sastavu:
Adrianna Quena, Andrés Duque, Greg de Cuir Jr, Ivana Kvesić, Jelena Maksimović.

– Bilo nam je važna činjenica da je filmski jezik u svakom od njih različit zato što time postižemo selekciju koja je privlačna različitim vrstama publike. Ona također uključuje i različite okolišne teme, jer smo željeli da i takmičarski program ima vezu sa temom festivala, kazao je Pereira.

Portreti žena
Festival će biti otvoren 27. novembra (srijeda), u 19:00 u kinu Meeting Point i to filmom Vrijeme za igru francuskog reditelja Jacquesa Tatija. U pitanju je za vrijeme kada je objavljen (1967. godina) neobično ambiciozan i riskantan rad koji istražuje dehumanizirajuću moć tehnologije.
– Procijenili smo da film Vrijeme za igru može u kino dovesti različite vrste publike. Ovaj film istražuje konzumerističko društvo na slojevit način: komičan je, zabavan, ali i intelektualan, u čemu podsjeća na Chaplinove radove, kazao je Pereira.

Na zatvaranju festivala publika će moći pogledati još jedan važan film iz tekuće godine, premijerno prikazan na Locarno Film Festivalu. To je najnoviji film proslavljenog portugalskog dokumentariste Pedra Coste, Vitalina Varela.
– Taj film govori o ženi koja je u Portugal došla kao doseljenica, migrantica, a njime otvaramo pitanje izbjegličke krize. Nadamo se da će portret jedne migrantice koja se doselila u Portugal otvoriti razgovor o izbjegličkoj krizi u BiH koju nipošto ne smijemo ignorisati, kazala je Novakova.

Novakova je najavila i dvije specijalne projekcije ovogodišnjeg PLJFF: film Kuća je crna iranske rediteljice i pjesnikinje Forough Farrokhzad i Guljabani turskog dokumentariste Gürcana Kelteka.

Premijerno će na 14. PLJFF biti prikazani i filmovi nastali u sklopu neformalnih obrazovnih programa za mlade – na sedmom izdanju Škole kreativnog dokumentarnog videa Ko je vidio video?!, te u sklopu Međunarodne škole filma Border Pass / Granični prelaz, koji je saradnja PLJFF i još tri festivala dokumentarnog filma – Dokufesta iz Prištine, Beldocs iz Beograda, te Swiss Youth Film Festivala.

– PLJFF već godinama kroz neformalno obrazovanje mladih spaja film, društveni angažman i razvoj kritičkog mišljenja. Srž novog programa Border Pass je u razmjeni mladih, te kolaborativnom stvaranju. To nisu autorski filmovi u konvencionalnom značenju, nego se radi o istinskom zajedničkom autorstvu ekipa mladih iz različitih zemalja, objasnila je Novakova.

Gosti 14. PLJFF bit će reditelji i rediteljice Sasha Kulak (Hronike žive), Hiroatsu Suzuki i Rossana Torres (Zemlja), Tru’o’ng Minh Quý (Kuća na drvetu), Ivan Marković i Wu Linfeng (Od sutra ću), te hrabre žene Kruščice, Tahira Mika Tibold i Maida Bilal, koje će uz moderaciju Alme Midžić ispričati svoju nesvakidašnju i borbenu aktivističku priču.
14. Pravo Ljudski Film Festival održava se od 27. novembra do 2. decembra.

Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan.

Premijera predstave” Znaš li”

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a će se 30. novembra sa početkom u 20h odigrati premijera predstave „Znaš li“.

Prva repriza zakazana je dan poslije, 31. novembra.

Predstava je rađena u produkciji udruženja “Mundo Mondo”, a u njoj igraju Ivana Vojinović, Alisa Čajić Drmać i Emir Fejzić. Producent predstave je Rusmir Efendić. Kostimigrafiju potpisuje Hatidža Nuhić, dok je dizajn plakata uradio Ismar Žalica.
“Znaš li” provocira, nasmijava, ali i vodi u mračne dubine tri naizgled različita karaktera.

Priča počinje kada dvije djevojke ispred zgrade čekaju svaka svog momka da ga iznenade nakon što se vrati sa poslovnog putovanja. Zaplet nastaje kada otkriju da obje čekaju istog momka. Tada odlučuju pripremiti potpuno neočekivan doček i iznenađenje koje neće biti nimalo ugodno. Njegovi pokušaji da zadrži kontrolu nad situacijom čine ovu predstavu duhovitom, ali i otkrivaju najskrivenije emocije svih likova na sceni.

Rezervacije ulaznica mogu se izvršiti na  telefon 033/ 664 070 ili putem Fb stranice Sarajevskog ratnog teatra.

Otvoreno pismo kolektiva JU Pozorište mladih

JU Pozorište mladih Sarajevo trenutno proživljava kulturološku i civilizacijsku sramotu. Zbog kadrovskih pitanja, stojimo usred najgoreg perioda uopće. Blokirani, izmanipulirani i opstruirani.

JU Pozorište mladih Sarajevo  postalo je poligon za političke manipulacije i međustranačka prepucavanja, za uhljebljavanje diletanata na štetu budžeta namijenjenog stvaranju kvalitetne, prvenstveno dječje, teatarske produkcije.

U čemu je konkretan problem? Od imenovanja Lejle Panjete na mjesto direktorice, krenuo je rolokoster pogrešnih odluka i postupaka, amaterizovanja pozorišta, vođenih isključivo ličnim interesom. Kolektiv JU Pozorište mladih Sarajevo se još u januaru 2019 godine obratio Otvorenim pismom Upravnom odboru JU Pozorište mladih Sarajevo, Kantonalnom ministarstvu za kulturu i sport, Predsjedavajućem Skupštine KS i Premijeru Vlade KS, ukazujući  na nepravilnosti u radu direktorice  Lejle Panjeta, ali reakcija svih gore pobrojanih je izostala.

Najvažnija stavka nezadovoljstva kolektiva JU Pozorište mladih je da naše pozorište više ne obavlja svoju osnovnu djelatnost- vlastita teatarska  produkcija, već služi kao servis. Navodimo poređenje: prije par godina Pozorište mladih je u sezoni realiziralao130-180 predstava, a za vrijeme uprave Lejle Panjeta, u sezoni ostvarujemo oko 70 predstava

  1. septembra na Skupštini KS nije usvojen Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju za 2018 godinu i umjesto da bude razriješena direktorske funkcije, direktorica uredno prima platu namijenjenu za radno mjesto direktora, a uopšte ne dolazi na posao. Dobro instruirana od strane određenih interesnih krugova, Lejla Panjeta 25.09. 2019. godine podnosi neopozivu ostavku, pet dana prije neusvajanja izvještaja od strane Skupštine KS, na što je unaprijed upozorena. Trebalo se odmah pristupiti prihvatanju njene neopozive ostavke od strane tadašnjeg Upravnog odbora JU Pozorište mladih, a zatim i od strane Vlade KS, bilo kakva reakcija je izostala, a za to je isključivo odgovorno nadležno ministarstvo. Vlada KS imenovala je vd UO JU Pozorište mladih 01.11.2019 godine,međutim do danas se nije realizirala ni konstituirajuća sjednica.

Kolektiv JU Pozorište mladih je trenutno u svojevrsnoj blokadi rada zbog političkih razmirica i kadrovskih križaljki. Pozorištu je neophodno zamjensko mjesto glumca, koji je otišao u penziju, a sadašnja direktorica u ostavci  traži da se popuni radno mjesto Stručni savjetnik za kulturu, koje je namijenjeno njoj, iako nije bila uposlenik  JU Pozorište mladih prije dolaska na funkciju direktorice.

Kolektiv JU Pozorište mladih Sarajevo će preduzeti sve, zakonski dozvoljene, mjere (sindikat) da se to ne desi.

JU Pozorište mladih kao kulturno-obrazovna institucija treba da služi obrazovanju naše najmlađe publike, a ne da se preko nje rješavaju političke trgovine i kadrovska uhljebljavanja. Mi imamo obavezu da stvaramo kvalitetnu duhovnu hranu i njome obrazujemo generacije, koje trebaju tek da odrastu u publiku i posjetioce drugih  pozorišta, muzeja, biblioteka, galerija…. Mi smo ta prva, najvažnija karika, a osobe kao što je Lejla Panjeta ne trebaju Pozorištu mladih, niti u svojstvu direktorice, ni savjetnice

Kolektiv JU Pozorište mladih

Stanko Krnjić dobitnik nagrade „VII Bugojanska vaza“

Na konkursu za najbolju kratku priču/pripovijetku, koji je raspisao KSC Bugojno pod pokroviteljstvom općine Bugojno povodom Dana državnosti BiH, nagradu “VII Bugojanska vaza” dobio je Stanko Krnjić iz Stoca koji trenutno živi u Dubrovniku za priču “Otkupnina”. Uz prigodan program, nagrada je Krnjiću uručena 24.11.2019. u JU KSC Bugojno.

Odluku o najboljoj priči donio je žiri u sastavu: Magdalena Blažević (Mostar), Nedžad Ibrahimović (Tuzla) i Darko Cvijetić (Prijedor).

Nagrada se sastoji od replike zdjele “Bugojanska vaza” (najstariji pisani spomenik u BiH) i novčanog iznosa od 1.000 KM. Autorica replike „Bugojanska vaza“ je mr. Adina Kero.

Stanko Krnjić je rođen u Stocu (BiH) 5. travnja 1969. Osnovnu školu završio u Višićima (Čapljina, BiH), a srednju medicinsku u Dubrovniku. Stomatološki fakultet upisao u Sarajevu 1989. Zbog ratnih okolnosti studij nastavlja u Zagrebu gdje je diplomirao 1995. Živi u Župi dubrovačkoj gdje i radi u svojoj stomatološkoj ordinaciji. Piše poeziju, poeziju u prozi, kolumne i priče. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika HB i Društva dubrovačkih pisaca. Do sada je objavio pet zbirkih pjesama.

Za književno stvaralaštvo, dobitnik je sljedećih priznanja:

  • Nagrada “Rijek” za poeziju za 2015. godine
  • Druga nagrada “Fra Martin Nedić”za zbirku “Kroničar Svega” za 2017.
  • Druga nagrada Pasionske baštine za rukopis knjige „Ratište riječi“ za 2019. godinu.
  • Nagrada „Dragutin Tadijanović“ za knjigu „Sto i jedna mala pjesma“ za 2019. godinu

 

 

 

Dodijeljene nagrade za medijski doprinos zaštiti i promociji prava djeteta

Na radionici “Medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta” održanoj na Jahorini dodijeljene su tradicionalna godišnja priznanja UNICEF-a za medijski doprinos zaštiti i promociji prava djeteta. Radionici su prisustvovali novinari i urednici koji su u dosadašnjem radu iskazali interes, znanje i

kapacitet za rad u najboljem interesu djeteta, blogeri i influenceri koji daju podršku promociji i zaštiti

prava djeteta, stručnjaci i predstavnici relevantnih institucija i organizacija.

Priznanja i zahvalnice dodijelila je šefica ureda UNICEF-a za Bosnu i Hercegovinu dr. Rownak Khan koja se predstavnicama i predstavnicima medija zahvalila na vremenu i interesu koje odvajaju za bavljenje važnim temama vezanim za prava djeteta.

“Znam da ovakve teme nisu uvijek među temama koje izazivaju prevelik interes, ali gdje god sam radila, primijećivala sam da su mediji bitan partner sa kojim UNICEF sarađuje i da su medijiuvijek otvoreni za ove teme i ono što mi radimo bez obzira što to nije komercijalizirana tema”, kazala je dr. Khan.

Priznanje za najbolji TV prilog dobila je dopisnice N1 iz Tuzle Nataša Tadić za prilog „Djecu liječiti iz budžeta a političare SMS porukama“.

U kategoriji internet priznanje je dodijeljeno Midhatu Poturoviću za priču „Super heroj bez plašta“ objavljenu na Radio Slobodna Evropa.

Brankica Smiljanić nagrađena je u kategoriji blog za tekst „Čuvajte djecu od samih sebe“, dok je u kategoriji štampa priznanje otišlo u ruke Živane Jovančić iz Magazina Gracija za priču „Srećan sam, u školi sam!“

Zahvalnice za promociju prava djeteta dobili su Jasna Avdibegović (Federalna novinska agencija), Amina Bijelonja (Glas Amerike-VOA), Velida Kulenović (radio Federacije BiH), Aida Hrnjić (Aljeezera), Katarina Lončar (Bljesak.info), Ammar Grbić (Magazin Pereventeen). 

Radionicom “Medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta” UNICEF u Bosni i Hercegovini nastavio je s praksom konsultacija sa predstavnicima medija, stručnjacima, aktivistima i odgovornih institucija o medijskom doprinosu promociji zaštiti prava djeteta.

Analiziran je medijski doprinos obilježavanju 30 godina Konvencije o pravima djeteta i UNICEF-ova kampanja #SlušajDijete kojom je ove godine javnost uspješno mobilizairana javnosti za značajnije prisustvo tema relevantnih za djecu u medijima, diskutovano o medijskom doprinosu promociji kvaliteta obrazovanja i reforme obrazovnog sistema u svjetlu skore objave rezultata PISA testa u kome se Bosna i Hercegovina prvi put pojavljuje, rađeno na izradi smjernica za analizu medijskih sadržaja sa aspekta najboljeg interesa djeteta, smjernicama inkuzivnosti za medije i javne događaje, razmijenjeni kontakti, ideje, iskustava i uzajamnu podršku u svjetlu buduće saradnje sa ciljem poboljšanja medijske podrške za promociju i zaštitu prava djeteta.