Publika Sarajevskog ratnog teatra će imati ponovo priliku pogledati predstavu “Majstor i Margarita” u režiji Aleša Kurta. Predstava se izvodi u ponedjeljak, 17. aprila u 20h.
Mihail Bulgakov je napisao osam verzija romana Majstor i Margarita, ali prva necenzurisana verzija objavljenja je dvadeset sedam godina nakon njegove smrti u Frankfurtu 1967., a u SSSR-u tek 1973. godine. Bio je to uspjeh za pisca čija su djela čekala na crnoj listi staljinističkog režima, i koji je u posljednjim sekundama svog života izgovorio rečenicu: „Neka znaju…Neka znaju!“.
Sarajevski ratni teatar SARTR svoju umjetničku 25. sezonu započinje sa predstavom koja je inspirisana ovim djelom i koja je rađena sa željom da saznajemo i prepoznajemo tragove Bulgakovog vremena u današnjem svijetu: Svijet je poludio. Laž je zamijenila istinu.
Dramatizacija i dramaturgija predstave povjerena je Dariju Bevandi i Benjaminu Hasiću. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Adisa Vatreš Selimović, muziku Zlatan Božuta, a koreografiju Samra Mlinar.
U predstavi učestvuje glumački ansambl SARTR-a: Selma Alispahić, Alban Ukaj, Snežana Bogićević, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Mirela Lambić, Maja Salkić, Ana-Mia Milić, Adnan Kreso i Mirsad Tuka kao gost.
Rezervacije ulaznica možete obaviti svaki dan od 10h do 16h pozivom na broj 033 664 070, subotom 060/327 0025 od 10h do 16h ili slanjem poruke u inboks Fb. profilahttps://www.facebook.com/sartr1992/.
Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u subotu, 15. aprila u 20h ponovo se izvodi predstava „Savršen kroj“.
„Savršen kroj” je komad razotkrivanja i prepoznavanja koji pre svega govori o muškim slabostima. Kroz slučajni susret dvojice po svemu, naizgled različitih muškaraca, drama tretira pitanja morala, stanja u društvu, sistema vrednosti, odnosa muškarca prema ženi. Razotkrivaju se slabosti i strahovi protagonista. Ipak, možda, novokomponovani tajkun Marko i krojač na ivici egzistencije Svetislav i nisu toliko različiti. Možda imaju mnogo više zajedničkog nego što se to u prvi mah čini, a možda ni njihov susret i nije bio slučajan.“ – autor teksta Vladimir Đurđević
Predstava „Savršeni kroj“ nastaje po tekstu darovitnog srpskog pisca i dramaturga Vladimira Đurđevića (Balada o Pišonji i Žugi, Ne igraj na Engleze, Tri klase i gospođa Nušić, Bajka o pozorištu) i u režiji poznatog filmskog reditelja i dramskog pisca Jasmina Durakovića.
Uloge u ovome komadu igraju Admir Glamočak (Svetislav Šnajder) i Sead Pandur (Marko Milun), dok ostatak autorske ekipe čine Osman Arslanagić (scenograf) i Lena Stevanović (kostim).
Predstava je koprodukcija SARTR-a i UG Scena, dok je izvršni producent predstave Amira Kudumović, viši asistent na odsjeku Produkcije ASU Sarajevo.
Rezervacije ulaznica možete obaviti svaki dan od 10h do 16h pozivom na broj 033 664 070 ili subotom na 060 327 0025 od 10h do 16h.
„Ovo je tekst zasnovan na čistoj teatarskim situaciji i urađen po mjeri glumca. Zato oni nose najveći dio tereta u procesu stvaranja ove predstave. Rad sa glumcima jeste i jedna od osnova stvaranja ove pozorišne predstave, zato svoja čula prilikom gledanja ove predstave treba okrenuti ka njima. Ovu predstavu ćemo sada prepustiti publici, jer za nju je i pisana i postavljena. Teatru publika mora biti važna, a raditi žanr je legitiman put kojim se stiže do nje. Oni koji se ozbiljno bave umjetnošću znaju da je teško napraviti uspješnu komediju.
Zato će se život i uspjeh ove predstave mjeriti po broju njenih budućih izvođenja.
Neka nas Fortuna prati u tome.“ – reditelj predstave Jasmin Duraković
Sarajevski ratni teatar SARTR i UG SCENA
Vladimir Đurđević
SAVRŠEN KROJ
Režija: Jasmin Duraković
Scenografija: Osman Arslanagić
Kostimografija: Lena Samardžić
U prostorijama Sarajevskog ratnog teatra održana je press konferencija povodom koncerata benda Lačni Franz koji će se održati u SARTR-u 21. i 22. aprila s početkom u 20:30h.
Aleš Kurt, direktor Sarajevskog ratnog teatra, izjavio je kako je SARTR veoma ponosan što je domaćin koncerata i što ponovo nastavlja sa svojim koncertnim aktivnostima.
Zoran Predin, frontmen benda Lačni Franz, izjavio je kako je osnovna ideja koncerata Lačnog Franza obilježavanje 21. godišnjice prvih posljeratnih koncerata u Sarajevu, koji su se održali krajem aprila 1996. godine na Akademiji scenskih umjetnosti u Srajevu i promocija novog albuma „Svako dobro“.
Nakon projekcije reportaže iz 1996. godine Zoran je izrazio želju da pronađe djevojku sa snimka s kojom pleše valcer, kako bi opet nakon 21 godinu zaplesali zajedno, te zahvalio svima onima koji su se prepoznali na reportaži i potvrdili svoj ponovni dolazak u aprilu.
Na press konferenciji su bili prisutni i Miro Purivatra organizator koncerata iz 1996. godine, dekan Akademije dramskih umjetnosti Sarajevo Pjer Žalica i Ambasador Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini Iztok Grmek.
Cijena ulaznice za koncerte iznosi 20KM i mogu se preuzeti u prostorijama SARTR-a svaki radni dan od 10h do 16h.
Grupa Lačni Franz se okupila 1979. i uz neprekidno nastupanje po svim republikama nakadašnje Jugoslavije do 1994. godine snimila 11 albuma, kojima je kasnije dodala 4 kompilacije. Njihovu isključivo autorsku muziku kritika je proglasila za ”kabaretnim rockom”, dok ih danas opisuje međunarodnom etiketom ”hard indie”.
U tekstovima lirika Zorana Predina glavna odlika je provokativan ironični sarkazam, jer on nestašno prepliće erotiku sa politikom i društvene tabue sa crnim humorom. Većina tekstova je gotovo uvijek dvosmislena, što im daje prepoznatljivost i alibi.
Anej Kočevar – bass, Luka Čadež – bubanj, Boštjan Artiček – klavijature i Tine Čas – gitara, svježa su krv, koja svira stare i nove pjesme energijom Lačnog Franza iz osamdesetih, i njome puni žile najmlađe publike, kao i skeptičnih starijih fanova.
Na nekadašnjoj sceni Centra društvenih aktivnosti CDA, sadašnji Sarajevski ratni teatar SARTR, nastupala su neka od najvećih imena sa prostora cijele bivše države, mnogi danas poznati bendovi i muzičari napravili su svoje prve korake. U sjećanjima na tinejdžerske dane i dalje i u glavama mnogih odjekuju zvukovi grupa kao što su: Azra, EKV, Haustor, Rambo Amadeus, Zabranjeno Pušenje, Elvis J. Kurtović, Oktobar 1864, Djavoli, Kud Idijoti, Električni Orgazam, Sikter, Laibach, Letu Štuke, Obojeni Program, Bogrhesia, Lačni Franz, Bombarder, Sing Sing, Scabia, Futur II, Grupa Major, Armagedon, Betonska Ograda, Formula 4, Ludilo, Truhli pasulj, Truet, Najcrnja hronika, Havajski Vjetrovi, Enola Gay, Miladoyka Youneed, SCH, Skroz, Zoster, Velahavle i mnogi, mnogi drugi.
Uz želju za obnavljanjem koncertnih aktivnosti od 2014. godine na sceni Sarajevskog ratnog teatar nastupali su Darko Rundek i Cargo Trio, Damir Avdić i Rambo Amadeuso i Two Vinnetous.
Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u petak, 31. marta i subotu, 01. aprila s početkom u 20h gostuje Bitef teatar sa svojom predstavom “Novo doba”.
Vuk Bošković NOVO DOBA Bitef teatar, Beograd i ArtHub, Sarajevo
Koncept i režija: Dino Mustafić Scenograf: Petya Stoykova i Svetoslav Kokalov Kostimograf: Lejla Hodžić Kompozitor: Vladimir Pejković Asistent reditelja: Luka Jovanov Vizuelni identitet i dizajn: Marko Berkeš Fotografija: Nenad Šugić, Marko Berkeš i Tamara Antonović
Igraju: Mirjana Karanović, Boris Isaković, Ermin Bravo, Snežana Bogićević i Slaven Došlo
Riječ reditelja
“Pred nama je zanimljivo scensko istraživanje mehanizma tranzicije koji je počeo u zločinu i donio profit odabranim. Takav moralni relativizam nije podnošljiv. Pojedinačno i kolektivno ostali smo zaglibljeni između revolucije koja se nije desila i evolucije koja neće doći. To stvara negativne emocije bijesa i mržnje, društvo bez demokratije, koje kreira svijet poslušnih pragmatika, ljude bez saosjećanja i poštenja. To je zastrašujući poslovni i politički deal đželata i žrtve, potpisan i ovjeren od nove društvene elite.
Tako se pojam i shvatanje tranzicije u glavama nove “elite“ i njenom marketinškom djelovanju pretvorio u svojevrsnu „kantu za smeće“, u koju se trpa sve što u ovim novostvorenim uvjetima ne valja, što nije u skladu s političkim normama ili Božjim pretpostavkama. Čim neko misli drugačije, ako nije spreman da se prilagodi, šutira se u kante za smeće – i stvar bezbrižno „hoda dalje“. Kritičko mišljenje je remetilački faktor novokompiranih država u kojem dominira egzistencijalni strah kao nezaobilazna posljedica zaoštrenih društvenih pritisaka, ekonomske i socijalne nesigurnosti. Taj strah koji se stalno primjenjuje kao dnevno-politička praksa kroz metode nepravne države, sa logikom sve se može kupiti prodati, a čovjek je najjeftinija roba, činjenica je na koju smo svi pristali i prihvatili je kao istorijski ili zli usud.
Ovo je samo jedna priča o čovjeku sa moralnim integritetom koji nije preživio tranziciju.
Novo doba je groblje etičkog idealizma.” Dino Mustafić
Riječ autora
“Stvari su se promenile. Možda bespovratno. I to otvara mnoga pitanja. Prvo i pre svega, da li je prethodnih deceniju i po tranzicije na Balkanu postalo potpuno besmisleno? Da li se mi krećemo i menjamo (bez obzira koliko to bilo kilavo i sporo) da bi se priključili svetu koji više ne postoji? Da li smo svesni toga uopšte? Da li je ova pretpostavka netačna i sve u 2016. je bilo samo mnogo buke ni oko čega? Bez obzira, vreme je da se svedu neki računi. Balkanska društva su i dalje u tranziciji. I dalje nisu napustila svet rata, zločina i zla odakle su krenuli, i dalje nisu stigli u slobodni zapadni svet, a možda kada stignemo tamo, nećemo naći ništa osim leša jedna velike i prethodnih 60 godina jako uspešne ideje. Obični, svakodnevni ljudi su učestvovali u svemu, i u ratu, i u tranziciji. Bili su žrtve, zločinci, svedoci, tajkuni, radnici, unutrašnji emigranti, potencijalni emigranti, direktori, silovatelji, nezaposleni. Bili smo i jesmo apsolutno sve. I sve vreme smo uglavnom pričali kako ništa ne zavisi od nas. Iako to nikada nije bilo, niti će ikada biti tačno. Živeli smo, živimo i živećemo i dalje zajedno, i radićemo i dalje jedni drugima stvari koje smo radili i do sad. Ovaj komad i ova predstava su o svim tim stvarima. O nama, o svetu, o izborima u Americi, o izborima u Srbiji, o izbegličkoj krizi i njenim posledicama. O ratovima koji su se desili ovde i o kojima niko ne priča ali koji vrište iz podteksta, o onima koji su otišli i onima koji će tek da odu. O nama koji nameravamo da ostanemo iako ne znamo tačno zašto. O haosu koji je svuda oko nas. O Novom dobu.”
Vuk Bošković
Rezervacije:Tel:033/664-070 (svaki radni dan od 10h do 16h) 062/327 0025 (subotom od 10h do 16h)E-mail:teatarsartr@yahoo.comFacebook:https://www.facebook.com/sartr1992 Cijena ulaznice iznosi 15KM. Omogućen popust za penzionere, studente i grupne posjete uz obaveznu rezervaciju.
U ponedjeljak, 27. marta u 20h na sceni Sarajevskog ratnog teatra obilježiti će se Svjetski dan pozorišta izvođenjem predstave „Prst“.
Predstava je rađena po tekstu Doruntine Basha, a u režiji Sabrine Begović Ćorić. U predstavi igraju: Selma Alispahić, Amila Terzimehić i Ana-Mia Milić.
“Prst” se smatra jednim od najboljih suvremenih društveno-angažiranih tekstova napisanih u našoj regiji, a autorica je kosovska spisateljica Doruntina Basha. Sama priča nije vezana isključivo za Kosovo, već za cijeli prostor Balkana, a njena univerzalnost komunicira i dalje, te se odnosi na aktualno pitanje pozicije žena u suvremenom društvu.
Rezervacije ulaznica:Tel:033/664-070 ili Facebook inbox: https://www.facebook.com/sartr1992. Blagajna SARTR-a radi svakim radnim danom od 10h do 16h, a na dan predstave i od 18h do 20h.
U kontekstu novije historije i patrijarhalnih odnosa, ona na veoma uvjerljiv način prikazuje život dvije žene, svekrve i snahe, koje ne mogu više živjeti skupa, ali ni jedna bez druge. Predstava budi emocije, a također i prepoznavanje jer su odnosi rivalstva i međusobnih optuživanja svekrve i snahe, neovisno od njihove specifične situacije, tipični za šire prostore Balkana. U priči bez patetike, sa suptilnom dozom humora i ironije i tačnom psihološkom slikom likova fantastiča ženska ekipa napravila je predstavu koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Doruntina Basha: PRST
Režija: Sabrina Begović Ćorić
Igraju: Selma Alispahić, Amila Terzimehić i Ana Mia Milić
Scenografija i kostimografija: Adisa Vatreš Selimović
Dramaturginja: Dubravka Zrnčić Kulenović
Muzika: Jelena Milušić & Enes Zlatar
Video: Dejan Ćorić
Fotograf: Velija Hasanbegović
Izvršna produkcija: Sabina Šabić, Hana karadža
Producent: Nihad Kreševljaković
Predstava “Prst” realizirana je u produkciji Sarajevskog ratnog teatra, a uz podršku Američke ambasade u Sarajevu – Odnosi sa javnošću SAD, te u partnerstvu sa forumZFD u BiH (Civilna Mirovna Služba) i Fondacijom Publika.
Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u subotu, 04. marta u 20h ponovo se izvodi predstava „Savršen kroj“.
„Savršen kroj” je komad razotkrivanja i prepoznavanja koji pre svega govori o muškim slabostima. Kroz slučajni susret dvojice po svemu, naizgled različitih muškaraca, drama tretira pitanja morala, stanja u društvu, sistema vrednosti, odnosa muškarca prema ženi. Razotkrivaju se slabosti i strahovi protagonista. Ipak, možda, novokomponovani tajkun Marko i krojač na ivici egzistencije Svetislav i nisu toliko različiti. Možda imaju mnogo više zajedničkog nego što se to u prvi mah čini, a možda ni njihov susret i nije bio slučajan.“ – autor teksta Vladimir Đurđević
Predstava „Savršeni kroj“ nastaje po tekstu darovitnog srpskog pisca i dramaturga Vladimira Đurđevića (Balada o Pišonji i Žugi, Ne igraj na Engleze, Tri klase i gospođa Nušić, Bajka o pozorištu) i u režiji poznatog filmskog reditelja i dramskog pisca Jasmina Durakovića.
Uloge u ovome komadu igraju Admir Glamočak (Svetislav Šnajder) i Sead Pandur (Marko Milun), dok ostatak autorske ekipe čine Osman Arslanagić (scenograf) i Lena Stevanović (kostim).
Predstava je koprodukcija SARTR-a i UG Scena, dok je izvršni producent predstave Amira Kudumović, viši asistent na odsjeku Produkcije ASU Sarajevo.
Rezervacije ulaznica možete obaviti svaki dan od 10h do 16h pozivom na broj 033 664 070 ili subotom na 060 327 0025 od 10h do 16h.
„Ovo je tekst zasnovan na čistoj teatarskim situaciji i urađen po mjeri glumca. Zato oni nose najveći dio tereta u procesu stvaranja ove predstave. Rad sa glumcima jeste i jedna od osnova stvaranja ove pozorišne predstave, zato svoja čula prilikom gledanja ove predstave treba okrenuti ka njima. Ovu predstavu ćemo sada prepustiti publici, jer za nju je i pisana i postavljena. Teatru publika mora biti važna, a raditi žanr je legitiman put kojim se stiže do nje. Oni koji se ozbiljno bave umjetnošću znaju da je teško napraviti uspješnu komediju.
Zato će se život i uspjeh ove predstave mjeriti po broju njenih budućih izvođenja.
Neka nas Fortuna prati u tome.“ – reditelj predstave Jasmin Duraković
Sarajevski ratni teatar SARTR i UG SCENA
Vladimir Đurđević
SAVRŠEN KROJ
Režija: Jasmin Duraković
Scenografija: Osman Arslanagić
Kostimografija: Lena Samardžić
Komedija kao šala, a šala za džez trio i jednog glumca u deset slika
Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u nedjelju, 05. marta s početkom u 20h izvodi se gostujuća predstava “Medvjed” rađena prema tekstu A.P.Čehova. U predstavi učestvuju Jazz trio Lolita Ljubljana i Zijah A.Sokolović. Predstava se izvodi u sklopu programa Festivala Sarajevska Zima 2017.
Predstava je svoju premijeru doživjela 19.05.1997. godine u Ljubljani i pobjednik je pozorišnog konkursa Ljubljana Grad Kulture i 22 GRAN PRIX nagrade na pozorišnim festivalima širom svijeta.
Uloge:
Grigorije Stepanovič Smirnov – glumac: Zijah A. Sokolović
Jelena Ivanova Popova – saksofon: Primož Simončič
Luka, sluga – bas gitara: Iztok Vidmar
bubnjevi: Marjan Stanič
Režija:
Zijah A. Sokolović
Već u prvoj slici predstave instrumenti se izdvajaju kao likovi, saksofon kao Jelena Ivanova Popova, a bas gitara kao sluga Luka, i započinju dijalog na osnovu Čehovljevog teksta. Svaki instrument uzima integralni tekst svoga lika, pretvara ga u muziku i pomoću nje vodi dijalog. Muzika bubnjeva oslikava karaktere likova, komentariše situacije i međusobne odnose. Tako instrumenti muzikom “glume” Čehovljeve likove i postaju “glumci”, a glumac glumom postaje “instrument”.
Preplitanjem i spajanjem ova dva umjetnička načina izražavanja, muzike i teksta, glumca i muzičkih instrumenata, teatarska iluzija dobija hrabru i neobičnu, rijetko interesantnu dimenziju. To je nastavak traganja za novim prostorima umjetnosti…
Rezervacije ulaznica možete obaviti radnim danima pozivom na 033 664 070 i vikendom na 060 327 0025 u periodu od 10h do 16h. Cijena ulaznice iznosi 15KM i broj mjesta je ograničen.
Osnovna ideja koncerata Lačnog Franza je 21. godišnjica obilježavanja prvih posljeratnih koncerata u Sarajevu, koji su se održali krajem aprila 1996. godine na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i promocija novog albuma „Svako dobro“. Koncerti su inspirisani pjesmom „Ja vraćam sunce u svoj dan“ i ovog puta biti će održani u Sarajevskom ratnom teatru u petak 21. april i subotu 22. aprila 2017. godine s početkom u 20:30h.
Članovi benda pozivaju publiku koja je prisustvovala koncertima 1996. godine, da se jave na mail adresu sartr.info@gmail.com. Lačni Franz će organizovati njihov dolazak na koncert i druženje sa bendom.
Grupa Lačni Franz se okupila 1979. i uz neprekidno nastupanje po svim republikama nakadašnje Jugoslavije do 1994. godine snimila 11 albuma, kojima je kasnije dodala 4 kompilacije. Njihovu isključivo autorsku muziku kritika je proglasila za ”kabaretnim rockom”, dok ih danas opisuje međunarodnom etiketom ”hard indie”.
U tekstovima lirika Zorana Predina glavna odlika je provokativan ironični sarkazam, jer on nestašno prepliće erotiku sa politikom i društvene tabue sa crnim humorom. Većina tekstova je gotovo uvijek dvosmislena, što im daje prepoznatljivost i alibi.
godine, nakon dugogodišnjeg nagovaranja publike, Zoran Predin je oživjeo koncertni program Lačnog Franza i uz četiri muzičara krenuo na klubsku turneju po svim većim gradovima bivše YU. Prvi album nove postave SVAKO DOBRO u izdanju Croatia Records, iznenadio je sve, koji su oćekivali pospanu nostalgiju. Svira se žestoko i beskompromisno.
Anej Kočevar – bass, Luka Čadež – bubanj, Boštjan Artiček – klavijature i Tine Čas – gitara, svježa su krv, koja svira stare i nove pjesme energijom Lačnog Franza iz osamdesetih, i njome puni žile najmlađe publike, kao i skeptičnih starijih fanova.
Cijena ulaznice iznosi 20KM i moći će se kupiti u prostorijama Sarajevskog ratnog teatra od 01. marta svaki radni dan u periodu od 10h do 16h. Broj mjesta je ograničen.
Na nekadašnjoj sceni Centra društvenih aktivnosti CDA, sadašnji Sarajevski ratni teatar SARTR, nastupala su neka od najvećih imena sa prostora cijele bivše države, mnogi danas poznati bendovi i muzičari napravili su svoje prve korake. U sjećanjima na tinejdžerske dane i dalje i u glavama mnogih odjekuju zvukovi grupa kao što su: Azra, EKV, Haustor, Rambo Amadeus, Zabranjeno Pušenje, Elvis J. Kurtović, Oktobar 1864, Djavoli, Kud Idijoti, Električni Orgazam, Sikter, Laibach, Letu Štuke, Obojeni Program, Bogrhesia, Lačni Franz, Bombarder, Sing Sing, Scabia, Futur II, Grupa Major, Armagedon, Betonska Ograda, Formula 4, Ludilo, Truhli pasulj, Truet, Najcrnja hronika, Havajski Vjetrovi, Enola Gay, Miladoyka Youneed, SCH, Skroz, Zoster, Velahavle i mnogi, mnogi drugi.
Uz želju za obnavljanjem koncertnih aktivnosti od 2014. godine na sceni Sarajevskog ratnog teatar nastupali su Darko Rundek i Cargo Trio, Damir Avdić i Rambo Amadeuso i Two Vinnetous.
NADAMO SE DA ĆEMO ZAJEDNO 21. I 22. APRILA VRATITI SUNCE U NAŠ DAN!
Publika Sarajevskog ratnog teatra će imati ponovo priliku pogledati predstavu “Majstor i Margarita” u režiji Aleša Kurta.Predstava se izvodi u okviru programa Festivala Sarajevska Zima u subotu 25. februara u 20h. Nakon predstave održati će se razgovor između publike i autorskog tima predstave.
Naredno igranje predstave zakazano je za utorak, 28. februara u 20h.
Mihail Bulgakov je napisao osam verzija romana Majstor i Margarita, ali prva necenzurisana verzija objavljenja je dvadeset sedam godina nakon njegove smrti u Frankfurtu 1967., a u SSSR-u tek 1973. godine. Bio je to uspjeh za pisca čija su djela čekala na crnoj listi staljinističkog režima, i koji je u posljednjim sekundama svog života izgovorio rečenicu: „Neka znaju…Neka znaju!“
Sarajevski ratni teatar SARTR svoju umjetničku 25. sezonu započeo sa predstavom koja je inspirisana ovim djelom i koja je rađena sa željom da saznajemo i prepoznajemo tragove Bulgakovog vremena u današnjem svijetu: Svijet je poludio. Laž je zamijenila istinu.
Dramatizacija i dramaturgija predstave povjerena je Dariju Bevandi i Benjaminu Hasiću. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Adisa Vatreš Selimović, muziku Zlatan Božuta, a koreografiju Samra Mlinar.
U predstavi učestvuje glumački ansambl SARTR-a: Selma Alispahić, Alban Ukaj, Snežana Bogićević, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Mirela Lambić, Maja Salkić, Ana-Mia Milić, Adnan Kreso i Mirsad Tuka kao gost.
Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u sklopu Festivala Sarajevska Zima 2017. publika će imati priliku pogledati plesni projekat Balkan Dance project Vol. 2 u koreografijima Aleksandra Ilića, Natalie Iwaniec i Igora Kirova.
Termin igranja zakazan je za srijedu, 22. februar u 20h.
Cijena ulaznice iznosi 10KM, a omogućen je popust za učenike, studente, penzionere i grupne posjete.
Rezervacije ulaznica se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 ili slanjem poruke u inboxhttps://www.facebook.com/sartr1992/ .
Balkan Dance Project je međunarodni plesni projekat koji spaja uspešne mlade koreografe, plesače i stvaraoce iz Slovenije, Srbije, Makedonije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Oni kroz individualne priče istražuju zajedničko iskustvo življenja na prostoru Balkana.
Svako od njih se kroz svoju jedinstvenu estetiku dotiče kako individualnih, tako i univerzalnih tema koje se tiču svih nas. Projekat donosi kreativnost, integraciju stvaralaca iz različitih država, ali sa zajedničkim kulturnim naslijeđem, mobilnost kulturnih radnika i međukulturni dijalog na jeziku umjetnosti. Pored zbližavanja, povezivanja umetnika, i kulturne razmjene, plesni projekat za cilj ima i razvoj modernog, odnosno savremenog, baleta u široj regiji, predstavljanje plesnih produkcija u manjim mjestima i obrazovanje mladih.
Nakon uspješno izvedenih plesnih predstava u okviru Balkan Dance Project-a (He He Helium i Balkan Dance Project Vol. 1), sa kojima se ovaj projekat predstavio ne samo u regionu nego i na međunarodnim binama, umjetnička ekipa Balkan Dance Project-a sa 5 novih plesača, koji dolaze iz Slovenije, Hrvatske i Srbije pripremio je novu plesnu predstavu Balkan Dance Project Vol.2. Izabrani igrači Mojca Majcen, Ema Janković, Branko Mitrović, Luka Živković i Jakša Filipovac učestvuju u koreografijama Sonetni venac France Prešerna Aleksandra Ilića i Natalie Iwaniec i Kocka Igora Kirova.
