Dobro jutro džezeri: Sarajevo Big Band

Bila, slušala, improvizirala: Hena Klarić

Sarajevo Big Band pripremio je spektakl u sferi sarajevske jazz muzičke scene 22. maja u klubu Cinemas Sloga Sarajevo. Pored stalne postave muzicara, nastupili su vokalni i instrumentalni solisti Šejla Grgić, Renata Kurtalič, Elvir Bandić „Banda“ i Tayfun Kesgin iz Turske. Dirigovao je Nenad Tesić a kao solo gitara nastupao je Muris Varajić.

Big bendovi su muzički sastavi koji se neupitno povezuju sa džezom, a postali su popularni još 30-tih godina. Godinama su se razvijali dok nisu dobili današnju formu, a po nekoj svjetskoj normi, očekivano je da svaka zemaljska metropola ima svoj big bend. Obično se u sastavu big banda nalazi od 12 do 25 muzičara: saksofoni, trube, tromboni i ritam sekcija, a vrlo često postoje i drugačije skupine koje odstupaju od normi.

Big bandovi su nerijetko vezani za institucije kao što su radiotelevizije pa čak i neka državna preduzeća u sektoru kulture i umjetnosti. Sarajevo Big Band orkestar je pokrenut je od strane nekoliko iskusnih instrumentalista koji su oko sebe okupili mlađe snage u želji da obnove plamen velikog orkestarskog zvuka. Jedan od takvih „starijih i iskusnijih“ muzičara je Faik Lačević, bubnjar u Sarajevo Big Bandu. U razgovoru sa njim saznajemo nešto o samom historijatu i podlozi ovog domaćeg sastava te stanju bosanskohercegovačke muzičke scene i njene publike.

 “Sarajevo Big orkestar je jednostavno nastavio tradiciju, koja je prekinuta u ratu, nekadašnjeg big banda Radiotelevizije Sarajevo. Taj bivši Big Band imao je svoje uspjehe i bio je jedan od onih odličnih orkestara koji si u ratu prestali djelovati. Dakle, to je nešto što je postojalo već. Svi centri u bivšoj Jugoslaviji imaju big bandove koji su vezani za radiotelevizije muzičke produkcije. Kod nas je to sa ovom ekonomskom situacijom bilo nemoguće. Postojali su i problemi koji su vezani za BHT muzičku produkciju. Ta rupa predugo je trajala a pojave jednog takvog benda nema. Ako svaka metropola na svijetu ima big band naravno da smo i mi htjeli, barem ovo koliko nas muzičara ima, da krenemo sa time tako da se to pomalo počelo razvijati i ovdje. Muzičara ima na akademiji, bit će ih, ja se nadam sve više i više, tako da i nije nemoguće da to zaživi. Naravno, trebat će nam u budućnosti i veća pomoć od društvene zajednice. Treba samo raditi, pa tražiti i pomoć od onih od kojih se može tražiti da bi bili u stanju organizirati koncerte na kojima će gostovati i ljudi sa strane.“, objačnjava Lačević.

02

Naglašava i kako se nalaze u nezahvalnoj situaciji s obzirom da je big band postojao nekada, prestao djelovati, pokušavao se vratiti, međutim, za svako djelovanje takvog orkestra potrebno je i dosta novca. Osim toga, potrebno je i dovoljno kvalitetnih muzičara da bi se moglo raditi na tome da orkestar zaživi i napreduje.

„Suština ovog orkestra i ovoga grada nije u tome da samo mi sviramo, nego da komuniciramo sa cijelim svijetom. Želimo da drugi ljudi dolaze i uključuju se u ovaj orkestar. Radi se o organizmu kome možete dovesti bilo koga ko će sa sobom donijeti nove materijale i nešto novo te, naravno, prenijeti svoje znanje na ostale muzičare. Komunikacijom, novim materijalima i upoznavanjem sa novim ljudima orkestar se razvija u svakom smislu. Orkestar kao jedno veliko tijelo se uvijek nalazilo u kulturi, ono nikada nije komercijalno iako može nekada raditi neke poslove koji su komercijalnog karaktera ali suština je da se svira u tom orkestru i da taj orkestar svira kvalitetnu muziku. To je vrhunac orkestarskog sviranja.“, rekao je Faik.

U orkestru svira otprilike 17 muzičara uz prisutnost saradnika, a raspon godina je zaista veliki.

„Imamo jednog momka koji je tek počeo ići u srednju školu i već svira u orkestru. On pohađa i neke dodatne časove tako da je već u situaciji da može svirati. Tu su i oni najstariji koj iveć imaju iskustvo u raznim orkestrima. Raspon je, što se kaže, od sedam do sedamdeset sedam, i suština je u tome da ima što više ljudi. Orkestar je otvoren za sve one koji žele ozbiljno raditi. To je stvar koja treba da se razvija dalje i mi očekujemo da će tako i biti.“

Najmlađi član, Mirza Sijerčić, je petnaestogodišnjak. Mirza je saksofonista i učenik Srednje muzičke škole u Sarajevu a svira i u kulturno-umjetničkom društvu „Proleter“.

13244759_247147478976851_8445753257993143962_n

„Ljudi ne poštuju i ne cijene ovu vrstu muzike. Većina mojih vršnjaka nisu zainteresovani za jazz i smatraju da je to prekomplikovano, da nema mnogo od toga, a jazz zapravo daje veliku slobodu u sviranju. Moj profesor,Adnan Cico, pozvao me je da sviram u big bandu. Kao najmlađi član dobro sam se uklopio u Sarajevo Big Band jer dosta slušam ovu vrstu muzike, sviđa mi se ovo što radim i zaista se trudim.“, kazao je Mirza.

Vjerujemo da će iskusni instrumentalisti Sarajevo Big Banda nastaviti okupljati mlade muzičare, obnoviti i održati tradiciju starog big banda te Sarajevo staviti na mapu svjetske muzičke scene.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »