Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Međunarodna znanstvena konferencija: Da li je zid zaista pao?

Međunarodna znanstvena konferencija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 28-29.11.2019.

Organizacija: Katedra za njemačku književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Goethe-Institut Sarajevo.

Mjesto i vrijeme: Filozofski fakultet u Sarajevu, sala 30 (Mali amfiteatar)

Otvaranje konferencije je predviđeno za četvrtak 28.11.2019. u 16:15, i ona će trajati do 29.11. u 19:00 sati.

Njemački pjesnik Reiner Kunze je povodom pada Berlinskog zida napisao: „Dok smo ga rušili/Nismo slutili/koliko je visok/zid u nama“. Trideset godina nakon epohalnih gibanja, koja su promijenila lice Evrope i svijeta, a koja su kulminirala u simboličkom događaju pada Berlinskog zida, više nema ni traga euforije, niti govora o kraju historije: granice i zidovi, vanjski i unutrašnji,  opet su u modi, Evropa se još jednom čini podijeljenom. Vrijeme je da se ponovno sagledaju ovi procesi – iz perspektive kulture i književnosti.

Katedra za njemačku književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu zajedno s Goethe-Institutom u Sarajevu organizira dvodnevnu, međunarodnu i interdisciplinarnu konferenciju povodom 30. godišnjice pada Berlinskog zida. Šta je ovaj događaj značio za suvremenike i kako ga se danas sjećamo i kakav status on ima u kolektivnoj imaginaciji? Koji narativi i kakve slike su proistekle iz njega, u književnosti, filmu, pop-kulturi, ili u političkom diskursu? Šta je značila metafora zida prije, a šta nakon 1989, i šta ona znači danas? Da li je na djelu, kako tvrdi Jacques Rupnik, jedna vrsta kontrarevolucije protiv obrata iz 1989.godine? Kako se od tada mijenjala „gramatika granice“? Kakvu ulogu simbol zida i podijeljenog Berlina ima za Christu Wolf,  Inga Schulzea ili Heinera Müllera, a kakvu za Davida Bowiea ili za rock grupu Pink Floyd?

Ovim i drugim pitanjima na konferenciji će se bavit znanstvenici, novinari, filmski i književni kritičari iz BiH, Njemačke, Austrije, Hrvatske i Portugala, među njima, istaknuti njemački i bosansko-hercegovački germanisti i stručnjaci za savremenu njemačku književnost, kao što su Michael Braun (Köln/Berlin), Michael Rohrwasser (Beč), Friedhelm Marx (Bamberg), Peter Hanenberg (Lisabon), zatim Georg Seesslen (München), vodeći njemački filmski kritičar, poznati komparatisti iz BiH i regije Almir Bašović (Sarajevo) i Tomislav Brlek (Zagreb). Pored njih, sudionici su i novinar i pisac Amir Kamber (Köln), urednik i književnik Nenad Rizvanović (Zagreb), te Vahidin Preljević, Naser Šečerović i Irma Duraković, germanisti s Katedre za njemačku književnost iz Sarajeva.

Srdačno vas pozivamo da prisustvujete ovoj konferenciji. Osiguran je i simultani prijevod.

 

Otvorena izložba Čovjek je čovjek

„Čovjek je čovjek“ naziv je fotodokumentarne izložbe o mentalnom zdravlju koja je postavljena u periodu od 20. do 24. novembra 2019. godine u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izložba je organizovana u okviru Projekta mentalnog zdravlja, a pokrovitelj je Ambasada Švicarske u BiH. Izložba prikazuje isječke iz života ljudi sa mentalnim poremećajima i šalje poruku da je oporavak moguć ako postoji adekvatna podrška, a označava početak šire kampanje koja u fokus javnosti stavlja značaj mentalnog zdravlja.

Na otvaranju izložbe, direktorica za saradnju u Ambasadi Švicarske u BiH Barbara Dätwyler Scheuer je istakla: „Ova izložba nas podsjeća da žene i muškarci sa mentalnim poremećajima nisu neke strane osobe koje nemaju veze sa našim životima. Oni su naši susjedi, kolege, saradnici, prijatelji. Sve što im je potrebno je naše prihvatanje, podrška i poštovanje.“

Autor izložbe je fotograf Armin Smailović, čiji se rad bavi i društvima koja su zahvaćena ratnim sukobima i posljedicama ratnog konflikta s fokusom na duševnu patnju, strah, traume, diskriminaciju i stigmatizaciju. Prema njegovim riječima, samo za pripremu procesa bila su potrebna dva velika putovanja i razgovori sa ljudima iz udruženja i centara za mentalno zdravlje širom Bosne i Hercegovine i to bez kamere, bez konkretne namjere i, iznad svega, bez predrasuda. „Od srca priznajem da su me ovi sjajni ljudi koje sam imao priliku pratiti s kamerom i koji su mi poklonili svoje vrijeme i povjerenje duboko dirnuli. Ponosan sam što imam priliku kroz svoj rad njima dati glas za koji se u današnjem društvu još uvijek moraju boriti“, kazao je Smailović.

Oko 30 korisnika i korisnica usluga mentalnog zdravlja iz Bosne i Hercegovine postavilo je izložbu zajedno sa fotografom koji je inspiraciju dobio u druženju sa osobljem centara za mentalno zdravlje i članova i članica udruženja za podršku osobama s mentalnim poteškoćama. Svjetlana Opačić smatra da je ljepota izložbe u istini u fotografijama koje prikazuju dostojanstvo, jer korisnici i korisnice usluga mentalnog zdravlja nisu predstavljeni kao žrtve. „Ova fotodokumentarna izložba koja ima putujući, interaktivni i trajni karakter ima veći efekat u smanjenju stigme i diskriminacije nego neke velike dugogodišnje kampanje. Građani imaju priliku da razgovaraju sa nama i čuju istinske životne priče“, kaže Opačić.

Prema riječima Edina Hodžića mediji imaju veliku ulogu u smanjenju stigme i diskriminacije, budući da je za korisnike usluga mentalnog zdravlja najvažniji miran život u lokalnoj zajednici. „Izložba predstavlja priliku da prenesemo svima naše životne priče i da ukažemo na važnost prevencije i očuvanja mentalnog zdravlja“, zaključio je Hodžić.

Nakon postavke u Historijskom muzeju BiH, izložba će biti dostupna za javnost na online platformama Asocijacije XY (FB stranica AsocijacijaXY i web stranica www.asocijacijaxy.org i www.mentalnozdravlje.ba), kao dio kampanje usmjerene za smanjenje diskriminacije prema osobama sa mentalnim poteškoćama i njihovim porodicama u BiH.

“Vrijeme za igru” Jacquesa Tatija otvara 14. Pravo Ljudski Film Festival

Pravo Ljudski Film Festival bit će otvoren 27. novembra u kinu Meeting Point francusko-italijanskim filmom Vrijeme za igru reditelja Jacquesa Tatija.

Svojevrsni nastavak velikog hita Moj ujak u kojem Tati reprizira ulogu gospodina Hulota, Vrijeme za igru ambiciozan je i riskantan rad koji istražuje dehumanizirajuću moć tehnologije. Hulot kreće na sastanak sa američkim zvaničnikom u nadi da će dobiti posao u futurističkom Parizu. Na putu sreće grupu turistkinja, a potom izbija pravi haos.

Za ono vrijeme (1967. godina) neobično skup i perfekcionistički, film je doživio finansijski fijasko, ali njegova estetika, naročito vizija visokotehnološkog megapolisa sagrađenog od stakla, čelika i ravnih linija, zadržava vrijednost i danas. Isto važi i za poruku, ustvari, pitanje, aktuelnije no ikad – šta se događa sa ljudskim životom kada ga preuzme tehnologija?

Reditelj, glumac i pisac Jacques Tati je autor tek nekoliko filmova, no ipak je ostao upisan u panteon filmskih genija. Njegov pomalo naivni i simpatični gospodin Hulot postao je simbol neuništivog ljudskog duha u epohi ubrzane modernizacije.

Festival zatvaramo najnovijim filmom portugalskog reditelja Pedra Coste, Vitalina Varela.

Nagrađen Zlatnim leopardom za najbolji film, te Leopardom za najbolju glumicu filmskog festivala u Locarnu, Vitalina Varela priča priču o pedesetpedogodišnjoj ženi sa Cape Verdea koja stiže u Lisabon tri dana poslije muževljeve smrti. Vitalina je svoju avionsku kartu čekala 25 godina – naime, toliko dugo je čekala i glas od muža koji joj je ostavio samo neispunjeno obećanje o zajedničkom životu u Lisabonu. Sada se mora suočiti sa žalošću, izdajom i razočarenjem.

Pedro Costa je autor filmova Blood, Down to Earth, In Vanda’s Room, Colossal Youth i Horse Money. Kritičari ga nazivaju filmskim Samuelom Beckettom, a njegov trajni umjetnički interes su ljudi koji žive na margini društva.

14. Pravo Ljudski Film Festival održava se od 27. novembra do 2. decembra. Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan. Dobrodošli/e!

Međunarodni festival književnosti: Predstavljanje autora Emira Durmiševića

Udruženje „Međunarodni festival književnosti“ sa zadovoljstvom najavljuje posljednji novembarski razgovor u okviru programa „Mladi i književnost“ kojeg realizujemo u saradnji sa Općinom Novo Sarajevo. U petak, 22. novembra u 18:00 sati u „Dječijoj kući“ u Grbavičkoj ulici bez broja, predstavićemo izuzetnog autora Emira Durmiševića i njegovu knjigu „Kraljevi i kraljice Bosne“.

Emir Durmišević je jedan od najznačajnijih bh. vizuelnih umjetnika mlađe generacije, koji je u knjizi „Kraljevi i kraljice Bosne“ objedinio većinu svojih talenata, te vrhunskim ilustracijama pridružio i autorski tekst posvećen srednjovjekovnoj Bosni, nedovoljno istraženom periodu, predmetu čestih krivih interpretacija. Osim što nam putem ovog izdanja približava prošlost na koju bismo trebali biti ponosni i neke od njenih junaka koji su potpuno bili zanemareni – jer je šira javnost najčešće djelimično upoznata sa životopisom kralja Tvrtka i kraljice Katarine Kosače, dok su drugi kraljevi i kraljice sa zanimljivim biografijama potpuno nevidljivi u našem tumačenju prošlosti – Emir Durmišević nam i vizuelno predstavlja portrete kraljeva i kraljica za koje ne postoji trag kako su izgledali. Stvarajući svoj likovni svijet, uspio je portretirati nedovoljno istražen dio prošlosti, te će generacije koje danas stasavaju vizuelnu predodžbu o kraljevskoj prošlosti Bosne imati isključivo na osnovu Durmiševićevih ilustracija.
„Ono što djelo od nas traži jeste da kroz njega razvijamo zdravorazumsko i neopterećeno shvatanje prošlosti, da propitujemo naš odnos prema srednjovjekovnom naslijeđu koji bismo trebali graditi bez nekritičkog veličanja nama dalekih vladara, ali također da im istovremeno ne umanjujemo značaj ili obezvređujemo njihovu političku ulogu u cjelokupnom historijskom razvoju bosanske države i društva. Knjiga će biti od posebnog značaja za one koji se prvi put susreću s temama srednjovjekovne bosanske prošlosti jer će im otvoriti vrata u jedan davno izgubljeni svijet prepun intrigantnih likova i priča, pružajući im tako neiscrpan izvor zabave, zanimacije i pouke“, dio je iz recenzije istoričara Emira O. Filipovića o knjizi „Kraljevi i kraljice Bosne“.

Ova knjiga namijenjena je svim generacijama, a najkorisnija bi bila djeci koja uz vizuelno atraktivan sadržaj mogu dobiti adekvatnu edukaciju.
Druženje sa Emirom Durmiševićem i srednjoškolcima/kama sa Općine Novo Sarajevo biće i prilika za motivirajući razgovor o uspješnom umjetničkom putu i rezultatima koje je Emir Durmišević ostvario u različitim oblastima.

O autoru:

Emir Durmišević rođen je 2. aprila 1985. godine u Sarajevu. Završio je Srednju školu primijenjenih umjetnosti, Odsjek za likovno-grafičku opremu i ilustraciju knjige. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Na postdiplomskom studiju, na Odsjeku grafičkog dizajna, istražuje ilustraciju kao sredstvo vizuelne i likovne promocije kulturnog i historijskog naslijeđa. Profesionalno se bavi ilustracijom, koncept-artom, karakter dizajnom i animacijom. Radove je izlagao širom svijeta: u SAD-u, UAE-u, Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Grčkoj, Turskoj, Austriji, Kipru, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini… Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada za svoj profesionalni rad, od kojih je posebno značajna međunarodna nagrada “Zlatno pero”, za ilustraciju, koju dodjeljuje Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Srbije. Učestvovao je kao ilustrator na mnogim projektima: Druga strana medalje, Najljepše bosanske bajke, Kamena priča, Bosansko kraljevsto, Stećkopedija…

Na Grani Zelenoj – Reaktivacija prostora za društvene i kulturne aktivnosti

U BiH postoji veliki broj napuštenih, zapostavljenih, ili nedovoljno iskorištenih javnih prostora. Istovremeno, ogroman broj organizacija civilnog društva, umjetnika i građanskih inicijativa već decenijama nema adekvatan prostor za rad, što dodatno ugrožava njihovu veoma osjetljivu poziciju, i nerijetko ih prisiljava na prestanak rada. Nekadašnji model organizovanja aktivnosti u domovima kulture -“odozgo”- danas više ne funkcioniše, i prema mnogobrojnim primjerima iz svijeta, zamjenjuje se programiranjem i upravljanjem odozdo (bottom-up).

Da li je rješenje u reaktivaciji praznih prostora nekadašnjih domova kulture, industrijskih ili vojinh objekata u konceptu civilno-javnog partnerstva?

O tome govore Aida Kalender, direktorica AKCIJA Sarajevo-
Lejla Kreševljaković, magistrica arhitekture i umjetnisti, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Boriša Mraović, istraživač u organizaciji Crvena (www.crvena.ba) iz Sarajeva
Irena Boljunčić- Gracin, predsjednica mreže evropskih nezavisnih kulturnih centara Trans Europe Halles (teh.net) i predstavnica Saveza udruga Rojca Pula (rojcnet.pula.org).

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

“Bosna i Hercegovina iz drugog ugla”

Prvi turistički portal u Bosni i Hercegovini, koji uskoro obilježava 15 godina postojanja,  i firma Helifilm iz Sarajeva Vam predstavljaju turistički serijal pod nazivom „Bosna i Hercegovina iz drugog ugla“.

Serijal će prikazati Bosnu i Hercegovinu snimljenu iz različitih perspektiva putem najmodernijih dronova u visokoj rezoluciji videa, te na taj način pribiližiti turistima prirodne ljepote, znamenitosti, atraktivne lokacije, kao i kulturno-istorijsko nasleđe ove zeljme.

Isti će otkriti kako su tradicija, arhitektura i prirodna čuda oblikovali ovu prekrasnu zemlju.

Portal www.putuj.ba i Helifilm će u serijalu „Bosna i Hercegovina iz drugog ugla“ predstaviti gradove, planine, jezera i rijeke Bosne i Hercegovine, a kako je planirano premijera ovog serijala biti će upriličena 25.11., u povodu Dana državnosti BiH.

Etika kraja svijeta: vizuelni identitet 14. Pravo Ljudski Film Festivala

Pravo Ljudski Film Festival kroz svoje 14. izdanje naglašava hitnost podizanja svijesti i razvitka senzibiliteta za ono što vjerujemo da je najveći izazov čovječanstva danas: okoliš.

Festivalski program promišlja pitanja klime, zagađenja i otpada u trenutku kada svi polako shvatamo razmjere ekološke krize. Programom želimo istaći međugeneracijsku odgovornost i odgovornost prema drugome životu. Na toj ideji počiva i ovogodišnji vizuelni identitet festivala, koji potpisuje Amir Berbić, te festivalski video, čiji je autor Diogo Pereira.

– Vizuelni identitet ovog izdanja, u potpunosti posvećenog okolišu, grafički ogoljava slojeve ljudskog djelovanja i 4.6 milijardi godina historije Zemlje – kroz boje. Nema nikakvog skrivenog značenja u naslagama zagađenja i uništenja koje smo akumulirali. Vizualiziramo i artikuliramo razgovor o etici kraja svijeta. Naučnici tvrde da je sve mnogo gore nego što zamišljamo, kaže direktorica PLJFF, Kumjana Novakova.

Na početku još jedne otrovne, zagađene sarajevske zime, vjerujemo da možemo započeti razgovor koji će nas konačno inspirirati na akciju. Ili, kao što kaže pisac Scott Russell Sanders u svom eseju Stillness:

“Moramo pružiti otpor napadima na zrak, tlo, vodu i prirodu. Ali uz to, moramo promijeniti i našu kulturu, ne samo naše lidere ili tehnologiju. Moramo podići glas i djelovati za štedljivije, održivije, mirnije i pravednije prakse u našim domovima, na radnim mjestima, u školama i skupštinama. Moramo odbiti šutnju i odustajanje, suočeni sa korporativnim konzumerizmom i masovnom kulturom koja nam prodaje narkotik zabave. Moramo artikulirati i demonstrirati skromniji, radosniji način života.”

Promo video festivala sniman je u potpunosti u Bosni i Hercegovini, u zemlji koja se sa problemom zagađenja zraka hitno mora suočiti.

– Krećući se od snovitog zalaska sunca ka mehaničkom, industrijskom izvoru dima, video najavljuje festivalsku temu okoliša: od poezije prirode do njene destrukcije. Hipnotična i tmurna atmosfera uz slojeviti zvuk zemlje sugeriraju distopijski/posthumani svijet, gdje se postavlja pitanje šta će se zbiti s nama, kaže Diogo Pereira, autor videa i selektor programa PLJFF.

14. Pravo Ljudski Film Festival održava se od 27. novembra do 2. decembra. Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan. Dobrodošli/e!

“Faces” izložba fotografija Vanje Lisac

“Faces” je naziv jedinstvene izložbe fotografija Vanje Lisac, koja će biti otvorena u Foto galeriji Jelićeva, u subotu 23.11., u 20 sati. Radovi su nastali tokom posljednjih nekoliko godina, a rezultat su kreativnosti i velikog entuzijazma umjetnice i ekipe njenih stalnih saradnika. Inspiraciju su našli u modnim trendovima, filmu, muzici, zanimljivim pričama i svemu što ih okružuje. Nadahnuti saradnici, svako u svom segmentu, maksimalno su dali svoj doprinos, a rezultat toga su prave umjetničke fotografije. Većina ovih radova su prepoznatljivi po atmosferi koja je pomalo mračna, mistična i intrigantna, a tom utisku poseban pečat daju adekvatan make up i frizure. Kreacije zabilježene u pravom momentu, sve vještine Vanje Lisac, u kojima se ona igra sa svjetlom i bojama dolaze do izražaja. Finalni proizvod su čudesne, avangardne fotografije koje nam svima daju novu temu za razmišljanje…

„Foto Lisac“, jedna od prvih fotografskih radnji u Sarajevu, iz davne 1920. godine, dio su njenog porodičnog backgrounda. Djed Ivica Lisac  završio je Akademiju za fotografiju u Beču, nekih 20-tih godina prošlog stoljeća, otvorio fotografski atelje ‘Foto Lisac’ u Titovoj ulici i mnoge Sarajlije, starije generacije, to znaju. Vanja Lisac završila je trogodišnju Academy of Arts Hollywood.

Međunarodna konferencija o zaštiti rijeka u Sarajevu

Međunarodna konferencija “‘Pravni i praktični alati za zaštitu rijeka Zapadnog Balkana i njihovih ljudi” koju organizuju nevladine organizacije Arnika (Češka), Centar za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i WWF Adria, a finansiraju Evropska unija, “Transition” program Češke Republike, Global Greengrants Fund i fondacija Heinrich Böll, će se održati u hotelu Grand u Sarajevu od 27. do 29. novembra.

Konferencija je reakcija na kontinuirano pregrađivanje divljih rijeka na Zapadnom Balkanu hidroelektranama. Prema Centru za životnu sredinu, u čitavoj regiji je projektovana izgradnja oko 2700 novih hidroelektrana.

Pravni i praktični alati za zaštitu rijeka, poput evropske mreže zaštićenih područja Natura 2000 ili Arhuske konvencije biće glavne teme konferencije koja će ugostiti ekologe i aktiviste zajedno s vladinim i regionalnim predstavnicima u cilju pronalaženja zajedničkog dogovora o učinkovitoj zaštiti rijeka.

“Našim draguljima prirode prijeti nekontrolisan i netransparentan nalet izgradnje hidroelektrana. Planirano je da preko 300 nepotrebnih hidroelektrana blokira 244 rijeke u Bosni i Hercegovini. Privatne kompanije ulažu novac i ostvaruju profit, dok narod od izgradnje hidroelektrana nema nikakve koristi. U konačnici, stvara se samo velika šteta za životnu sredinu, a finansijski gubici kroz poreze i subvencije na obnovljive izvore energije pretvaraju se u profit privatnih kompanija“, upozorava Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.

Prema riječima advokata WWF Adria, Đorđa Stefanovića, rješenje ove problematike nije teško: „Političari moraju usvojiti i primjenjivati zakone o ekološki prihvatljivom protoku rijeka, vršiti monitoring i osigurati sudjelovanje javnosti u procesima donošenja odluka. Situacija varira u regiji i svaka država može primijeniti drugačiji pristup. Međutim, rezultati i problemi su isti – jedna po jedna, uništavaju se jedinstvene prekrasne rijeke na Balkanu”.

„Govornici koji će prisustvovati konferenciji imaju dugogodišnje iskustvo u vršenju monitoringa podataka, korištenju zakona o pristupu informacijama, kao i evropskim direktivama o zaštiti prirode“, kaže organizatorka konferencije iz Arnike, Zuzana Vachůnová. „Želimo upotrijebiti međunarodno znanje kako bismo kreirali sinergiju i definisali posebne korake za zaštitu rijeka i ljudi koji od njih zavise. Takođe, oni koji se godinama unazad hrabro bore za svoju životnu sredinu će tokom konferencije podijeliti svoje impresivne i nadahnjujuće priče“, zaključuje ona.

Izložba “Zidovi”

U povodu 30.godišnjice pada Berlinskog zida, a u okviru programa „Mjesec muzeja 2019.“ u Historijskom muzeju BIH će se održati razgovor „Šta je ostalo?“ i otvoriti izložba „Zidovi“.

Ove godine obilježava se 30 godina od pada Berlinskog zida, jedne od značajnijih prekretnica u svjetskoj historiji. Uklanjanje „Željezne zavjese“, kao fizičke barijere, nagovještavao je početak prevazilaženja podjela, „ideoloških zidova“  i početak neke nove Evrope. Izložba „Zidovi“ povezuje tri grada – Sarajevo, Berlin i Goricu, tematizira pad Berlinskog zida, ali se bavi i zidovima i granicama s kojim su se Sarajevo i Gorica u svojoj historiji suočili. Spajajući partnere iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Italije i Slovenije projekat nastoji reflektirati naslijeđe tri grada kroz problematiku zida, naglašavajući lokalne posebnosti i ističući njihove zajedničke vrijednosti. Projekat nastoji istaknuti percepcije zidova i granica – fizičke i figurativne u vrijeme njihovog postojanja, fokusirajući se na prevazilaženje istih. Na izložbi će između ostalog biti predstavljene fotografije Paula Lowe-a, koji je bio u Berlinu 1989., ali i ratnom Sarajevu, Danila Krstanovića, Rogera M. Richardsa, rad Top liste nadrealista iz 1988. koji se bavi granicama i zidovima čak i prije pada Berlinskog zida, a biće izložen i rad Andreja Đerkovića „United/2009“, koji govori o ocu i sinu koji su se zatekli na dvije strane sarajevskog „zida“.

Izložba „Zidovi“ je ranije bila postavljena u Ljubljani i Berlinu, realizira se u okviru EU projekta Obserwing walls: 1989. – 2019. godine, a partneri Historijskog muzeja BIH na projektu su: Nacionalni muzej novije historije/Muzej novejše zgodovine (Slovenija), Fondacija Berlinski zid/ Stiftung Berliner Mauer (Njemačka),  Beletrina (Slovenija) i Quarantasettezeroquattro/47-04 (Italija).

Prije otvorenja izložbe u 20:00 u Historijskom muzeju BIH će u organizaciji Njemačke ambasade biti organizovan razgovor pod nazivom „Šta je ostalo?“, u kojem učestvuju Markus Meckel, posljednji ministar Vanjskih poslova DDR-a i član Bundestaga ujedinjene Njemačke, prof. dr. Asim Mujkić i prof. dr. Sead Turčalo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Razgovor će moderirati Maja Gasal – Vražalica. Markus Meckel je izuzetno važan svjedok mirnog ujedinjenja Njemačke i danas aktivni zagovornik suočavanja sa prošlošću.