Autor: urednik

Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Friedrich Ebert BiH organizuju drugi po redu Feministički ekonomski forum koji će se održati 17.12.2019. godine u 17:45, mjesto održavanja je Hub387, Maglajska 1 u Sarajevu. Feministički ekonomski forum je platforma za razgovor o aktuelnim saznanjima feminističke ekonomije, njenim zahtjevima na globalnom nivou, te prilikama za sagledavanje i unapređenje ekonomske stvarnosti koje ona pruža u Bosni i Hercegovini. Konkretno, želimo da otvorimo raspravu o relevantnim i aktuelnim ekonomskim pitanjima iz feminističke perspektive, kao što su ekonomija brige: neplaćeni kućni rad, briga o djeci i briga o starijim; siromaštvo i efekti mjera štednje na žene; žene, tržište rada i prekarni rad.

Na ovogodišnjem Feminističkom ekonomskom forumu bit će predstavljeni nalazi Narandžastog izvještaja, odnosno godišnjeg izvještaja o stanju ljudskih prava žena u Bosni i Hercegovini. Izvještaj će predstaviti Delila Hasanbegović iz Sarajevskog otvorenog centra, a nakon toga otvaramo panel diskusiju u kojoj učestvuju Anđela Pepić, Nikolina Obradović i Sanela Bašić iz Bosne i Hercegovine, a panel diskusiju će moderirati Sonja Lokar iz Slovenije.

U Sarajevu su dodijeljene godišnje Nagrade za inovativne nastavnike i nastavnice. Svečana ceremonija uručenja priznanja nastavnicima i nastavnicima za inovativne prakse je održana po četvrti put u organizaciji Centra za obrazovne inicijative Step by Step i uz podršku partnera i donatora. Spektakularan događaj koji slavi nastavničku profesiju, jedini takav u zemlji, održan je u Narodnom pozorištu u Sarajevu.

„Riječi su mi postale preblage i nedostatne da opišem sve ovo što radimo i zajednički stvaramo. Iskrena da budem, pomalo sam se umorila i od govora, i da ih držim i slušam. Poželjela sam se stvarne akcije, pokretanja novih stvari. A mi to ovdje radimo. Kako su se mane pretvorile u vrline, i obratno, nas krase tri predivne mane. Često nam kažu da smo naivni, jer vjerujemo u solidarnost, dobrotu, poštenje. Još nam kažu i da smo patetični, jer vjerujemo u prijateljstva i djecu. Na kraju, kažu i da smo malo ludi. E pa dobrodošli u ovu zajednicu malo naivnih, malo patetičnih i malo ludih. Večeras je naše veče slavlja i veselja malo naivnih, malo patetičnih i malo ludih.“

Tako je, uz nastup dječjeg hora „Suncokreti“, u prepunom Narodnom pozorištu Radmila Rangelov Jusović, direktorica COI Step by Step, otvorila emotivnu ceremoniju koja simbolično nagrađuje upravo one koji su zbilja važni, one koji odgajaju i oblikuju nove generacije u čijim je rukama budućnost ove i svake druge zemlje – nastavnike i nastavnice.

Od prispjelih gotovo 170 inovativnih praksi koje su slali nastavnici i nastavnice iz cijele Bosne i Hercegovine, odabrano je pedeset nominiranih u pet kategorija, a nagrađene su prakse, po kategorijama:

1. Dobitnica u kategoriji 1, Odgajatelji/ce u predškolskom odgoju i obrazovanju, je Edina Kevro, JU, “Dječiji vrtići Ciciban”, Mostar
2. Dobitnik u kategoriji 2, Učitelji/ce razredne nastave u osnovnim školama, je Boško Jovičić, JU Prva osnovna škola Brčko
3. Dobitnik u kategoriji 3, Predmetni nastavnici/e u osnovnim školama, je Mahir Mališević, JU Osnovna škola ‘Srednje’, Ilijaš, Sarajevo
4. Dobitnik i dobitnica, sa jednakim brojem bodova žirija, u kategoriji 4, Predmetni nastavnici/e u srednjim školama, su Adila Salibašić, Druga gimnazija Sarajevo, i Vedran Zubić, JU Gimnazija Dobrinja, Sarajevo
5. Dobitnice u kategoriji 5, Stručni saradnici/e na svim nivoima odgoja i obrazovanja, su Dijana Galić i Sanja Budimir, Osnovna škola ‘France Dall’era’, Vir

U emotivnim govorima kojima su se pobjednice i pobjednici zahvalili na nagradama, nastavnice i nastavnici su naglasili kako im mogućnost da učestvuju u velikim i dobrim pričama poput ove znači nemjerljivo i kako je cijela nastavnička zajednica motivirana ovom nagradom kao priznanjem za svoj rad.

Uz “Suncokrete”, na pozornici Narodnog pozorišta su se našli Prorocks, Škola pop/rok gitare i grupa Konvoj, Miodrag Miki Trifunov, Sin Kurt i Dženana Hrustemović. Poruka ove posebne noći i svakako poruka koja treba biti utkana u društvo u cjelosti, je da su čarobnjaci i čarobnice, nastavnici i nastavnice, zaista važni.

Više informacija i filmove o ranijim dobitnicima Nagrade, kao i o nominiranim praksama ove godine, možete pročitati na stranici www.inskola.com.

Godišnja nagrada za nainovativnije odgajatelje i odgajateljice, učitelje i učiteljice, nastavnike i nastavnice, te stručne saradnike i saradnice, se dodjeljuje u 5 kategorija i nastoji prepoznati, nagraditi i promovisati one pojedince i pojedinke koji daju nemjerljiv doprinos razvoju odgoja i obrazovanja, predane i posvećene profesionalce koji svaki dan u vrtiću ili školi pretvaraju u čarobnu avanturu učenja i otkrivanja.

VIŠE INFORMACIJA NA O ORGANIZATORU NA http://www.sbs.ba/

U petak, 13.12.2019. godine, Udruženje PROSLAVI OPORAVAK, organizovalo je u OŠ Edhem Mulabdić centralni događaj projekta prevencije ovisnosti „Ja biram…“, koji je podržan od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Cilj projekta je bio da se promovišu zdravi načini življenja kod mladih, da se mlade osobe educiraju o problemu ovisnosti i načinima razvijanja pozitivnih strategija suočavanja sa pritiscima iz okoline, kao i da se ukaže na važnost negativnog stava spram upotrebe droge.

Na ovom događaju dodijeljene su nagrade za najbolje radove koji su pristigli na Konkurs za literarne radove, te je ujedno i promovisan Zbornik literarnih radova.

 Objavljivanjem Konkursa za literarne radove „Ja biram…“ željeli smo dati na važnosti kreativnom i literarnom izražavanju mladih, te učenike, u saradnji sa školama, potaknuti da se što veći broj prijavi sa svojim radom.

Na Konkurs, koji je bio otvoren od 16.09. do 15.11.2019. godine pristiglo je ukupno 128 radova, od čega je stručni žiri odabrao pobjednike te ukupno 47 radova koji su objavljeni u Zborniku radova. Pravo učešća su imali učenici 8. i 9. razreda osnovnih škola te 1. i 2. razreda srednjih škola.

Centralnom događaju je prisustvovalo oko stotinu učenika, sa svojim nastavnicima i roditeljima, iz cijele FBiH, te su uz prigodan program, učenicima čiji su radovi odabrani kao najbolji kao i učenicima čiji su radovi pohvaljeni od strane žirija, dodijeljene nagrade.

Sa ovim događajem ujedno smo obilježili i „Mjesec borbe protiv ovisnosti“, dodatno naglašavajući da se upotreba psihoaktivnih supstanci kao i razvijanje ovisnosti može i mora prevenirati.

Radovi koji su nagrađeni, u četiri kategorije, su:

 Osnovna škola pjesma – Amina Kukrica, 9. razred, Četvrta osnovna škola Mostar

Osnovna škola priča – Adna Bečić, 9. razred, OŠ Vrhpolje Sanski Most

Srednja škola pjesma – Belma Kahrimanović, 2. razred, Gimnazija Sanski Most

Srednja škola priča – Nejra Mrkonjić, 1. razred, Mješovita srednja škola Banovići

Posebna pohvala žirija:

 Sara Džiho, 8. razred, OŠ Zalik Mostar

Ahmed Halilbašić, 8. razred, Prva osnovna škola Živinice

Ajna Kotorić, 2. razred, Gimnazija Musa Ćazim Ćatić Tešanj

Mirnes Omerović, Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Benjamin Mahmutović, Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Zahvaljujemo se FMON i svim školama sa područja FBiH, kao i svim učenicima, roditeljima i nastavnicima koji su podržali ovaj projekat.

*Udruženje PROSLAVI OPORAVAK je nevladina organizacija osnovana 2008. godine od strane oporavljenih ovisnika, koji su prepoznali važnost resocijalizacije u kompleksnom procesu oporavka od ovisnosti i započeli programe u koje su se uključivale osobe koje su izlazile iz rehabilitacijskih centara. Programi rada u Udruženju PROSLAVI OPORAVAK obuhvataju rad na motivaciji za odlazak na liječenje, resocijalizaciju te socijalnu reintegraciju. Također, u okviru savjetovališta za problematiku zloupotrebe droga razvijen je i program rane intervencije za mlade, gdje se zajednički sa mladim osobama i njihovim porodicama radi na prevenciji razvoja ovisnosti. Besplatni telefonski broj za pomoć osobama pogođenim problemom ovisnosti je 0800 28 000.

Centar za životnu sredinu je u subotu Muzeju Republike Srpske u Banjaluci proslavio 20 godina rada.  Povodom dvije decenije postojanja, dodjeljene su nagrade za najbolje vizuelno rješenje na temu ovog jubileja i uručene su zahvalnice organizacijama, institucijama, medijima i firmama koje su podržavale Centar u proteklom radu.

Brojnim prijateljima i partnerima Centra koji su se okupili na proslavi, predstavljen je film i publikacija o radu udruženja.

Na konkursu za najbolje vizuelno rješenja povodom 20 godina postojanja, prvu nagradu dobio je Vuk Stupar, za rad koji predstavlja  ljudsko srce  i godove drveta.

“Unutar srca se nalazi tačno 20 godova onoliko koliko se godina i proslavlja. Izabrao sam zelenu boju jer ona predstavlja prirodu kao i rast, napredak, nadu i zdravlje. Godovi takođe asociraju na veliki broj posječenih stabala što bi trebalo da nam ukaže da vodimo malo veću brigu o prirodi”, obraložio je Vuk svoje idejno rješenje.

Ovaj rad će biti primijenjen na promotivne materijale Centra za životnu sredinu i nagrađen je sa 200 KM.

Drugu nagradu osvojio osvojo je Nikola Morača. Njegov rad predstavlja broj 20 dopunjen simboličnim elementima prirode. Rad je nagrađen sa 100 KM.

Treća nagrada je dodijeljena Dragani Babić za ilustraciju kojom je, kako je objasnila, pokušala da predstavi čistu prirodu gdje bi svi trebali imati podjednak prostor i slobodu, bez zloupotrebe istog. Rad je nagrađen sa 50 KM.

Zahvalnice za podrušku djelovanju Centra za životnu sredinu uručene su: Arhus centru Sarajevo, Eko timu Sarajevo, Centru za ekologiju i energiju Tuzla, Eko Gotuši, Eko elementu Bugojno, Eko forumu Zenica, Eko putu Bijeljina, Greenways-u, Zelenoj akciji iz Hrvatske, Friends of the Earth Europe, Friends of the Earth International, Helsinškom parlamentu građana, medijima BUKA i Impuls, Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, Nacionalnom parku Sutjeska, Nacionalnom parku Kozara, Elektro timu, CSK printu, Supermarketu doo – NextBike, Heinrich Böll Stiftungu i organizaciji CCFD-Terre Solidaire.

Takođe su posthumno uručene dvije zahvalnice zaslužnim pojedincima: Mirjani Tešanović i Draganu Mihajlović – Mihu.

Udruženje građana Centar za životnu sredinu, tokom posljednje dvije decenije, pozicioniralo se na mjesto vodećeg udruženja koje se bavi pitanjima životne sredine u Bosni i Hercegovini. Danas je Centar za životnu sredinu prepoznat kao organizacija koja na argumentovan i aktivan način utiče na relevantne javne politike, podiže javnu svijest o pitanjima životne sredine te ostvaruje konstruktivnu saradnju sa drugim udruženjima, mrežama, institucijama, međunarodnim organizacijama i pojedincima.

Sve je počelo 1998. godine kada se grupa studenata biologije, geografije i turizmologije banjalučkog Prirodnomatematičkog fakulteta okupila i odlučila da registruje udruženje građana pod nazivom Mladi istraživači Banjaluke.

Cilj osnivanja Mladih istraživača Banjaluke je bila želja osnivača da unaprijede kako svoje studije i znanje koje su sticali na fakultetu tako i da daju doprinos naučnim istraživanjima, te da podignu svijest ljudi o potrebi zaštite životne sredine u Banjaluci, Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Osnivačka skupština sa 30 učesnika održana je 9. juna 1999. godine dok Mladi istraživači Banjaluke zvanično postoje od 8. jula 1999.

Organizacija, koja je počela kao udruženje koje se primarno bavi naučno-istraživačkim radom i na taj način doprinosi oblasti životne sredine, vremenom je rasla, a rastao je i njen uticaj, ne samo na lokalnom, već i na državnom nivou. Prostorije fakulteta postaju premalene za aktivan rad, pa se organizacija 2004. godine seli u novu kancelariju.

Mladi istraživači vremenom počinju da shvataju da zagovaranja i politike u oblasti životne sredine mogu dovesti mnogo više do promjena u unapređenju životne sredine, te se kroz aktivnosti i ciljeve mijenja i vizija udruženja. Godine 2005. ove promjene dovode i do preimenovanja udruženja i Mladi istraživači Banjaluke postaju Centar za životnu sredinu. Od tada, kako to opisuju članovi organizacije, počinje jedna nova era.

Više detalja o borbama, inicijativama i uspjesima Centra, možete saznati u publikaciji  koja je objavljena povodom ovog jubileja, kao i u kratkom filmu “Prvih 20 godina borbe za prirodu i ljude”.

Institut za razvoj mladih KULT organizirat će javne konsultacije u vezi sa dokumentom „Metodologija za izradu Povelje o ljudskim pravima u privrednom sektoru u BiH“ koje će se održati u utorak, 17.12.2019. u prostorijama EU info centra, na adresi Skenderija 3 u Sarajevu, sa početkom u 13 sati.

Dokument koji ćemo predstaviti nastao je u okviru inicijative „Poboljšanje ljudskih prava u privrednom sektoru u Bosni i Hercegovini“ koju provodimo u saradnji sa Udruženjem poslodavaca FBiH i uz podršku Evropske unije. Inicijativa se bazira na vodećim principima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima, a ima za cilj osigurati veće poštivanje ljudskih prava u svim segmentima poslovanja bosanskohercegovačkih privrednika bez obzira na njihovu djelatnost i veličinu.

U sklopu inicijative uradili smo istraživanje o tome u kojoj mjeri se poštuju ljudska prava u privrednom sektoru te ćemo Vam ovom prilikom kratko predstaviti i rezultate istraživanja.

Aktivisti Centra za životnu sredinu su u Banjaluci održali javnu akciju s ciljem skretanja pažnje javnosti na problem prekomjernih emisija ugljen dioksida iz fosilnih goriva. Prerušeni aktivisti kretali su se kroz Gospodsku ulicu noseći na svojim leđima improvizovane vreće sa ugljem čime se simbolično prikazao teret emisija ugljen dioksida i zagađenja koji trpe sve kategorije našeg društva.

Na ovaj način, Centar za životnu sredinu upozorio je i na globalnu klimatsku i ekološku krizu koja je glavna tema Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2019. (COP25), a koja se dešava u Madridu.

Na ovoj konferenciji, Bosna i Hercegovina, zajedno sa Slovenijom, ponijela je sarkastičnu titulu «Fosil dana». Riječ je o tituli koju tokom trajanja klimatskih samita dodjeljuje Mreža za klimatsku akciju (CAN).

Negativno priznanje se dodjeljuje tokom održavanja samita državama koje otežavaju napredak ka hitnoj klimatskoj akciji, a Bosna i Hercegovina ga je zaslužila zahvaljujući planovima vlasti za realizaciju neopravdanog projekta izgradnje nove termoelektrane na ugalj Tuzla 7 i spremnosti konzorcijuma banaka koji predvodi slovenačka NLB banka da finansira manji dio ukupne investicije.

«Dešavanja na globalnom nivou po pitanju klimatske i ekološke krize transponovana su i na lokalnom nivou, jer se mjere za  smanjenje emisija i adaptacije na klimatsku krizu jako sporo realizuju. Energetski sektor je najznačajniji izvor proizvodnje štetnih polutanata i gasova staklene bašte u našoj zemlji, a naša energetska strategija za narednih 15 godina uopšte ne pominje scenarije dekarbonizacije», istakla je Majda Ibraković, asistentica na programu Energija i klimatske promjene.

Ona naglašava da trenutne okolnosti i razvoj dešavanja na ovogodišnjem samitu COP25 ne ulijevaju nadu da su zemlje ozbiljno shvatile svoje zadatke u procesu dekarbonizacije i povećanja klimatske ambicije.

«Moramo se smjesta pokrenuti sa tačke mrtvog slova na papiru naših strateških dokumenata i reagovati u pravcu poticanja obnovljivih izvora energije, jačanja niskokarbonskog urbanog razvoja, poboljšanja javnog prevoza u urbanim područjima, ukidanja subvencija za ugalj te nastaviti sa povećanjem kapaciteta BiH za prevenciju i odgovor na klimatske katastrofe», istakla je Majda Ibraković.

Ovogodišnja Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2019. počela je 2. decembra pod sloganom „Vrijeme je za djelovanje“ uz učešće predstavnika iz 196 zemalja. Zadatak COP25 je da se potvrdi predanost ciljevima UN-ove Konvencije o klimatskim promjenama i implementaciji Pariskog sporazuma (čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina) te da se povećaju ambicije vezane za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Kada govorimo o kontekstu naše zemlje, podatak Evropske agencije za životnu sredinu o proizvodnji ugljendioksida po glavi stanovnika za našu zemlju govori o čak 7,8 tona što je najveća emisija u regiji i svrstava našu zemlju u prvih 50 zemalja u svijetu, skoro u rangu Kine, Poljske i Njemačke.

Bosna i Hercegovina trenutno priprema svoj Nacionalni energetski i klimatski plan za period do 2030. godine, koji treba da definiše prioritete naše zemlje koji se ogledaju u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji,  energetske efikasnosti i smanjenju emisije stakleničkih gasova.

„Klimatske promjene i sve što one donose imaju itekako značajne posljedice po BiH. Ekstremne suše i poplave, koje su nekad bile stogodišnji događaji, pod uticajem klimatskih promjena postaju sve češće. Osim potrebe za predviđanjem i adaptacijom na fizičke posljedice, moramo u obzir uzeti i promjene koje nastaju na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Ove promjene podrazumjevaju sve težu situaciju za fosilna goriva, kao što je naplaćivanje emisija ugljen dioksida, ili odbijanje svih većih svjetskih, posebno EU banaka da finansiraju termoelektrane na ugalj. Međutim, dobra posljedica je da su obnovljivi izvori sve efikasniji, raznovrsniji i jeftiniji, a sa sobom donose nova radna mjesta i drugu šansu za radnike i ekonomije svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu“, zaključio je Igor Kalaba, asistent na programu Energija i klimatske promjene.