“Ima posla”, singl POPIKa o zlostavljanju radničke klase

Sarajevski punk rock bend POPIK predstavio je prvi singl „Ima posla“ sa nadolazećeg drugog albuma, na početku radnog dana u ponedjeljak, 15. jula.

„Ima posla“ je sniman u studiju Bigfoot Audio, a pjesmu je realizirao tim koji sarađuje još od samog osnivanja benda 2014. godine. Za produkciju su zaduženi Haris Saračević aka Hara Bordo Maja i POPIK, mix i master su djela Harisa Saračevića, a gost na back vokalima pored Harisa je i Vedad Trbonja, nekadašnji član grupa Soba 403 i Billy Andol, danas ponovo aktivan u bendu Fuzzlija.

„Ima posla“ je amalgam metala i punka, sa tekstom inspirisanim zlodjelima koja se čine nad radničkom klasom Bosne i Hercegovine u posljednjih 20+ godina. Većina negativnih praksi, od isplata plata u kovertama do omalovažavanje žena koje u toku radnog odnosa žele zasnovati porodicu, je spomenuta u „Ima posla“. „Ima posla“ je zasnovana na ličnim iskustvima članova benda koji su u prošlosti prolazili kroz ovakve radničke golgote.

Na naslovnici singla nalazi se autentična fotografija čiji su autori novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), snimljena i objavljena uz njihov tekst o zloupotrebi radničke klase u Tuzli. Kako kažu iz POPIKa, znali su da je ovo idealna fotografija za naslovnicu jer savršeno korespondira sa onim što je tematika same pjesme.

POPIK 19. jula svira na međunarodnom hardcore punk okupljanju SAWA Fest u Županji, te nastavlja rad na albumu koji nema utvrđen datum objavljivanja. Kako kažu, kad si sredovječni punker sa poslom i porodicom i ne živiš od muzike – rokovi su samo udar na kardiovaskularno zdravlje koji ti ne treba.

Dodjela nagrade za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji

Danas je u Europe House Sarajevo održana ceremonija dodjele Novinarske nagrade za najbolje istraživanje o korupciji u organizaciji Udruženja “Centar za razvoj medija i analize”

Na ovogodišnjem konkursu za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji zaprimljeno je 59 aplikacija. Prijavljeni radovi objavljeni su u periodu od 1. maja 2023. godine do 30. aprila 2024. godine u nekom od bh. medija. Članovi žirija, novinari Online magazina Žurnal, od pristiglih radova za najbolji istraživački medijski sadržaj o korupciji izabrali su tekstove:

  • Alena Beširević i Ingrid Gercama, naratorium.ba, Prevare iz mračne šume: Umjesto mina,

“uklonili” 10.000 kubnih metara drveta

https://naratorium.ba/ekologija/prevare-iz-mracne-sume-umjesto-mina-uklonili-10-000-kubnih-metara-drveta
  • Sadeta Bajrović, valterportal.ba, DOSSIER VALTERA: Životi djece u rukama neodgovornih

institucija

  • Amil Dučić, fokus.ba, Afera s digitalizacijom u BiH: U žalbama se spominje falsifikovana

dokumentacija!

Nagrađena novinarka  Alena Beširević prilikom primanja novinarske nagrade izjavila je:

Zadovoljstvo mi je što dobivam ovu nagradu. Ova priča je nastala u sklopu jednog projekta, u saradnji sa još četiri novinara i novinarke iz Nizozemske i Francuske. Govori o kreativnoj shemi prema kojoj je iz zavidovićke šume izvučeno drvo u vrijednosti od 800.000 maraka, koje je plaćeno nešto više od 70.000. Za to nikad niko nije odgovarao. Ovim putem zahvaljujem se i u ime Ingrid.“

Novinarka Sadeta Bajrović također se zahvalila na nagradi, naglasivši da je tema na kojoj je radila donekle poznata javnosti, jer su mediji prošle godine objavili žalbe roditelja na neispravne glukometre koje je nabavio Zavod zdravstvenog osiguranja Federacije i podijelio djecu do 18 godina:

Ja sam obuhvatila period od 2011. godine i pregledala kako su se ranije nabavljali glukometri. Podaci do kojih sam došla su da se i ranije nabavljalo po principu najjeftinije ponude, bez obzira na kvalitet ovih osjetljivih medicinskih sredstava koje koriste djeca. Priča je objavljena početkom maja prošle godine, a negdje već 23. maja, nakon održanog sastanka, premijer Federacije Nermin Nikšić je na svoj zvaničnom facebook profilu napisao da djeca ne smiju biti taoci birokratije i da će problem biti riješen uskoro. Više od godinu dana poslije, ja bih voljela ovim putem da pitam premijera šta znači to uskoro i šta su radili do sada, jer djeci se i dalje dijele isti glukometri i trakice.“

Drugu godinu zaredom nagrađen je novinar Fokusa Amil Dučić:

„Hvala puno na nagradi. Što se tiče ove teme, ona govori o tome da u ovoj državi zaista gotovo da i ne postoji pravna sigurnost. Strašno je šta se desilo u ovom slučaju. Imamo unaprijed zacrtani tender, visok 25 miliona, dobile su firme koje su poprilično kontroverzne, Sirius i OIV, državna firma iz Hrvatske. Nije satisfakcija, ali jedna informacija nad kojom bi se ministar prometa i komunikacija BiH trebao zamisliti jeste da je jedna od firmi dospjela na američku crnu listu.“

Udruženje “Centar za razvoj medija i analize” u okviru USAID Projekta “Program istraživačkog novinarstva”, već dvanaestu godinu organizuje izbor najboljih medijskih sadržaja koji se bave istraživanjem i otkrivanjem korupcije. CRMA organizuje ovaj događaj kako bi nagradila najbolja novinarska istraživanja nastala u protekloj godini i promovirala istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini. Ova Novinarska nagrada ima za cilj promovisati izvanredna postignuća istraživačkih novinara kao i poboljšati vidljivost kvalitetnog novinarstva. Program Istraživačkog Novinarstva je petogodišnja aktivnost koji je kao i današnja ceremonija dodjele novinarske nagrade za najbolje istraživanje o korupciji omogućen uz podršku američkog naroda putem Američke organizacije za međunarodni razvoj – USAID.

Cilj Programa israživačkog novinarstva jeste osigurati građanima Bosne i Hercegovine pristup nepristrasnim informacijama, te povećati kvantitet i kvalitet medijskih sadržaja o korupciji. Za samo četiri godine kroz projekat je razvijena mreža 17 nezavisnih istraživačkih medija, kroz koje djeluje više od 45 istraživačkih novinara i urednika iz Bosne i Hercegovine.

Izvršni direktor Udruženja Centar za razvoj medija i analize gosp. Eldin Karić na ceremoniji dodjele Novinarske nagrade obratio se prisutnima:

„Prije 15 godina nekako smo i zamišljali da će Žurnal izgledati ovako kako izgleda danas. Proteklih 15 godina smo mi, kao Žurnal, iskoristili da se borimo protiv svih devijacija u društvu. Osim toga, razvijena je mreža medija koji se bave istraživačkim novinarstvom u BiH, koji su dio Umbrelle, mreže istraživačkih medija u BiH. To nam pokazuje da medijska scena u BiH ide u pravom smjeru. Jedan segment priče koja se tiče razvoja istraživačkog novinarstva je i sada već tradicionalna dodjela novinarskih nagrada za istraživačko novinarstvo u BiH. Ono što mogu da kažem za ovogodišnju, jeste da je veliki broj sadržaja stigao i da je njihov kvalitet svake godine sve bolji i bolji, te mislim da je ove godine kvalitet bio na jako visokom nivou. Bilo je vrlo teško izabrati najbolje. Ovim putem bih želio skrenuti pažnju kako su audio forme sve popularnije, ljudi se ponovno vraćaju audio formama i mislim da bi se trebalo razmisliti o tome da je to prostor na kojem će se razvijati istraživačko novinarstvo.

U sklopu obilježavanja 15. rođendana Žurnala, predstavljena je i izložba “Online magazin Žurnal”, na kojoj su prikazane fotografije Žurnalovog fotografa Adija Kebe i karikature Đoke Ninkovića koje su obilježile prethodni period.

Centar za razvoj i analizu medija (CRM@) je bosanskohercegovačka nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 2009. godine. Njen prvi projekt bio je Online magazin Žurnal, www.zurnal.info, prvi online magazin u BiH posvećen borbi protiv korupcije. CRM@ je do sada provela niz projekata iz područja medijske produkcije, informacijskih i komunikacijskih aktivnosti, umrežavanja, lobiranja i zagovaračkih kampanja, a sve s istim ciljevima: borba protiv korupcije koja cvjeta u Bosni i Hercegovini i borba protiv kriminalizacije bosanskohercegovačkog društva; jačanje neovisnog novinarstva kroz produkciju kvalitetnih, na činjenicama utemeljenih istraživačkih medijskih izvještaja o ključnim problemima, poput korupcije, organiziranog kriminala, pustošenja javnih sredstava, zloupotrebe javnih ovlasti, nepotizma i drugih tema od javnog interesa.

Podizanje svijesti o postojanju korupcije i njezinim razornim posljedicama, bavljenje istraživačkim novinarstvom utemeljeno na činjenicama, objektivno, bez senzacionalizma, pisano uz potrebnu razinu znanja i stručnosti, srž su misije CRMA-e i Žurnala.

Predstavljeno 30. izdanje manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri

Na Međunarodnom festivalu književnosti Bookstan, održanom od 3. do 6. jula, predstavljeno je 30. izdanje manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri, partnera Bookstana već drugu godinu zaredom.

Trideseti Sa(n)jam knjige u Istri  održat će se  od 29. novembra do 8. decembra u Puli, tradicionalno u Domu hrvatskih branitelja, ali i drugim kultnim gradskim prostorima stvarajući tako od Pule Grad knjige i obilježavajući tri desetljeća postojanja u kojima nikada nije bilo moguće odrediti ko je kome važniji – Sajam Puli ili Pula Sajmu. Sa(n)jam knjige u Istri ove godine održat će se pod sloganom „Mikrokozmos“ jer književnost nastaje i živi upravo u mikrokozmosima pisaca i spisateljica koji se, po prirodi stvari, bave usamljeničkim poslom, ali i čitalaca koji tim, krajnje ličnim i opet usamljeničkim činom, tekst nastavljaju održavati na životu. Osim toga, pulski se Sajam pozicionirao kao primarno autorski, ponovo – mikrokozmos u kojem autori i autorice ne osjećaju usud pripadanja malom jeziku. Mikrokozmos pulskog Sajma je, naravno, Istra, pa će i zasebna cjelina unutar teme biti Histrokozmos kroz čije će se formate i sadržaje pokazati sajamska ukorijenjenost u Istru, te kako je svaka kultura zapravo multikultura koja prelazi fiktivne granice između zavičajnosti i pripadanja svijetu.

Saradnja između Bookstana  i Sa(n)jam knjige u Istri  nastavlja se i ove godine, a u decembru će u Puli Bookstan predstaviti knjigu “Pamtim to kao da je bilo danas” Seje Sexona i Bore Kontića. Kako sam autor Boro Kontić navodi, knjiga je u osnovi priča o pjesmama Seje Sexona. Istovremeno i opis Sarajeva osamdesetih, podsjećanje na brojne ljude koji su se kretali u tim krugovima, aferama koje su pratile grupu, ratu i povratku Zabranjenog pušenja poslije sedam godina te svim poslijeratnim albumima ove grupe sve do današnjeg dana.

Translate »