Javna debata i nastup Damira Imamovića

0

Javna debata „Dom kulture Bosanski Petrovac – Dom antifašizma i feminizma“ održat će se 10. maja 2018. godine u Centru za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac (nekadašnji Dom kulture), u 18 sati. Javna debata događaj je u sklopu projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira Udruženje „Akcija“ Sarajevo  uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

Učesnici i izlagači su Slobodanka Kerkez, direktorica Centara za kulturu i obrazovanje, Milica Kecman, kustosica Spomen-muzeja „Jovan Bijelić“ te Ahmet Hidić, osnivač i prvi direktor Centra za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac. Javnu debatu moderirat će programski koordinator Udruženja „Akcija“ Nebojša Jovanović. Događaj će upotpunit izvedba interpretatora sevdalinki i kompozitora Damira Imamovića, koji će nastupiti po završetku razgovora među najavljenim učesnicima.

Organiziranjem događaja širom Bosne i Hercegovine u prostorima bivših domova kulture, Udruženje „Akcija“ podstiče jačanje informirane i konstruktivne debate o ovoj važnoj fizičkoj i simboličkoj infrakstrukturi za kulturu naše zemlje. Javnom debatom u bivšem Domu kulture u Bosanskom Petrovcu otvorit će se prostor za razgovor o značaju domova kulture u dijahronsijskom pogledu, o njihovoj vrijednosti za bh. kulturno naslijeđe, modusima njihovog funkcioniranja, upravljanja i opstanka na prijelazu dvaju socio-kulturnih i historijskih konteksta.

Dom kulture Bosanski Petrovac bio je jedan od najznačajnijih u Jugoslaviji budući da je upravo u njemu 6. i 7. decembra 1942. godine održana Prva zemaljska konferencija Antifašističkog fronta žena. Ovaj ženski pokret doprinio je borbi protiv fašizma te su ujedno učešćem u Narodnooslobodilačkoj borbi pripadnice ovog pokreta izvojevale i pobjedu za opću ravnopravnost žena. Upravo Dom kulture u Bosanskom Petrovcu predstavlja simbolički prostor u kome su osnažene dvije važne progresivne ideje – ideje antifašizma i feminizma. Koliko je značajno ovo mjesto danas za stanovnike Bosanskog Petrovca i cijele BiH, te kakva je njegova budućnost? Ovo su samo neka od pitanja o kojima će se diskutirati na debati u Domu kulture u Bosanskom Petrovcu.

 

Svi materijali prikupljeni istraživanjem u sklopu ovog projekta bit će dostupni na web platformi domovikulture.ba.

Panel EPK 2024 u Banjaluci-Izazov za nezavisni kulturni sektor

0

UG Akcija Sarajevo Vas ljubazno poziva na panel o programu Evropska prijestonica kulture pod nazivom “EPK 2024: Izazov za nezavisni kulturni sektor”, koja će se održati 23. 3. 2018., u Muzičkom paviljonu Staklenac u Banjaluci, s početkom u 18 sati (registracija i izjave za medije počinju u 17:45).

Evropska prijestonica kulture (EPK) je najpoznatiji i najprestižniji kulturni program Evropske unije, u kome od 2014. godine mogu učestvovati i gradovi iz BiH. Nezavisni kulturni sektor u brojnim evropskim gradovima uvijek je pokazivao posebno zanimanje za ovaj tip projekta. U velikom broju slučajeva, inicijativa za kandidaturu pojedinih gradova došla je upravo od nezavisnih kulturnjaka, koji su u njemu vidjeli priliku da poprave vlastiti status na svojim kulturnim scenama.

Kako stoje stvari sa nezavisnim kulturnim sektorom u Banjaluci i Mostaru, bh. gradovima koji su odlučili učestvovati u ovom takmičenju, računajući na titulu EPK 2024? Koliko su protagonisti nezavisne scene u ova dva grada upoznati s gradskim EPK inicijativama, i jesu li i na koje načine već uključeni u njih. Koja su njihova očekivanja od ovog projekta, a kako njihovo učešće i doprinos vide timovi EPK 2024? Koliko o odnosu nezavisnog kulturnog sektora i projekta kakav je EPK možemo naučiti iz ostalih kandidatura, poput one za EPK Novi Sad 2021?

Na događaju će govoriti:

 Branka Ćurčić, art kritičarka i ekspertica za kulturnu politiku, Grupa za konceptualnu politiku, Novi Sad;

  • Marko Bilbija, šef tima EPK Banjaluka 2024;
  • Dijana Grbić, članica tima EPK Banjaluka 2024;
  • Orhan Maslo, producent i menadžer Mostar Rock School, i član Foruma Mostar EPK 2024;
  • Adela Lerić, dramska pedagoginja, članica Foruma Mostar EPK 2024.

 Panel će moderirati projektni koordinator Udruženja Akcija Nebojša Jovanović.

S predstavnicima EPK timova i nezavisnih sektora Banjaluke, Mostara i Novog Sada razgovaraćemo o dosadašnjim koracima na uključivanju nezavisne scene u kandidaturu, kao i nastavku saradnje između administracije projekta i nezavisnih kulturnih protagonista.
Očekujemo Vas!

Najava Javne debate u Kulturnom centru u Bihaću

0

Javna debata Domovi kulture – a gdje je nestala publika? Retrospektiva perspektive“ održat će se 26. janura 2018. godine u Kulturnom centru u Bihaću (nekadašnji Dom kulture), u 18 sati. Javna debata dešava se u sklopu projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira UG Akcija Sarajevo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH i Fondacije Heinrich Böll.

Učesnici izlagači profesori su Univerziteta u Bihaću: dr.sc. Elvira Islamović, dr.sc. Šeherzada Džafić i dr.sc. Irfan Hošić. Prisutnima će se u ime Udruženja Akcija obratiti Nebojša Jovanović, a učešće u debati uzet će i publika.

Istraživanje na temu Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije (do)vodi do niza zaključaka, međutim ključnim se čini problem publike. U razgovorima s bivšim direktorima domova kulture, ali sadašnjim direktorima kulturnih centara može se zaključiti da je publika (bila) jedan od ključnih faktora, kako u praćenju tako i u kreiranju samih sadržaja. Postavlja se pitanje gdje je publika danas? Zašto su sale domova kulture i drugih institucija kulture na Unsko-sanskom kantonu gotovo prazne? Zašto se potencijalna publika treba “moliti” da bi određeni sadržaj koliko-toliko uspio?

Učesnici javne debate akcenat će staviti na glavne probleme, moguće uzročnike, ali i pokušati pronaći rješenja.

Šeherzada Džafić izložit će prisjećanje na publiku koja je pratila domove kulture od njihovoga osnivanja. Fokus izlaganja bit će na praksama i politikama prema publici te kako su promjene tih praksi (bilo da se te prakse odnose na sadržaje i programe, ili na sami pristup publici) utjecale na pojavu “praznih domova”. U svome izlaganju napravit će uvertiru povratkom u prošlost kada se u domovima kultura tražilo “mjesto više”.

Elvira Islamović polazi od aktuelnih problema u kulturi, stavljajući akcenat na programske sadržaje, ali i publiku koja se odaziva isključivo na političke, religiozne ili sadržaje koji propagiraju nacionalne ideologije. U svome izlaganju postavlja pitanje da li je izgubljena prosvjetiteljska uloga kulture za publiku, a ujedno pokušava i dati odgovore kako publiku vratiti kulturnom habitusu i, na koncu, istinskim vrijednostima.

Irfan Hošić pokušat će uspostaviti granicu između kreatora i konzumenata ističući njihov kružni tok u kojemu jedni nadjačavaju druge. Kako uspostaviti balans i ko uzima odgovornost za neuspostavljanje?

U debati će, u obliku dijaloga, učešće uzeti direktori nekadašnjih domova kulture, kao i sadašnji aktivni učesnici u kreiranju kulturnih sadržaja na području Unsko-sanskog kantona.

Svi materijali prikupljeni istraživanjem u sklopu ovog projekta bit će dostupni na web platformi domovikulture.ba, koja je u fazi izgradnje.

 

Promocije knjige Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici

0

Prijevod višestruko nagrađivane knjige Mortal Cities & Forgotten Monuments arhitektice Arne Mačkić, mlade nizozemske arhitektice hercegovačkog porijekla, uskoro izlazi u BiH.

The Guardian je knjigu Mortal Cities & Forgotten Monuments proglasio jednom od najboljih knjiga o arhitekturi u 2016. godini.

Knjigu Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici preveo je Mirza Purić, a izlazi u izdanju UG Akcija Sarajevo.

Nagrađivana knjiga bit će promovirana u Sarajevu 14. decembra u Kinu Meeting Point, u 18 sati. O knjizi će govoriti  profesor dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti Sjepan Roš, autorica Arna Mačkić i autor predgovora, pisac i novinar Chris Keulemans. Razgovor će moderirati Aida Kalender i Nebojša Jovanović.

Dan kasnije, 15. decembra, knjiga će biti promovirana i u Mostaru, u prostorijama HD “Herceg Stjepan Kosača”, u 18 sati.

Mačkić je suosnivačica je arhitektonskog studija L A Studio i Šefica Odsjeka za arhitektonski dizajn na Akademiji Gerrit Rietveld u Amsterdamu. Kroz svoj dizajnerski, arhitektonski i spisateljski rad istražuje društvene fenomene poput traganja za identitetom, politike i kulture sjećanja, mehanizama društvenog uključivanja i isključivanja, izbjeglica i dr. Posebno je zanima stvaranje novih formi javnog prostora koje potiču susrete, preobražavajući i preispitujući kolektivne identitete. Dobitnica je nekoliko nagrada u oblasti dizajna i arhitekture. Najnovija od njih nedavno je dodijeljena holandska nagrada Jonge Maaskantprijs za 2017. godinu. Prema riječima žirija, Arna Mačkić je „glas koji ujedinjuje, koji liječi rane prošlosti, a da pritom ne prikriva ožiljke“.

Prema riječima autorice, knjigu je napisala tako što je “uronila u svoju ličnu povijest, istovremeno se dotaknuvši jednog važnog i kompleksnog globalnog problema. Istraživala sam ulogu koju je arhitektura odigrala u prijelomnim trenucima turbulentne povijesti Balkana, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata, kao i za vrijeme posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, vođenog od 1992. do 1995. godine.“

Promocija knjige dio je projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira UG Akcija Sarajevo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH i Fondacije Heinrich Böll.

“EPK 2024: Koraci do kandidature za gradove iz BiH”

0

UG Akcija Sarajevo Vas poziva na seminar o programu Evropska prijestonica kulture pod nazivom “EPK 2024: Koraci do kandidature za gradove iz BiH”, koji će se održati 22. 5. 2017., u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu, s početkom u 11 sati.

Događaj je jedinstvena prilika da predstavnici gradova iz BiH koji se žele kandidovati za EPK 2024. uspostave kontakt i posavjetuju se s ekspertima iz Brisela, te predstavnicima izabranih gradova, evropskih prijestonica kulture iz regiona, nekoliko mjeseci prije raspisivanja zvaničnog konkursa za kandidaturu. Cilj seminara je pružiti više informacija gradovima koji se planiraju prijaviti za EPK 2024, kao i gradovima koji žele strateški planirati razvoj kulture, a javnost upoznati s koristima koje bi eventualni izbor donio na polju kulturnog razvoja, ali i na ekonomskom, socijalnom i drugim aspektima razvoja grada.

Na seminaru će govoriti:

 Sylvain Pasqua, viši ekspert, glavni koordinator programa European Capitals of Culture pri Evropskoj komisiji u Briselu;

  • Christian Potiron, direktor Centra za savremenu umjetnost u Bratislavi, ekspert za kulturnu politiku i savjetnik/koordinator na EPK projektima Košice 2013, Plzen 2015, Novi Sad 2021;
  • Branka Ćurčić, art kritičarka i ekspertica za kulturnu politiku, Grupa za konceptualnu politiku, Novi Sad;
  • Slaven Tolj, konceptualni umjetnik i umjetnički direktor projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture.

 

UG Akcija Sarajevo ostaje jedina organizacija iz kulturnog sektora koja u BiH sistematski obavještava javnost o specifičnostima i potencijalima programa EPK.

 

  1. 5. 2017. godine, Historijski muzej Bosne i Hercegovine

DNEVNI RED

10:45     Izjave za medije

11:00     Pozdravno obraćanje: Aida Kalender, programska direktorica  Akcije

11:05     Sylvain Pasqua: Kriteriji i procedure za prijavu na EPK 2024

11:35     Slaven Tolj: Prezentacija projekta Rijeka 2020: Luka različitosti

12:05     Pitanja i odgovori

 12:25     Pauza

12:50     Christian Potiron: Kako pokrenuti  vaš grad da bi postao EPK?

13:50     Pauza

14:00     Branka Ćurčić: Nezavisna kulturna scena prije, u toku i poslije EPK Novi Sad 2021

                       

14:30     Pitanja i odgovori

Napomena: Izlaganja na engleskom bit će simultano prevođena.

UG Akcija Sarajevo poziva na javnu tribinu

0

UZAVRELI GRADOVI

EVROPSKA PRIJESTONICA KULTURE u BiH

 16. decembar 2016., 18h, Umjetnička galerija BiH, Sarajevo

 

Iako je Evropska prijestonica kulture (EPK) najdugovječniji i najpoznatiji kulturni program Evropske unije, gradovi iz Bosne i Hercegovine tek su nedavno dobili priliku da se prijave za tu prestižnu titulu. Iako je jedna prilika za kandidaturu 2021. godine propuštena, naredna se otvara za manje od godinu dana: već na jesen 2017. bit će objavljen poziv na koji se mogu prijaviti i bh. gradovi.

Koliko su bh. gradovi spremni za ovaj poziv? Koliko ih ispunjava osnovni uslov za prijavu: posjedovanje kulturne strategije? Usuđujemo li se misliti o kulturi u bh. gradovima u narednih deset godina? Šta bh. gradovi trebaju uraditi već sada, u iščekivanju poziva? Kakvo je u tom pogledu iskustvo Novog Sada, grada koji će ponijeti titulu EPK u 2021. godini? Šta očekuje Zenicu kao prvi bh. grad koji je zvanično  najavio kandidaturu za EPK? – to su samo neka od pitanja o kojima će biti riječi na javnoj tribini „Uzavreli gradovi: Evropska prijestonica kulture u BiH“, koja će se održati 16. decembra 2016. godine, u 18h, u Umjetničkoj galeriji BiH.

Centralni dio tribine bit će panel na kome će učestvovati:

  • Lazar Jovanov, član tima EPK Novi Sad 2021,
  • Ivana Volić i Goran Tomka, autori kulturne strategije Novog Sada,
  • Biljana Čamur–Veselinović, pomoćnica Ministra za nauku i kulturu pri Ministarstvu civilnih poslova BiH,
  • Zijad Softić, načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti i socijalnu zaštitu Grada Zenice,

Panel će moderirati Hazim Begagić, direktor Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice i kulturni menadžer.

Pozivamo široki krug protagonista da se što adekvatnije informiraju o šansama koje nudi program EPK.

Ovom tribinom „Akcija“ Sarajevo nastavlja informativnu kampanju „Evropska prijestonica kulture – Šansa za strateški razvoj kulture u BiH“, započetu sličnom javnom tribinom na kojoj su, u maju o.g., program EPK prezentirali članovi EPK tima RIJEKA 2020. Nakon tribine Akcija je predstavila program EPK u gradskim upravama diljem BiH (Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Mostar, Trebinje, Tuzla i Zenica), nakon čega je uslijedila i najava prve bh. prijave za EPK, iz Grada Zenice.

 

Tribina se organizira kroz projekat održivosti civilnog društva u BiH koji realiziraju Centri civilnih  inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).