Veliki autori (ce) njemačkog jezika u programu drugog Bookstana

Internacionalni festival književnosti Bookstan
Buybook/Radićeva ulica/Akademija likovnih umjetnosti
Od 4. do 7. jula 2017.

Fokusirajući se i dalje na prostor koji ne pripada ni istoku ni zapadu te na autorice i autore koji najčešće djeluju u izmještenim okolnostima ili su druga i treća generacija emigranata, festival Bookstan u svom drugom izdanju posebnu pažnju posvećuje onima koji/e pišu na njemačkom jeziku, bez obzira na porijeklo ili njihovo trenutno prebivalište. Iskustvo Buybooka kao izdavačke kuće pokazuje da nam upravo najzanimljivija djela dolaze od autora/ica čije identitete možemo definisati kao fluidne. Interesantno je da će među ovom grupom gostiju biti i jedan sarajevskog porijekla, te će Bookstan biti i prva prilika za ozbiljnije upoznavanje sa stvaralaštvom Tijana Sile. Osim njega festivalska publika ponovo će se sresti s Ilijom Trojanowim koji je nedavno u Sarajevu boravio na rezidencijalnom programu, kada je i objavljeno njegovo kapitalno djelo „Skupljači svjetova“ u izdanju Buybooka.
Abbas Khider i Nellja Veremej takođe su dio programa koji potvrđuje kako je književnost jedan od najboljih načina za sagledavanje i upoznavanje specifičnih društvenih okolnosti unutar kojih autori i autorice djeluju.
Njihova predstavljanja moderiraće Dragoslav Dedović i Vahidin Preljević.

ILIJA TROJANOW

Ilija Trojanow, rođen 1965. u Sofiji, odrastao je u porodici političkih azilanata u Njemačkoj i Keniji. Posljednjih godina živi u Beču. Jedan od najvažnijih pisaca njemačkog govornog područja i najznačajnijih evropskih intelektualaca današnjice. Proslavio se višestruko nagrađivanim romanom „Sakupljač svjetova“ koji je preveden na više od dvadeset jezika. Građu djela čini biografija britanskog oficira i istraživača Richarda Burtona, a nedavno je objavljen i na bosanskom jeziku u izdanju Buybooka.

Objavio je više nagrađivanih romana i zbirki proze, te nekoliko esejističkih knjiga koje su odjeknule u evropskoj javnosti, između ostalih, „Napad na slobodu“ (s Juli Zeh), žestoku kritiku špijuniranja i nadziranja u režiji SAD-a, te „Odbijanje sukoba“ (s Ranjitom Hoskoteom), polemiku protiv teze o sukobu civilizacije zastupajući gledište da je izvorište svake (napredne) kulture u amalgamiranju različitog. Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada, između ostalih- Adelbert von Chamisso nagrade i nagrade Lajpciškog sajma knjiga.

ABBAS KHIDER

Abbas Khider rođen je 1973. godine u Bagdadu, a od 2000. živi u Njemačkoj. Godine 1996. bio je uhapšen i pritvoren zbog  „političkih razloga“. Od 1996. do 2000. godine bio je primoran na izbjeglištvo u brojnim zemljama. Studirao je filozofiju i književnost u Njemačkoj. Objavio je brojne pjesme na arapskom jeziku. Trenutno živi u Berlinu. Njegov debitantski roman, “Der falsche Inderis” osvojo je 2010. godine renomiranu nagradu Adelbert von Chamisso. Ove godine ista nagrada dodijeljena mu je za cjelokupno stvaralaštvo.

Nagrada se inače dodjeljuje u čast velikih autora njemačkoj jezika čiji je rad oblikovan promjenom kulture.

TIJAN SILA

Tijan Sila rođen je 1981. godine u Sarajevu. S porodicom je 1994. emigrirao u Njemačku. Studirao je njemački i engleski u Heidelbergu. Danas živi u Kaiserslauternu, gdje radi kao nastavnik u zanatskoj školi. Njegov roman „Tierchen unlimited“ mješavina je junakovih iskustava iz ratnog Sarajeva i doživljaja nakon dolaska u Njemačku. Sila je oduševio kritiku zbog neobičnog humora i odnosa prema njemačkom jeziku. Naslov ovog romana je gotovo nemoguće prevesti a jednako ga je teško žanrovski odrediti.

 

NELLJA VEREMEJ

Nellja Veremej rođena je u Maikopu, u Rusiji, 1963. godine. Živjela je i radila u Berlinu kao njegovateljica starijih osoba, nastavnica ruskog, novinarka i spisateljica, sve do 1994. Koristeći jezik koji nije njen maternji, napisala je vispren roman o Berlinu, „Berlin is in the East”, koji govori o velikoj varki i samoobmani, lažnim nadama i ispravnim ali kasnim spoznajama, o čežnji i o tome kako živjeti u neizvjesnosti velikog grada. Veremejin prvi roman je i nagrađen u Njemačkoj, a žiri je o svom izboru rekao sljedeće: „Njen prikaz brzog tempa njemačke prijestolnice u sirovo realističkom, a u isto vrijeme poetično melanholičnom maniru, govori o životu stranca u velikom gradu, o neostvarenim snovima i neslućenim trenucima sreće”.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »