KOLEKTIVNA IZLOŽBA “in continuum“

Društvo za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ-Počitelj

KOLEKTIVNA IZLOŽBA “in continuum“

Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo

4. februar – 14. februar 2022.

Otvorenje izložbe: petak, 4. februar 2022. godine u 19:00 sati

Tokom prethodnih 12 godina kontinuiranog rada na promociji vizuelnih umjetnosti i kulture, od svog osnivanja 2009. godine do danas, Društvo za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ-Počitelj nastoji da kroz organizaciju svojih projekata obuhvati širok spektar aktivnosti i događaja među kojima su samostalne i kolektivne izložbe, kreativne i edukativne radionice, literarni, muzički i multimedijalni programi, predstave, društveno korisne akcije, rezidencijalni programi i umjetničke kolonije otvorene za umjetnice i umjetnike svih disciplina i opredjeljenja.

Temeljni ciljevi i namjere raznovrsnih aktivnosti i projekata, koje Društvo MLAZ-Počitelj kontinuirano prethodnih dvanaest godina osmišljava i organizuje, jesu prevashodno očuvanje i unapređivanje kulturno-umjetničkog nasljeđa i vrijednosti Bosne i Hercegovine, afirmacija, promocija te poticanje razvoja kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i djelatnosti.

Kolektivna izložba, koja će biti realizovana u prostoru Bosanskog kulturnog centra Kantona Sarajevo u periodu od 4. do 14. februara 2022. godine (otvorenje: petak, 4. februar 2022. godine u 19:00 sati), obuhvata djela 50 autorica i autora koji su učestvovali u dosadašnjim kulturno-umjetničkim aktivnostima i projektima u organizaciji Društva MLAZ-Počitelj.

____________________________________________________

Zbilja na vjetrometini sjećanja

Uz kolektivnu izložbu “Mlazove“ likovne reprezentacije u BKC Sarajevo

Piše: Dževdet Tuzlić

Vazduh je odisao augustovskom vrelinom ljeta, kada sam prvi put pohodio jedno novo mjesto starog grada Počitelja, starostavnog i u sjećanjima i u njegovoj zbiljskoj formi. Ni slutio nisam da ću mu sve više pripadati zbog njegove suštine, zbog ideje koja ga je porodila, zbog ljudi koji su ga učinili važnom destinacijom na vjetrometini sjećanja. I da ću mu se vraćati.

Nikada zaključana kapija i kad u dvorištu vrvi od ljudi i kada nikog nema.

Kuća ni na osami ni u prenatrpanom okruženju i okolišu koji je priroda upisala na listu jedinstvenih još od pamtivijeka.

Ali šta bi bio prostor sam za sebe, da ga ljudi ne oplemene. Sobom i drugima, domaćinima i gostima, putnicima namjernicima ili slučajnim prolaznicima.

A sve se ujednači u tren oka. Sve nepoznanice, ako ih i ima, postanu otvorena knjiga spoznaja o ljepoti i vrijednostima.

Jedna avlija postane mjestom susreta, postane mjestom razmjene energija, jednostavnih a iskrenih ljudskih osjećanja, umjetničkih vizija, rijeka misli i rečenica pjesnički uokvirenih, likovno uskomešanih.

I kako takav dojam ne steći ukoliko su potkrepljujuće činjenice u liku i djelu pjesnika Admirala Mahića, Gorana Simića, Rasima Prštea, Mile Stojića, Stevana Tontića ili Faruka Šehića, pjesnikinja Adise Bašić, Fadile Nure Haver, Aleksandre Čvorović i Feride Duraković, glumaca Harisa Burine i Željka Ninčića, glumice Hasije Borić, kipara Fikreta Libovca, Mensuda Keče, Mustafe Skopljaka ili njegovih bivših studenata Samira Sućeske i Lejle Ćehajić, slikarica Sonje Radan i Šemse Gavrankapetanović, slikara Salima Obralića i Radoslava Tadića, reditelja Gradimira Gojera, Ratka Orozovića i Bojana Mulića, teoretičara i likovnih kritičara Sadudina Musabegovića, Azre Begić i Sanele Nuhanović, novinara Fikreta Novalije i Ahmeda Burića, Dragana Marijanovića…

Spisak imena učesnika upotpunjuje čitava plejada mladih umjetnika različitih disciplina koji su dolazeći i prolazeći kroz Počitelj i već odomaćeno mjesto umjetnosti, “Mlazovu“ galeriju na otvorenom, svoje životopise upotpunjavali novim činjenicama o beskraju trenutaka uzvišenog spoja njihova umjetničkog bića i njihove umjetnosti naspram konzumenata.

“Mlazovi“ generatori okupljanja i druženja, Gina Landor i Zlaja Smajlović, osim traženja najboljih rješenja za nove umjetničke uzlete, tražili su i formulu za njihovu raznovrsnost, te načine objedinjavanja umjetničkih energija svih generacija različitih umjetničkih usmjerenja. Od pojedinačnih i grupnih likovnih izložbi na otvorenom ili galerijskom prostoru koji se stopio sa zemljom i stijenjem koji mu daju prepoznatljivu i jedinstvenu formu, do umjetničkih teorijskih varijacija čije teme su imale pjesničko, odnosno literarno, filmsko, muzičko, fotografsko ili spomeničko utemeljenje.

Nerijetko je taj mlaz umjetnosti pristizao iz okruženja, primjerice kada su dolazili pjesnikinje i pjesnici iz Slovenije Mojca Andrej, Ana Porenta, Gregor Gršak i Tomo Novosel, pjesnikinje iz Hrvatske Anđelka Klemenčić i Danijela Antičić, pa likovni umjetnici Nives Čičin-Šain, također iz Hrvatske, Selma Đulizarević-Karanović iz Srbije, Jelena Pavićević, Saša Stančić i Sreten Milatović iz Crne Gore, Mauro Toneti iz Italije…

A publika je priča za sebe. To je konglomerat žitelja drevnog grada i onih koji u Počitelj dolaze kao u svojevrsni hram umjetnosti i memorije o vremenu i postojanju. Vrijednost i značaj nezaboravnoj atmosferi davali su i Dževad Ibrulj, koji je baštinik svih likovnih mijena i sjećanja na likovna gibanja u Počitelju, te naš Enko čija je ”barbecue” magija spravljanja roštiljskih specijaliteta te jednostavna bosanska duša, dio kompletne “Mlazove“ ”knjige” utisaka koje svi ponesu u sjećanju.

Ujediniti umjetnost i turizam takodjer je u osnovi svih nastojanja da se postdejtonska i nerijetko centralizirana kultura po vertikalama i horizontalama vlasti na različitim razinama ne odrodi od iskonskih poštovalaca umjetnosti.

I neka tako ostane. Godine neka se nižu. Ovo je tek jedan mali korak na nepreglednoj cesti sveukupnih kulturnih vrijednosti kojima je i “Mlaz“ dao svoj doprinos.

Ne samo u Počitelju,  gdje su održavani međunarodni kampovi volontera, pojedinačne i grupne likovne izložbe i pjesničke večeri, ljetne umjetničke škole za djecu, manifestacije kakve su bile “Neretvanske vedrine“ i “Na kamenu u Počitelju“, već i drugdje, gdje je “Mlaz“ organizirao čitavu lepezu, mahom likovnih i pjesničkih projekata, koje su podržavali Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Federacije BiH Sarajevo, Turistička zajednica HNK/HNŽ Mostar, Turističko društvo Počitelj, Ambasada SAD u BiH…  

I evo, sada i u Sarajevu u zamamnom ambijentu Bosanskog kulturnog centra.

Uživajte.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Translate »