Teatar Exit sa predstavom “Balon” u Sartr-u

0

U ponedjeljak, 22. maja u 20h na sceni Sarajevskog ratnog teatra gostuje Teatar Exit sa predstavom “Balon”.

Tekst: Mate Matišić

Režija: Mislav Brečić

Igraju: Krešimir Mikić, Vilim Matula, Ksenija Marinković / Branka Trlin, Ana Maras Harmander / Judita Franković

Cijena ulaznice iznosi 10KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 svaki radni dan od 10h do 16h ili subotom na 060/327 0025.

 

O PREDSTAVI:

Pirandelovski isprepletene paralelne realnosti ove predstave propituju iscjeljujuću snagu glumački razigranoga storytellinga.

Neka od najvećih imena hrvatskoga glumišta nastavljaju u Balonu već poznatu exitovsku tradiciju bravuroznoga glumačkog teatra u kojem do izražaja dolazi moć glumačke transformacije.

Balon je predstava o Glumcu – o iluziji koju on stvara i kojom putuje sve dok se ne susretne sa samim sobom, predstava o Glumčevu identitetu, o tome za koga i zašto on uopće igra svoju igru.

Je li ispuhani balon i dalje balon? Ili je ono što balon čini balonom upravo zrak unutar njega?

Čini li posve određeni balon posve određenim balonom dah osobe koja ga je napuhala? Čini mi se da je srž ove predstave upravo taj dah. Dah kao jedno od osnovnih sredstava glumačkoga izraza. Dah kao reprezent Glume i kao reprezent Života. Pirandelovski isprepletene paralelne realnosti ove predstave propituju moć glumački razigranoga storytellinga. Je li priča o Šeherezadi samo lijepo uobličeni mit u koji bismo voljeli povjerovati ili pričanje priča zaista može imati iscjeljujući odjek? Može li pričanje groteskno iščašene priče jednoga glumca pomoći depresivnoj ženi? Ili možda, po principu zrcalnih slika, to pričanje može pomoći upravo njemu samome, zarobljenome u prostoru vlastitoga napuhanoga glumačkog ega? Ovo je i predstava o vlastitim frustracijama koje proizvodimo sami, no uvelike potpomognuti apsurdima društveno-političke stvarnosti koja nas okružuje, stvarnosti u kojoj se lice mafije počesto ne razlikuje od lica pravde. No, iznad svega, ovo je predstava o Glumcu, o njegovom identitetu, o tome za koga i zašto on uopće igra svoju igru.

Tajana Gašparović

 

Čini se kako je glumac u središtu svakog kazališnog izričaja. Ova predstava istražuje upravo tu navedenu očitost. Matišićev Balon mehanizmom duhovitih zapleta pojačava centralno mjesto glumca te na taj način razotkriva rubne odrednice glumačkog poziva. Nastaje začudna mapa: predgrađa iluzije koju glumac stvara i kojima putuje, vode ga do centra igre i neizbježnog susreta sa samim sobom. Kamo krenuti tada?

U tijesnom prostoru vanjskih okolnosti glumac se isprva odaziva zamolbi, a naknadno i prisili društva: on mora stvarati prizore, a iluzije koje pritom nastaju sve više nalikuju životu koji živi, u igri uske zavisnosti i preklapanja, sve do stupnja neodjeljivosti. Unutarnji motiv i društvena funkcija glumca tako mijenjaju mjesta poput uzroka i posljedice gdje snagom uzgona probuđenog osjećanja za dobrobit drugog, izranja Balon.

Mislav Brečić

Predstava „Brašno u venama“ u četvrtak na sceni SARTR-a

0

Predstava, u režiji Borisa Liješevića, rađena prema tekstu Igora Štiksa “Brašno u venama“ ponovo se izvodi na sceni Sarajevskog ratnog teatra u četvrtak, 11. maja s početkom u 20h.

„Brašno u venama“ je predstava o porodici koju je rat rasuo po svijetu, a koja se poslije više od 20 godina susreće u jednom gradu, jednom stanu, jednoj noći. Ovo je ujedno i praizvedba teksta koji govori o emocionalnom i ideološkom jazu generacija i suočavanjem sa prošlošću kao bitnim segmentom budućeg života. Drama povratka, susreta, progovaranja, krivice, prevazilaženja, raspleta i  pomirenja.

Uloge u predstavi ostvaruju Miki TrifunovKaća DorićIzudin BajrovićAdmir GlamočakSelma Alispahić i Jasenko Pašić. Dramaturgiju predstave potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović, scenografiju Vedran Hrustanović, kostimografiju Lejla Hodžić, dok je autor muzike Duško Šegvić. Produkciju predstave potpisuju Sarajevski ratni teatar i Internacionalni teatarski festival MESS – Scena MESS.

Na prošlogodišnjem Internacionalnom teatarskom festivalu MESS ova predstava osvojila je dvije nagrade: Nagradu Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje koja je pripala glumici Kaći Dorić i nagradu „Magazina Dani“ – „Hrabri Novi svijet“. Također, predstava je osvojila dvije nagrade na XXXII susretima pozorišta/kazališta Brčko: Grand Prix za najbolju glumicu dobila je Kaća Dorić i nagradu za najbolji dramski tekst bh. savremenog pisca dobio je Igor Štiks i osvojio statuu Zlatno pero. Admir Glamočak dobio je Grand prix za najbolju mušku ulogu za ulogu Igora i Kaća Dorić – Grand prix za najbolju epizodnu žensku ulogu za ulogu Nadie na XII Međunarodnom festivalu glumca Nikšić.

Ulaznice za predstavu se mogu rezervisati svakog radnog dana od 10 do 16 sati putem telefona 033 664 070. Cijena iznosi 10KM, a omogućen je popust za učenike, studente i penzionere.

 

Predstava PRST u utorak na sceni SARTR-a

0

U utorak, 09. maja s početkom u 20h na sceni Sarajevskog ratnog teatra izvodi se predstava „Prst“.  Ovo je ujedno i posljednje igranje ove predstave u pozorišnoj sezoni 2016/2017.

Rezervacije ulaznica: Tel: 033/664-070  ili Facebook inbox: https://www.facebook.com/sartr1992. Blagajna SARTR-a radi svakim radnim danom od 10h do 16h, a na dan predstave i od 18h do 20h.

Predstava je rađena po tekstu Doruntine Basha, a u režiji Sabrine Begović Ćorić. U predstavi igraju: Selma Alispahić, Amila Terzimehić i Ana-Mia Milić.

  “Prst” se smatra jednim od najboljih suvremenih društveno-angažiranih tekstova napisanih u našoj regiji, a autorica je  kosovska spisateljica Doruntina Basha. Sama priča nije vezana isključivo za Kosovo, već za cijeli prostor Balkana, a njena univerzalnost komunicira i dalje, te se odnosi na aktualno pitanje pozicije žena u suvremenom društvu.

U kontekstu novije historije i patrijarhalnih odnosa, ona na  veoma uvjerljiv način prikazuje život dvije žene, svekrve i snahe, koje ne mogu  više živjeti skupa, ali ni jedna bez druge.  Predstava budi emocije, a također i prepoznavanje jer su odnosi rivalstva i međusobnih optuživanja svekrve i snahe, neovisno od njihove specifične situacije, tipični za šire prostore Balkana. U priči bez patetike, sa suptilnom dozom humora i ironije i tačnom psihološkom slikom likova fantastiča ženska ekipa napravila je predstavu koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Doruntina Basha: PRST

Režija: Sabrina Begović Ćorić

Igraju: Selma Alispahić, Amila Terzimehić i Ana Mia Milić

Scenografija i kostimografija: Adisa Vatreš Selimović

Dramaturginja: Dubravka Zrnčić Kulenović

Muzika: Jelena Milušić & Enes Zlatar

Video: Dejan Ćorić

Fotograf: Velija Hasanbegović

 

Predstava „DRANG NACH WESTEN“ na sceni SARTR-A

0

U subotu, 06. maja s početkom u 20h na sceni Sarajevskog ratnog teatra gostuje Bosansko narodnog pozorište Zenica sa predstavom “Drang Nach Westen”.

Autor: Dragan Komadina

Ideja i režija: Lajla Kaikčija

Uloge:

Šefik: IZUDIN BAJROVIĆ

Džemo: SAŠA HANDŽIĆ

Sabina: URANELA AGIĆ-BURINA

Sanja: LANA DELIĆ

Amar: ENES SALKOVIĆ

Scenografija i kostimografija: Sabina Trnka

Muzika: Igor Kasapović

Videoart: Jasmin Šarić

Producent: Hazim Begagić

Izvršni producent: Denis Krdžalić

Inspicijentica: Sabina Glogovac

Koprodukcija: XV Festival Bosanskohercegovačke drame & XXI Međunarodna kulturna manifestacija “Zeničko proljeće”

 

Rezervacije ulaznica možete obaviti svaki dan od 10h do 16h pozivom na broj 033 664 070, subotom 060/327 0025 od 10h do 16h ili slanjem poruke u inboks Fb. profila https://www.facebook.com/sartr1992/ 

O Strahu i čežnji za zapadom:

„Danas od svih naslijeđa prošlog stoljeća, kako na globalnom tako i na intimnom planu, najsnažnije osjećamo baštinu straha, bilo da je riječ o siromaštvu ili ratu, odnosno o neizbježnom i najvećem od svih – strahu od smrti. Jedino ovaj posljednji nije izgubio svoju auru i ime. Ostali su strahovi,  baudrillardovski rečeno,  postali apstraktni i bezlični, ogoljeni do anonimnosti u globalističkoj miješalici za beton.

Drang nach Westen nije upao u zamku imenovanja tog straha. Prije je to jedan minimalistički pokušaj dramske rekonstrukcije djelovanja mehanizma tog globaliziranog svijeta i njegovog pogubnog utjecaja na osnovnu ćeliju društva – obitelj. On je sraz jedne opće tendencije, koja se u samom naslovu izravno referira na Hitlerovu doktrinu pokoravanja slavenskih naroda i istoka Europe u Drugom svjetskom ratu, s likovima iz našeg susjedstva, odnosno u ovom slučaju, likovima iz zeničkog urbanog realiteta.  Tako i sam naslov funkcionira kao (auto)ironični komentar na medijske naracije  o sukobu civilizacija, muslimanskoj invaziji na Europu, Zapadu kao obećanoj zemlji koju treba “osvojiti”, odnosno Zapadu kojemu se svaka ksenofobičnost i rasna isključivost nužno vraća u liku Vođe s brčićima.

Drang nach Westen nije nikakva hrabra i neviđena vivisekcija odnosa i likova što obitavaju na tijelu bosanskohercegovačkog političkog mrtvaca kojeg na aparatima podjednako održavaju međunarodni i domaći antagonizmi, niti sofisticirani prodor u psihologiju mladosti koja odlazi iz ove zemlje ratovati za ISIL.

Au contraire!

Za nastanak ovog teksta najzaslužnija je Lajla Kaikčija, redateljica koja je od mene zatražila pomoć u traganju za teatarskom artikulacijom njenog ljudskog nemira izazvanog izbjegličkom krizom i slikama nesretne djece koja su se utapala u bijegu prema “obećanoj zemlji”. I dogodio se prodor.  Drang na njemačkom znači i čežnju, čežnju za Zapadom. Valjda se tako  i priča s Istoka premjestila prema Zapadu. Valovi Egejskog mora krenuli su dolinom Bosne i izbacile ove dramske brodolomnike u jedan zenički soliter.

Ukratko, Drang nach Westen vodi vas u vaše susjedstvo, u dobro poznati svijet naših malih velikih života, obasjanih svjetlošću TV-ekrana. Kako ta vještačka svjetlost postaje opasnim supstratom za ljudskom bliskošću i Suncem,  ovo je idelna prilika da se kroz nadahnutu emotivnu simbiozu glumaca i gledatelja, jedan strogo kondenzirani dramski naboj iskoristi za preispitivanje odnosa u našim malim mikrokozmosima u kojima, po pravilu, vlastiti prdež miriše.“ – autor Dragan Komadina

 

 

“Majstor i Margarita”

0

Publika Sarajevskog ratnog teatra će imati ponovo priliku pogledati predstavu “Majstor i Margarita” u režiji Aleša Kurta. Predstava se izvodi u srijedu, 03. maja u okviru programa Dana Kantona Sarajevo, a zatim i u četvrtak, 04. maja s početkom u 20h.

Mihail Bulgakov je napisao osam verzija romana Majstor i Margarita, ali prva necenzurisana verzija  objavljenja je  dvadeset sedam godina nakon njegove smrti u Frankfurtu 1967., a u SSSR-u tek 1973. godine.  Bio je to uspjeh za pisca čija su djela čekala na crnoj listi staljinističkog režima, i koji je u posljednjim sekundama svog života izgovorio rečenicu: „Neka znaju…Neka znaju!“.

Sarajevski ratni teatar SARTR svoju umjetničku 25. sezonu započinje sa predstavom koja je inspirisana ovim djelom i koja je rađena sa željom da saznajemo i prepoznajemo tragove Bulgakovog vremena u današnjem svijetu: Svijet je poludio. Laž je zamijenila istinu.

Dramatizacija i dramaturgija predstave povjerena je Dariju Bevandi i Benjaminu Hasiću. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Adisa Vatreš Selimović, muziku Zlatan Božuta, a koreografiju Samra Mlinar.

U predstavi učestvuje glumački ansambl SARTR-a: Selma Alispahić, Alban Ukaj, Snežana Bogićević, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Mirela Lambić, Maja Salkić, Ana-Mia Milić, Adnan Kreso i Mirsad Tuka kao gost.

Rezervacije ulaznica možete obaviti svaki dan od 10h do 16h pozivom na broj 033 664 070, subotom 060/327 0025 od 10h do 16h ili slanjem poruke u inboks Fb. profila https://www.facebook.com/sartr1992/ 

 

Predstava „Savršeni kroj“

0

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u četvrtak, 27. aprila u 20h ponovo se izvodi predstava „Savršen kroj“.

„Savršen kroj” je komad razotkrivanja i prepoznavanja koji pre svega govori o muškim slabostima. Kroz slučajni susret dvojice po svemu, naizgled različitih muškaraca, drama tretira pitanja morala, stanja u društvu, sistema vrednosti, odnosa muškarca prema ženi. Razotkrivaju se slabosti i strahovi protagonista. Ipak, možda, novokomponovani tajkun Marko i krojač na ivici egzistencije Svetislav i nisu toliko različiti. Možda imaju mnogo više zajedničkog nego što se to u prvi mah čini, a možda ni njihov susret i nije bio slučajan.“ – autor teksta Vladimir Đurđević

Predstava „Savršeni kroj“ nastaje po tekstu darovitnog srpskog pisca i dramaturga Vladimira Đurđevića (Balada o Pišonji i Žugi, Ne igraj na Engleze, Tri klase i gospođa Nušić, Bajka o pozorištu) i u režiji poznatog filmskog reditelja i dramskog pisca Jasmina Durakovića.

Uloge u ovome komadu igraju Admir Glamočak (Svetislav Šnajder) i Sead Pandur (Marko Milun), dok ostatak autorske ekipe čine Osman Arslanagić (scenograf) i Lena Stevanović (kostim).

Predstava je koprodukcija SARTR-a i UG Scena, dok je izvršni producent predstave Amira Kudumović, viši asistent na odsjeku Produkcije ASU Sarajevo.

Rezervacije ulaznica možete obaviti svaki dan od 10h do 16h pozivom na broj 033 664 070 ili subotom na 060 327 0025 od 10h do 16h.

 

„Ovo je tekst zasnovan na čistoj teatarskim situaciji i urađen po mjeri glumca. Zato oni nose najveći  dio tereta u procesu stvaranja ove predstave. Rad sa glumcima jeste i jedna od osnova stvaranja ove pozorišne predstave, zato svoja čula prilikom gledanja ove predstave treba okrenuti ka njima. Ovu predstavu ćemo sada prepustiti publici, jer za nju je i pisana i postavljena. Teatru publika mora biti važna, a raditi žanr je legitiman put kojim se stiže do nje. Oni koji se ozbiljno bave umjetnošću znaju da je teško napraviti uspješnu komediju.
Zato će se život i uspjeh ove predstave mjeriti po broju njenih budućih izvođenja.
Neka nas Fortuna prati u tome.“ – reditelj predstave Jasmin Duraković

Sarajevski ratni teatar SARTR i UG SCENA
Vladimir Đurđević
SAVRŠEN KROJ
Režija: Jasmin Duraković
Scenografija: Osman Arslanagić
Kostimografija: Lena Samardžić

Igraju:
Admir Glamočak – krojač Svetislav Šnajder
Sead Pandur – magnat Marko Milun

Izvršna produkcija: Amira Kudumović
Grafički dizajn: Haris Jusović
Fotografija: Amer Beganović

Inspicijent: Goran Filipović
Marketing: Hana Karadža

Šef tehnike: Damir Fazlagić; Majstor svjetla: Nedim Pejdah; Rasvjetljivači: Nedim Kukavica i Vahid Bečić; Majstor tona: Sretko Vujić i Irhad Hodžić; Majstor scene: Nurko Oprašić; Garderoberka: Hava Redžić; Šminkerka: Sanela Čatović; Rekviziter: Elvis Sijarić; Dekorater: Mevludin Džananović

Producenti: Amira Kudumović i Aleš Kurt

 

 

 

“Majstor i Margarita” večeras na sceni Sartr-a

0

 Publika Sarajevskog ratnog teatra će imati ponovo priliku pogledati predstavu “Majstor i Margarita” u režiji Aleša Kurta. Predstava se izvodi u ponedjeljak, 17. aprila u 20h.

Mihail Bulgakov je napisao osam verzija romana Majstor i Margarita, ali prva necenzurisana verzija  objavljenja je  dvadeset sedam godina nakon njegove smrti u Frankfurtu 1967., a u SSSR-u tek 1973. godine.  Bio je to uspjeh za pisca čija su djela čekala na crnoj listi staljinističkog režima, i koji je u posljednjim sekundama svog života izgovorio rečenicu: „Neka znaju…Neka znaju!“.

Sarajevski ratni teatar SARTR svoju umjetničku 25. sezonu započinje sa predstavom koja je inspirisana ovim djelom i koja je rađena sa željom da saznajemo i prepoznajemo tragove Bulgakovog vremena u današnjem svijetu: Svijet je poludio. Laž je zamijenila istinu.

Dramatizacija i dramaturgija predstave povjerena je Dariju Bevandi i Benjaminu Hasiću. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Adisa Vatreš Selimović, muziku Zlatan Božuta, a koreografiju Samra Mlinar.

U predstavi učestvuje glumački ansambl SARTR-a: Selma Alispahić, Alban Ukaj, Snežana Bogićević, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Mirela Lambić, Maja Salkić, Ana-Mia Milić, Adnan Kreso i Mirsad Tuka kao gost.

Rezervacije ulaznica možete obaviti svaki dan od 10h do 16h pozivom na broj 033 664 070, subotom 060/327 0025 od 10h do 16h ili slanjem poruke u inboks Fb. profila https://www.facebook.com/sartr1992/ 

Predstava „SAVRŠEN KROJ“ u subotu na sceni SARTR-a

0

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u subotu, 15. aprila u 20h ponovo se izvodi predstava „Savršen kroj“.

„Savršen kroj” je komad razotkrivanja i prepoznavanja koji pre svega govori o muškim slabostima. Kroz slučajni susret dvojice po svemu, naizgled različitih muškaraca, drama tretira pitanja morala, stanja u društvu, sistema vrednosti, odnosa muškarca prema ženi. Razotkrivaju se slabosti i strahovi protagonista. Ipak, možda, novokomponovani tajkun Marko i krojač na ivici egzistencije Svetislav i nisu toliko različiti. Možda imaju mnogo više zajedničkog nego što se to u prvi mah čini, a možda ni njihov susret i nije bio slučajan.“ – autor teksta Vladimir Đurđević

Predstava „Savršeni kroj“ nastaje po tekstu darovitnog srpskog pisca i dramaturga Vladimira Đurđevića (Balada o Pišonji i Žugi, Ne igraj na Engleze, Tri klase i gospođa Nušić, Bajka o pozorištu) i u režiji poznatog filmskog reditelja i dramskog pisca Jasmina Durakovića.

Uloge u ovome komadu igraju Admir Glamočak (Svetislav Šnajder) i Sead Pandur (Marko Milun), dok ostatak autorske ekipe čine Osman Arslanagić (scenograf) i Lena Stevanović (kostim).

Predstava je koprodukcija SARTR-a i UG Scena, dok je izvršni producent predstave Amira Kudumović, viši asistent na odsjeku Produkcije ASU Sarajevo.

Rezervacije ulaznica možete obaviti svaki dan od 10h do 16h pozivom na broj 033 664 070 ili subotom na 060 327 0025 od 10h do 16h.

„Ovo je tekst zasnovan na čistoj teatarskim situaciji i urađen po mjeri glumca. Zato oni nose najveći  dio tereta u procesu stvaranja ove predstave. Rad sa glumcima jeste i jedna od osnova stvaranja ove pozorišne predstave, zato svoja čula prilikom gledanja ove predstave treba okrenuti ka njima. Ovu predstavu ćemo sada prepustiti publici, jer za nju je i pisana i postavljena. Teatru publika mora biti važna, a raditi žanr je legitiman put kojim se stiže do nje. Oni koji se ozbiljno bave umjetnošću znaju da je teško napraviti uspješnu komediju.
Zato će se život i uspjeh ove predstave mjeriti po broju njenih budućih izvođenja.
Neka nas Fortuna prati u tome.“ – reditelj predstave Jasmin Duraković

Sarajevski ratni teatar SARTR i UG SCENA
Vladimir Đurđević
SAVRŠEN KROJ
Režija: Jasmin Duraković
Scenografija: Osman Arslanagić
Kostimografija: Lena Samardžić

Igraju:
Admir Glamočak – krojač Svetislav Šnajder
Sead Pandur – magnat Marko Milun

Izvršna produkcija: Amira Kudumović
Grafički dizajn: Haris Jusović
Fotografija: Amer Beganović

Inspicijent: Goran Filipović
Marketing: Hana Karadža

Šef tehnike: Damir Fazlagić; Majstor svjetla: Nedim Pejdah; Rasvjetljivači: Nedim Kukavica i Vahid Bečić; Majstor tona: Sretko Vujić i Irhad Hodžić; Majstor scene: Nurko Oprašić; Garderoberka: Hava Redžić; Šminkerka: Sanela Čatović; Rekviziter: Elvis Sijarić; Dekorater: Mevludin Džananović

Producenti: Amira Kudumović i Aleš Kurt

 

Lačni Franz u Sarajevu

0

U prostorijama Sarajevskog ratnog teatra održana je press konferencija povodom koncerata benda Lačni Franz koji će  se održati u SARTR-u 21. i 22. aprila s početkom u 20:30h.

Aleš Kurt, direktor Sarajevskog ratnog teatra, izjavio je kako je SARTR veoma ponosan što je domaćin koncerata i što ponovo nastavlja sa svojim koncertnim aktivnostima.

Zoran Predin, frontmen benda Lačni Franz, izjavio je kako je osnovna ideja koncerata Lačnog Franza obilježavanje 21. godišnjice prvih posljeratnih koncerata u Sarajevu, koji su se održali krajem aprila 1996. godine na Akademiji scenskih umjetnosti u Srajevu i promocija novog albuma „Svako dobro“.

Nakon projekcije reportaže iz 1996. godine Zoran je izrazio želju da pronađe djevojku sa snimka s kojom pleše valcer, kako bi opet nakon 21 godinu zaplesali zajedno, te zahvalio svima onima koji su se prepoznali na reportaži i potvrdili svoj ponovni dolazak u aprilu.

Na press konferenciji su bili prisutni i Miro Purivatra organizator koncerata iz 1996. godine, dekan Akademije dramskih umjetnosti Sarajevo Pjer Žalica i Ambasador Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini Iztok Grmek.

Cijena ulaznice za koncerte iznosi 20KM i mogu se preuzeti u prostorijama SARTR-a svaki radni dan od 10h do 16h.

Grupa Lačni Franz se okupila 1979. i uz neprekidno nastupanje po svim republikama nakadašnje Jugoslavije do 1994. godine snimila 11 albuma, kojima je kasnije dodala 4 kompilacije. Njihovu isključivo autorsku muziku kritika je proglasila za ”kabaretnim rockom”, dok ih danas opisuje međunarodnom etiketom ”hard indie”.

U tekstovima lirika Zorana Predina glavna odlika je provokativan ironični sarkazam, jer on nestašno prepliće erotiku sa politikom i društvene tabue sa crnim humorom. Većina tekstova je gotovo uvijek dvosmislena, što im daje prepoznatljivost i alibi.

Anej Kočevar – bass, Luka Čadež  – bubanj, Boštjan Artiček – klavijature i Tine Čas – gitara, svježa su krv, koja svira stare i nove pjesme energijom Lačnog Franza iz osamdesetih, i njome puni žile najmlađe publike, kao i skeptičnih starijih fanova.

Na nekadašnjoj sceni Centra društvenih aktivnosti CDA, sadašnji Sarajevski ratni teatar SARTR, nastupala su neka od najvećih imena sa prostora cijele bivše države, mnogi danas poznati bendovi i muzičari napravili su svoje prve korake. U sjećanjima na tinejdžerske dane i dalje i u glavama mnogih odjekuju zvukovi grupa kao što su: Azra, EKV, Haustor, Rambo Amadeus, Zabranjeno Pušenje, Elvis J. Kurtović, Oktobar 1864, Djavoli, Kud Idijoti, Električni Orgazam, Sikter, Laibach, Letu Štuke, Obojeni Program, Bogrhesia, Lačni Franz, Bombarder, Sing Sing, Scabia, Futur II, Grupa Major, Armagedon, Betonska Ograda, Formula 4, Ludilo, Truhli pasulj, Truet, Najcrnja hronika, Havajski Vjetrovi, Enola Gay, Miladoyka Youneed, SCH, Skroz, Zoster, Velahavle i mnogi, mnogi drugi.

Uz želju za obnavljanjem koncertnih aktivnosti od 2014. godine na sceni Sarajevskog ratnog teatar nastupali su Darko Rundek i Cargo Trio, Damir Avdić i Rambo Amadeuso i Two Vinnetous.

 

Bitef teatar sa predstavom “Novo doba” u SARTR-u

0

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u petak, 31. marta i subotu, 01. aprila s početkom u 20h gostuje Bitef teatar sa svojom predstavom “Novo doba”.

Vuk Bošković
NOVO DOBA
Bitef teatar, Beograd i ArtHub, Sarajevo

Koncept i režija: Dino Mustafić
Scenograf: Petya Stoykova i Svetoslav Kokalov
Kostimograf: Lejla Hodžić
Kompozitor: Vladimir Pejković
Asistent reditelja: Luka Jovanov
Vizuelni identitet i dizajn: Marko Berkeš
Fotografija: Nenad Šugić, Marko Berkeš i Tamara Antonović

Igraju: Mirjana Karanović, Boris Isaković, Ermin Bravo, Snežana Bogićević i Slaven Došlo

Riječ reditelja

“Pred nama je zanimljivo scensko istraživanje mehanizma tranzicije koji je počeo u zločinu i donio profit odabranim. Takav moralni relativizam nije podnošljiv. Pojedinačno i kolektivno ostali smo zaglibljeni između revolucije koja se nije desila i evolucije koja neće doći. To stvara negativne emocije bijesa i mržnje, društvo bez demokratije, koje kreira svijet poslušnih pragmatika, ljude bez saosjećanja i poštenja. To je zastrašujući poslovni i politički deal đželata i žrtve, potpisan i ovjeren od nove društvene elite.

Tako se pojam i shvatanje tranzicije u glavama nove “elite“ i njenom marketinškom djelovanju pretvorio u svojevrsnu „kantu za smeće“, u koju se trpa sve što u ovim novostvorenim uvjetima ne valja, što nije u skladu s političkim normama ili Božjim pretpostavkama. Čim neko misli drugačije, ako nije spreman da se prilagodi, šutira se u kante za smeće – i stvar bezbrižno „hoda dalje“. Kritičko mišljenje je remetilački faktor novokompiranih država u kojem dominira egzistencijalni strah kao nezaobilazna posljedica zaoštrenih društvenih pritisaka, ekonomske i socijalne nesigurnosti. Taj strah koji se stalno primjenjuje kao dnevno-politička praksa kroz metode nepravne države, sa logikom sve se može kupiti  prodati, a čovjek je najjeftinija roba,  činjenica je na koju smo svi pristali i prihvatili je kao istorijski ili zli usud.

Ovo je samo jedna priča o čovjeku sa moralnim integritetom koji nije preživio tranziciju.
Novo doba je groblje etičkog idealizma.”
Dino Mustafić

 Riječ autora

“Stvari su se promenile. Možda bespovratno. I to otvara mnoga pitanja. Prvo i pre svega, da li je prethodnih deceniju i po tranzicije na Balkanu postalo potpuno besmisleno? Da li se mi krećemo i menjamo (bez obzira koliko to bilo kilavo i sporo) da bi se priključili svetu koji više ne postoji? Da li smo svesni toga uopšte? Da li je ova pretpostavka netačna i sve u 2016. je bilo samo mnogo buke ni oko čega? Bez obzira, vreme je da se svedu neki računi. Balkanska društva su i dalje u tranziciji. I dalje nisu napustila svet rata, zločina i zla odakle su krenuli, i dalje nisu stigli u slobodni zapadni svet, a možda kada stignemo tamo, nećemo naći ništa osim leša jedna velike i prethodnih 60 godina jako uspešne ideje. Obični, svakodnevni ljudi su učestvovali u svemu, i u ratu, i u tranziciji. Bili su žrtve, zločinci, svedoci, tajkuni, radnici, unutrašnji emigranti, potencijalni emigranti, direktori, silovatelji, nezaposleni. Bili smo i jesmo apsolutno sve. I sve vreme smo uglavnom pričali kako ništa ne zavisi od nas. Iako to nikada nije bilo, niti će ikada biti tačno. Živeli smo, živimo i živećemo i dalje zajedno, i radićemo i dalje jedni drugima stvari koje smo radili i do sad. Ovaj komad i ova predstava su o svim tim stvarima. O nama, o svetu, o izborima u Americi, o izborima u Srbiji, o izbegličkoj krizi i njenim posledicama. O ratovima koji su se desili ovde i o kojima niko ne priča ali koji vrište iz podteksta, o onima koji su otišli i onima koji će tek da odu. O nama koji nameravamo da ostanemo iako ne znamo tačno zašto. O haosu koji je svuda oko nas. O Novom dobu.”

Vuk Bošković

Rezervacije: Tel: 033/664-070 (svaki radni dan od 10h do 16h)
062/327 0025 (subotom od 10h do 16h) E-mail: teatarsartr@yahoo.com Facebook: https://www.facebook.com/sartr1992
Cijena ulaznice iznosi 15KM. Omogućen popust za penzionere, studente i grupne posjete uz obaveznu rezervaciju.