Collegium artisticum povodom 45 godina postojanja i rada galerije

0

Tokom mjeseca avgusta u galeriji Collegium artisticum možete pogledati dokumentarnu izložbu povodom 45 godina postojanja i rada galerije (1975.-2020.)

Izložba obuhvata odabranih 100 plakata izložbi i drugih kulturnih događaja koji su održani u prostoru galerije Collegium artisticum od njenog osnivanja 1975. godine do danas.

Galerija Collegium artisticum nalazi se u sklopu Centra Skenderija, a projekat adaptacije i enterijerskog uređenja prostora galerije izradili su arhitekti Milana Cindrić, Slavko Cindrić i Halid Muhasilović. Svečano je otvorena u aprilu 1975. godine, na Dan oslobođenja grada Sarajeva, kolektivnom izložbom članova i članica tri umjetnička udruženja Bosne i Hercegovine: ULUBIH (Udruženje likovnih umjetnika), ULUPUBIH (Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera) i AABIH (Asocijacija arhitekata). Fuad Hadžihalilović Fuko je bio prvi direktor galerije i obavljao je funkciju direktora u periodu od 1975. do 2005. godine.

Od svog osnivanja do danas, galerija Collegium artisticum predstavlja relevantno izlagačko mjesto i jedan od značajnih centara okupljanja umjetničke, intelektualne i kulturne scene. Tokom 45 godina postojanja i kontinuiranog rada na promociji vizuelnih umjetnosti i kulture, u galeriji je održano preko hiljadu individualnih i kolektivnih izložbi i drugih kulturnih događaja lokalnog, regionalnog i međunarodnog karaktera i značaja (kamerni koncerti, pozorišne predstave, promocije knjiga, stručni skupovi i okrugli stolovi sa aktuelnim temama iz kulture, prezentacije i diskusije iz oblasti društvenog djelovanja i umjetničkog stvaralaštva, sajmovi knjiga, etc.). Svojom dinamičnom aktivnošću i programom galerija nastoji da proprati sve aktuelne tokove savremene umjetnosti, da ostvari svoju misiju koja počiva na idejama avangardnog intelektualnog i umjetničkog pokreta COLLEGIUM ARTISTICUM s kraja četvrte decenije XX vijeka, sa ciljem da otvori prostor za sve inicijative koje podstiču duhovnu i kulturnu klimu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

Galerija nije prestajala s radom čak ni tokom rata i opsade grada Sarajeva.

“Umjetnički paviljon Collegium artisticum je od osnivanja, aprila 1975. godine, koncipiran kao program aktivnog odnosa prema kulturi uopšte, nastojeći da oko sebe okuplja najangažovanije snage kako sa područja likovnih umjetnosti, tako i sa područja književnosti, teatra i muzičkog stvaralaštva. Tako raznovrsnim sadržajima, odnosno, njihovim međusobnim prožimanjima ostvaruje određeni profil savremene bosanskohercegovačke kulture,…“ [1]

Za doprinos razvoju i afirmaciji likovnog stvaralaštva, muzičke i književne umjetnosti, galerija Collegium artisticum je odlikovana Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva 1982. godine.

Na svečanom otvorenju Umjetničkog paviljona i kolektivne izložbe Collegium artisticum 1975. godine, Jahiel Finci je istakao: “Otvaranjem ovog Umjetničkog paviljona otvara se i nov period, ne samo u oblasti likovne kulture, nego i kulture uopšte. I danas, kada nas sjećanje vraća u prošlost, u vrijeme kad je osnovan Collegium artisticum, u doba kada je svaka napredna misao bila proganjana i kažnjavana, u doba kada je u Sarajevu živilo i radilo samo dvadesetak arhitekata i urbanista, petnaestak likovnih umjetnika i samo nekoliko muzičara i pozorišnih umjetnika, u doba kada nisu postojala mnoga umjetnička društva, ne možemo a da ne istaknemo da, bez obzira što smo bili veliki entuzijasti, nismo mogli pretpostaviti da će nakon trideset pet godina Sarajevo imati svoju Operu, svoj balet, svoj radio, televiziju, svoj Arhitektonski fakultet, svoju Muzičku akademiju, Akademiju likovnih umjetnosti, Odsjek za glumu, itd.itd., nismo mogli pretpostaviti da će u njemu raditi 300 arhitekata, preko 120 likovnih i primijenjenih umjetnika i još mnogo, mnogo drugih stvaralaca na polju umjetnosti.

Danas, kada slavimo trideset godina oslobođenja našeg grada, kada obilježavamo trideset godina života i rada u slobodi, kada smo u prilici da ove prostorije predamo građanima Sarajeva i stvaraocima na polju umjetnosti, možemo samo da poželimo da nas u daljem radu povezuje onaj isti entuzijazam, onaj isti duh, ona ista ljubav, ono isto drugarstvo i ona ista iskrenost kao u vrijeme prije trideset pet godina koji su povezivali ljude koji su radili ne samo u Collegiumu artisticumu, nego i u nizu tada legalnih i ilegalnih organizacija.

Želimo da ovi prostori služe širenju kulture i umjetnosti. Želimo da se ostvari do kraja misao da umjetnik stvara za druge isto toliko, pa možda i više, nego za sebe. Želimo da umjetnici kroz ove nove prostore odigraju onu društvenu ulogu koja im ne samo pripada, već koja se od njih i očekuje. Ovim proglašavam otvorenim izložbeni paviljon Collegium artisticum i prvu likovnu manifestaciju Collegium artisticum 75“[2].

Meliha Husedžinović je povodom tridesetog rođendana galerije 2005. godine zapisala:

“I tako, od aprila 1975. do aprila 2005. Collegium navrši trideset godina postojanja i plodnog rada na unapređenju naše kulture – kako se to već svečarski kaže. Prošli su kroz njega, umjetnici svih generacija i najrazličitijih orijentacija i senzibiliteta. Bilo je izložbi iz različitih epoha i zemalja, različitih retrospektiva i “homage-a” i najrecentnijih prezentacija. Bilo je projekata specijalno osmišljenih za ovaj prostor i onih sa tekuće trake drugih sredina i institucija. Gotovo nijedno od tih otvorenja nije prošlo bez Fukine pozdravne riječi. Kao i Collegium i on je, do odlaska u penziju 2005-te, bio tu svih tih 30 godina. S obzirom na mali broj uposlenih u ovoj, po sadašnjim propisima “javnoj ustanovi”, u njegov djelokrug je ulazilo sve – od pregovora sa direktorima galerija, muzeja i kulturnih centara, pregovora sa ambasadama i sa umjetnicima do traženja majstora koji će u djelo pretvoriti neke zahtjevne muzeološke i umjetničke ideje. Ponekad je morao da vodi brigu o transportu, utovaru i istovaru, o publicitetu i o čemu sve još, zna on sam. Visokim profesionalizmom i stručnošću, moralnom odgovornošću da će se držati svake preuzete obaveze, brigom da nikada ne dođe do krađe ili oštećenja bilo kojeg izloženog artefakta i dokumenta, sticao je ugled i za sebe i za Collegium, zato i nije čudo što je imao toliku podršku u čitavom lancu umjetničke infrastrukture, kod umjetnika i svojih uposlenika, čiji angažman oko svakog projekta ne smije ostati neuočen i nepohvaljen, kako nekada tako i sada. Pogotovo sada, kada se oko nas razmnožava “trulo tkivo besperspektivnog vremena” i mrtvilo u koje su nas doveli složeni razlozi; od nedograđenog sistema finansiranja do nedostatka kritike i medija koji bi je njegovali, do pretvaranja kulturnih programa u lični i činovnički hir onih koji odlučuju o novcu, koji su, izgleda, važniji od društvenih zadataka zbog kojih su na tom mjestu – pitam se kako dalje? To pitanje postavlja se i pred same umjetnike zbog kojih ovaj prostor i postoji. Jer, došli smo do umjetnosti bez utopije u blohovskom shvatanju tog pojma, bez sna o sutrašnjici, bez svijesti da je sadašnjost u kreiranju budućnosti; jednostavno – naš likovni umjetnik danas preživljava da bi preživio, veliki broj ih se samomarginalizirao i u takvoj situaciji, pitam se kako vratiti ovom prostoru nešto od nekadašnjeg sjaja…“[3]

Collegium artisticum, jedan od najvećih izložbenih prostora u Bosni i Hercegovini i regionu (površine preko 1843 m2), prostor-objekat od vojnostrateškog značaja za odbranu Kantona Sarajevo, kultno mjesto ovoga grada, nažalost posljednjih godina radi u ekstremno teškim uslovima koji su posljedica višegodišnjih ekonomskih i političkih previranja i kriza u našoj zemlji, nemara i nebrige nadležnih odgovornih institucija, nerazumijevanja vrijednosti i kulturno-istorijskog značaja ove galerije, nerješavanja nagomilanih problema (neriješen status galerije, neriješen status pojedinih uposlenika, prokišnjavanje, poplave, devastacija i fizička oštećenja izložbenog i kancelarijskog prostora, nedostatak i dotrajalost opreme za rad, manjak uposlenika – tehničkog osoblja i stručnog, kvalifikovanog kadra, …).

Tokom posljednjih nekoliko godina sve poslove oko održavanja prostora (izložbenih, kancelarijskih i magacinskih prostorija) i arhive galerije, sve programske aktivnosti organizuje i realizuje kolektiv galerije kojeg čine ukupno 4 uposlenika!

Opstanak galerije i njena budućnost su već godinama ugroženi i neizvjesni a njene mogućnosti i kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni.

Na sjednici održanoj u septembru 2014. godine, Skupština Kantona Sarajevo donijela je Odluku o spajanju tri kantonalne Javne ustanove (Collegium artisticum, Bosanski kulturni centar i Sarajevo art) u jednu Javnu ustanovu pod nazivom Centar za kulturu Kantona Sarajevo. Pomenutom Odlukom galerija je izgubila svoju samostalnost te je postala jedna od Organizacionih jedinica (zadužena za galerijsku djelatnost) u sklopu novoosnovane Javne ustanove.

U oktobru 2017. godine, na inicijativu Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Skupština Kantona Sarajevo je donijela Odluku o izdvajanju Organizacione jedinice Collegium artisticum iz Javne ustanove Centar za kulturu Kantona Sarajevo u samostalnu Javnu ustanovu a potom, na sjednici održanoj u junu 2018. godine, Odluku o osnivanju JU Collegium artisticum Sarajevo. Od tada pa do danas galerija sa svojim uposlenicima i dalje ”funkcioniše” i radi kao dio Javne ustanove Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo, a njen budžet, status i status njenih uposlenika i dalje nije riješen.

Kako se kolektiv galerije zna našaliti: “izgleda da Collegium artisticum i danas svoje programe organizuje i radi u ilegali kao i 1939. godine“.

Uz sve postojeće brojne probleme i poteškoće dodatne otežavajuće okolnosti desile su se proglašenjem stanja nesreće u našoj zemlji u martu ove godine. Usljed novonastalih okolnosti i vanredne situacije bili smo primorani, kao brojne druge institucije, da određene ranije planirane programe prolongiramo ili otkažemo, te da se prilagodimo novonastaloj situaciji i okolnostima. U ovoj kriznoj i teškoj situaciji, koja nas je nažalost nenadano sve zadesila, naročito su nas pogodile odredbe Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i uštedama – odnosno nemogućnost realizacije projekata sanacije i rekonstrukcije, nemogućnost nabavke neophodne tehničke opreme, alata i sredstava za rad i realizaciju planiranih programa, nemogućnost angažovanja (po osnovu Ugovora o djelu) ili zapošljavanja neophodnog osoblja kako bi se sve aktivnosti u galeriji pravovremeno isplanirale, organizovale i realizovale u ovoj ali i u narednim godinama…

Ipak, zahvaljujući prevashodno nesebičnom i predanom radu kolektiva galerije, Collegium artisticum sa statusom ”ni na nebu ni na zemlji”, u ovom turbulentnom vremenu ”nekim čudom” opstaje, preživljava i prkosno istrajava u svom radu i svojoj kulturno-umjetničkoj misiji, iz godine u godinu opravdava svoju programsku galerijsku djelatnost dajući značajan doprinos prezentaciji i afirmaciji bosanskohercegovačke kulture i umjetnosti.

Pored dokumentarne izložbe Collegium artisticum-45 godina, u drugoj polovini avgusta planirana je priprema retrospektivne izložbe istaknute samostalne umjetnice Ljiljane Majkić “Architouch“, a za septembar je planirana reprezentativna izložba “60 godina MESS-a“.

Dokumentarnu izložbu povodom 45 godina postojanja i rada možete pogledati u periodu od 10. do 27. avgusta, od ponedjeljka do petka u terminu od 10:00 do 18:00 sati.

Srdačno vas pozdravljamo i radujemo se vašem dolasku!

* * *

Radi zaštite i sigurnosti, a prema preporukama Zavoda za javno zdravstvo FBiH, naše cijenjene posjetitelje molimo da prilikom ulaska u galeriju dezinfikuju ruke i obuću, te da tokom posjete nose zaštitnu masku i održavaju fizičku distancu (najmanje 2 m) od drugih posjetilaca.

Zajedno smo jači: Evropska unija solidarno uz Bosnu i Hercegovinu i u teškim vremenima

0

Visokokvalitetna i neophodna medicinska oprema koju je Evropska unija donirala Bosni i Hercegovini svakodnevno se isporučuje bolnicama širom zemlje. Oprema nabavljena u skladu s procedurama nabavke Evropske unije uključuje respiratore, ultrazvučne i rendgen aparate te značajne količine zaštitne medicinske opreme neophodne medicinskom osoblju koje se svakodnevno suočava sa novim izazovima.

“Respiratori su potrebni ne samo za liječenje pacijenata koji su oboljeli od najtežeg oblika COVID-19 već i kod liječenja disajnih slabosti. Takvim pacijentima respirator spašava život, tako da je ova donacija od velikog značaja za rad naše službe i svakako doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pružamo pacijentima,” ističe Draženka Tešić iz bolnice “Sveti Vračevi” u Bijeljini. Predstavnici bolnice dodaju da su i do sada imali odličnu saradnju sa Evropskom unijom u Bosni i Hercegovini, a dva nova respiratora značajno unapređuju nivo zdravstvene zaštite najveće zdravstvene ustanove u Semberiji.

Evropska unija je u okviru programa pomoći BiH u borbi protiv COVID-19 donirala nabavku neophodne medicinske opreme bolnicama širom Bosne i Hercegovine u sveukupnoj vrijednosti od 7 miliona eura. Prvi respiratori, rendgen aparati te ostala medicinska i zaštitna oprema uručena je bolnicama u Bosni i Hercegovini već krajem marta, u samom jeku epidemije.

Prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović “ dostavljena su tri aparata, od kojih će, prema riječima načelnika Službe za anesteziju, najviše koristi imati upravo pacijenti kojima je neophodna mehanička ventilacija u liječenju vrlo ozbiljnih stanja. “Prvo nam je isporučen anesteziološki aparat koji je značajan po tome da se može koristiti i kao respirator u slučaju potrebe. Ovaj aparat nam je značajan i po tome što je postojeća oprema već deset godina stara. U drugoj isporuci su nam dostavljena dva respiratora, njihov značaj je u tome što se mogu koristiti za neinvazivnu ventilaciju pacijenata. Jako smo zahvalni EU na donaciji medicinske opreme i nadamo se da će se saradnja nastaviti i dalje,” rekao je dr. Radenko Jungić.

Medicinska oprema je do sada isporučena kliničkim centrima u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli kao i bolnicama širom Bosne i Hercegovine, uključujući Zvornik, Doboj, Konjic, Livno, Nevesinje, Bihać, Sanski Most, Gradišku, Zenicu, Tešanj i druge gradove, čime je značajno unaprijeđen kapacitet i spremnost medicinskog osoblja za svakodnevni rad u veoma teškim i nepredvidivim uvjetima. Evropska unija kroz ovaj projekat osigurava instaliranje opreme i obuku medicinskog  osoblja za rad na doniranim aparatima.

Dr Zoran Karlović, načelnik Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje Sveučilišne kliničke bolnice Mostar kaže da je svaka donirana oprema vrlo vrijedna, kako sa stanovišta unapređenja nivoa zdravstvene zaštite same zdravstvene ustanove, tako i sa stanovišta edukacije ljekara i osoblja. “COVID-19 je oboljenje koje se mijenja. Mijenja se u kratkom vremenskom period od lakše do teške ili kritičke kliničke slike, a sada se mijenja i dob bolesnika. Svaka oprema koja je dobra, a s karakteristikama koje su nama zadovoljavajuće, sigurno nam je neophodna i nikada nije višak. Mi moramo imati kompenzacijske mehanizme jer nikad ne znamo koliko možemo imati pacijenata,” naglašava dr. Karlović.

Isporuka visokosofisticirane medicinske i zaštitne opreme koju Evropska unija donira medicinskim ustanovama u BiH  nastavit će se i u narednom periodu u skladu s potrebama na terenu. Nabavka isporuka opreme se realizuje u okviru projekta koji finansira Evropska unija, a provodi UNDP u Bosni i Hercegovini.

Za više informacija molimo posjetite www.europa.ba

EXIT Festival sa Svjetskim programom za hranu Ujedinjenih nacija, sa Petrovaradinske tvrđave lansira projekat Life Stream

0

EXIT festival u partnerstvu sa Svjetskim programom za hranu Ujedinjenih nacija, najvećom humanitarnom oraganizacijom na svijetu, pokreće projekat Life Stream, kako bi zajedničkim snagama pomogli milionima ljudi širom planete, koji su zbog pandemije Covida-19 došli na rub ekstremne gladi. Life Stream okupiće velika svjetska i regionalna muzička imena koja će od 3. do 6. septembra ove godine nastupiti na Petrovaradinskoj tvrđavi za milionsku publiku preko interneta. Poseban segment projekta biće posvećen i promociji lokacije publici širom planete.

Kako se slučajevi koronavirusa šire širom svijeta, pandemija stvara sve veće probleme, posebno među onima koji se nalaze na prvoj crti klimatskih promjena, boreći se sa čestom sušom, olujama i poplavama koje otežavaju proizvodnju hrane, pogoršavaju glad i guraju ljude dublje u siromaštvo. Obzirom da će pandemija dovesti čak 270 miliona ljudi u problem ekstremne gladi prije kraja 2020. godine, što je povećanje od 80 posto u odnosu na godinu ranije, posljedice će biti najsurovije za one koji su već ranjivi.

Osnivač i direktor EXIT festivala Dušan Kovačević kaže da je izuzetna čast uspostaviti saradnju sa tako značajnom humanitarnom organizacijom kao što je Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija, koja svake godine spašava živote miliona ljudi širom svijeta. „Ova godina bila je teška za sve, ali čak i u ovakvim vremenima, moramo pronaći snage da uradimo sve što je u našoj moći kako bismo pomogli onima koji su najranjiviji,“ poručuje Dušan.

PROJEKT LIFE STREAM
Life Stream pokrenut je prošle godine i zajedno sa Zelenom R:Evolucijom, predstavlja najveći ekološki poduhvat Exita do danas. Partnerstvo sa Svjetskim programom za hranu proširuje opseg ovog projekta, ističući dva važna motiva djelovanja, okončanje gladi i izgradnju otpornosti zajednica naspram klimatskih promjena, čije je rješavanje u vrijeme opasnosti od Covida-19 postalo još hitnije.

Life Stream će biti realizovan kao četvorodnevni onlajn festival prenošen sa famozne Exitove mts Dance Arene na kojoj će nastupiti velika imena svjetske i regionalne muzičke scene. Tokom nastupa izvođača emitovaće se video materijali i poruke koje govore o zaštiti okoline i krizi gladi. Pored muzičkog festivala, priprema se i međunarodni panel na kojem će se raspravljati o ovim problemima, te istaći saradnja između Svjetskog programa za hranu i Exita. Poseban dio Life Stream-a biće posvećen i promociji kulturnih i turističkih znamenitosti Novog Sada i Srbije.

Ovogodišnji projekat predstavlja samo uvod za mnogo širu saradnju u 2021. godini u kojoj će se obilježiti dva izuzetna jubileja, 60 godina Svjetskog programa za hranu i dvadeseta godišnjica EXIT festival, na kojem će nastupiti neke od najvećih svjetskih zvijezda kao što su David Guetta, DJ Snake, Tyga, Eric Prydz i mnogi drugi.

SVJETSKI PROGRAM ZA HRANU
Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (The United Nations World Food Programme) najveća je svjetska humanitarna organizacija koja spašava živote u vanrednim situacijama, izgrađuje prosperitet i podržava održivu budućnost za ljude koji se oporavljaju od sukoba, katastrofa i uticaja klimatskih promjena. Ova organizacija je samo u 2019. godini pomogla gotovo 100 miliona ljudi u više od 80 zemalja.

Svjetski program za hranu samo da pruža pomoć u hrani zajednicama pogođenim klimatskim katastrofama, već im pomaže da postanu otporniji na ekstremne vremenske uslove.

U svjetlu trenutne situacije, ovaj program Ujedinjenih nacija je uputio hitan apel za 4.9 milijardi američkih dolara, koji će mu omogućiti pružanje pomoći za hranu za čak 138 miliona ljudi do kraja godine. Ovo bi ujedno bila i najveća akcija u čitavoj historiji organizacije.

EXIT FESTIVAL
EXIT festival nastao je 2000. godine u Univerzitetskom parku Novog Sada kao studentski pokret u borbi za mir i slobodu, kako u Srbiji, tako i na Balkanu. U proteklih 20 godina izrastao je u jedan od najeminentnijih muzičkih festivala na svijetu, donijevši u Novi Sad čak dvije titule Najboljeg europskog festivala osvojene za izdanja 2013. i 2017. godine. Društvena odgovornost ostala je i dalje jedan od ključnih aspekata festivala i to kroz rad EXIT fondacije, čiji je društveni aktivizam fokusiran na oblasti razvoja mladih i promocije mira, kreativnih industrija, zaštite životne sredine i brendiranja destinacija.

U ime solidarnosti i odgovornosti odgađamo drugu Bh. povorku ponosa

0

Bh. povorka ponosa je protest koji ima za cilj da ukaže  na neravnopravan položaj LGBTIQ osoba i svih ostalih marginalizovanih grupa u našem društvu, čija prava  u jeku pandemije bivaju dodatno ugrožena i obezvrijeđena.

Organizacioni odbor druge Bh. povorke ponosa je prethodnih mjeseci posvećeno i odgovorno radio na organizaciji Povorke, uz potpuno poštivanje svih preporučenih mjera.

Iza nas su  brojni interni sastanci, kao i sastanci sa nadležnim institucijama i međunarodnom zajednicom. U proteklom periodu smo aktivno razgovorale_i sa LGBTIQ osobama i našim sugrađanima_kama, te smo od same najave povorke bili svjesni specifičnosti organizacije u ovako izazovnim i nezahvalnim okolnostima. Zajednički, a u saradnji sa našim saveznicima_cama smo preispitivali i razrađivali organizaciju druge Bh. Povorke ponosa misleći na svaki detalj,  od percepcije javnosti i podrške koju očekujemo, utjecaja na LGBTIQ zajednicu, insititucionalnih prepreka, epidemioloških mjera do važnosti i neophodnosti kontinuiranog skretanja pažnje na probleme sa kojima se zajednica suočava, a koji su nažalost postali izraženiji usljed pojave koronavirusa.

Svjesne_i trenutno pogoršane epidemiološke situacije, kao odgovorni građani_ke i aktivisti_kinje, u ime solidarnosti sa svima koji na različite načine bivaju žrtvama pandemije i nemara političkog sistema, a uslijed  brige o LGBTIQ zajednici koja i pored sistemskih propusta trpi i posljedice homofobije, donosimo odluku o pomjeranju druge Bh. povorke ponosa.

Drugu Bh. povorku ponosa, kao masovni javni protest za ljudska prava, odgađamo za vrijeme kada epidemiološka situacija u državi bude povoljna, a o samom datumu ćemo vas blagovremeno obavijestiti.

Važno nam je naglasiti da smo kao aktivisti_kinje svjesni gušenja građanskog aktvizma i sloboda u našem društvu, baš kao što smo svjesni i činjenice da je  tokom pandemije represija na slobodu javnog okupljanja postala sve izraženija. Zbog toga ćemo, solidarno sa svim grupama kojima se onemogućava ostvarivanje prava na slobodu okupljanja, u narednom periodu organizovati javne tematske diskusije koje će problematizirati i dekonstruisati pitanje prava i slobode na okupljanje. Takođe, u narednom periodu ćemo sa javnosti  dijeliti  probleme i prepreke sa kojima smo se suočavali tokom organizacije druge Bh. povorke, što pored nerazumijevanja društva, podrazumijeva i institucionalni otpor, diskriminaciju, nejednak tretman i homofobiju.

Upravo zbog važnosti borbe i ugroženosti prava i svakodnevnog života LGBTIQ osoba koji su neodvojiv dio društva i koje pogađaju svi društveni problemi, Bh. povorka ponosa, iako ne u svom zamišljenom formatu, će ipak biti obilježena 23.8. nizom aktivnosti. O samom programu ćemo vas blagovremeno obavijestiti.

Naglašavamo da kao savjesni_e i odgovorni_e građani_ke povorku odgađamo zbog epidemiološke situacije, ali skrećemo pažnju na niz problema koji su realnost organizacije LGBTIQ javnih događaja. Bh. povorku ponosa nadležne institucije ne vide kao protest za ljudska prava, te pod izgovorom događaja visokog rizika nameću dodatne mjere osiguranja, koje ne nameću niti jednom drugom skupu okarakterisanom kao visokorizičan. Istovremeno, često smo suočeni sa institucionalnom šutnjom, odbijanjem zahtjeva i administrativnom borbom kroz koju ne prolaze slični skupovi. Na teret nam se stavljaju nerealni zahtjevi koji u konačnici onemogućavaju naše pravo na slobodu okupljanja i zaštitu od države. Mi, LGBTIQ osobe smo izašle na ulicu i izlazit ćemo, ali je važno naglasiti da smo jedini koji plaćamo cijenu izlaska na ulicu i korištenja prava na slobodu okupljanja.

Kao vrlo mlad kolektiv kojeg čine aktivisti_kine koji_e se godinama bore za prava marginalizivanih grupa, smatramo da ovaj problem neće prestati postojati, sa ili bez pandemije, te da predstavlja grubo kršenje prava na slobodu okupljanja, te institucionalnu homofobiju.

Zato mi i dalje smatramo da je važno ukazivanje na sve ove probleme, na društveno i strukturalno nasilje. Zato ćemo se nastaviti boriti za izmjenu institucionalnih praksi i zakona, kako bismo obezbjedili jednak tretman za sve, uključujući i LGBTIQ zajednicu.

U duhu solidarnosti pozivamo sve one koji su na strani borbe za ljudska prava svih da nas kontaktiraju i sa nama budu dio borbe i akcija kojima ćemo se posvetiti u narednom periodu.

Mi nećemo odustati od borbe za slobodu i bolji život svih, jer ničiji život nije niti može biti u četiri zida!

Solidarno,

Organizacioni odbor druge Bh. povorke ponosa

Amar Ćatović, Vanja Stokić, Dajana Bakić, Ena Hasković, Kerim Hodžić, Melani Isović, Jadranka Milićević, Verda Dolarević, Ena Bavčić, Milica Pralica, Branko Ćulibrk, Maida Zagorac, Ajdin Arnautović, Bisera Hodžić, Azra Ćulov, Mirza Halilčević, Lejla Huremović

Izložba “Identity”

0

Izložba “Identity” će biti otvorena u petak, 07.08.2020. u 19:00 u Historijskom muzeju BiH.

Autor izložbe, dipl. produkt dizajner Antun Cvijanović za svoj rad kaže:

“Kroz ovaj rad pokušao sam promišljati kako tradicionalno transponirati u suvereno, kako doći do sinteze tradicionalnog aterijala (glina – terakota), koji se koristio još od kamenog doba, podatnog za modeliranje i svedenih, geometrijskih simbola koji se kroz cijelu povijest čovječanstva, do današnjih dana, utiskuju ili oslikavaju na različitim površinama, od keramike, metala, stakla, plastike do ljudske kože, sa različitim namjerama i sa različitim porukama.

Želio sam raditi nešto što i dalje ostaje u domenu ukrašavanja, ali na drugačiji, suvremeni način, sa porukom koju nosi ova “sitna plastika”, ovaj skulptoralni nakit, ovi medaljoni – medalje, na kojoj je “ukrasni” ornament otisak moje vlastite kože, moj DNK”.

Dnevnik pandemije iz ugla Sarajeva i Bergama

0

Otvorenje izložbe “Covid Diary” desiće se 06.08.2020. na platou Historijskog muzeja BiH u 19:00 sati.

Kada je 18. marta 2020. pandemija virusom Covid-19 zahvatila i Bosnu i Hercegovinu i nakon što su uvedene mjere izolacije – policijski sat i fizička distanca, svi smo ostali zatečeni i iznenađeni. Bilo je to vrijeme novih događaja i navika koje smo odbijali shvatiti.
Sarajevski fotograf Mirza Agić je to vrijeme shvatio na način kako samo može neko ko razmišlja objektivom – odlučio je izaći na ulice u vrijeme kada je to bilo dozvoljeno i praviti svojevrsni foto dnevnik pandemije. Rezultat su stotine fotografije nastale tokom tri mjeseca fotografisanja, od polovine marta do polovine juna koje hladno svjedoče tom neobičnom vremenu koje nas je sve zateklo potpuno nespremne.
Historijski muzej BiH, pod pokroviteljstvom Ambasade Republike Italije u BiH, 6. avgusta izbor tih fotografija donosi i javnosti kroz izložbu „Covid Diary“, koja će biti upriličena na platou ispred Muzeja. Selekciju fotografija napravio je redovni profesor University of Arts iz Londona, Dr. Paul Lowe, a na otvaranju će o njima govoriti i bh. fotograf Agdal Nuhanović. Izložba će biti upriličena u okviru manifestacije „Ljeto u muzeju“ i uz podršku kompanije Arcus doo Sarajevo.
Izložba će, osim fotografija iz Sarajeva tokom najgorih dana pandemije, bh. javnosti predstaviti i potresne fotografije iz jednog od najpogođenijih gradova na svijetu virusom Covid-19, Bergama, Italija, nastalih u istom periodu. Biće to bh. premijera dirljivih fotografskih zapisa Fabia Bucciarellija, koje su objavili ugledni svjetski mediji poput New York Times-a.
Svjesni da, usljed ponovnog povećanja zaraženih, domaća javnost nije dovoljno informisana o opasnostima koje nosi pandemija, izložba je zamišljena i kao kampanja osvještenja javnosti vezano za virus Covid-19. Sam koncept postavke i njeno smještanje na plato ispred muzeja omogućiće posjet uz pridržavanje fizičke distance, a na ulazu će biti dostupne zaštitne maske te dezinfekcijska sredstva.

Dobro nam došli (s maskama)!

Počinje 17. Ljetna škole filma Šipan- 2020

0

Usprkos čitavom nizu organizacijskih problema prouzrokovanih trenutnom situacijom s pandemijom virusa Covid 19, sedamnasto izdanje Ljetne škole filma Šipan ipak će se održati. Tako će otok Šipan i ove godine u prvoj polovici kolovoza postati rasadnik malih filmaša koji će ove godine kroz kreativnu kombinaciju igre i neposrednog učenja stvarati u tri radionice. Radionica igranog filma za mlađe osnovnoškolce organizira se u suradnji s udrugom Kaooosss iz Zagreba, a voditelji će biti Jura Troje i Noa Nikolić kojim ja to treće vodstvo u šipanskim radionicama. Ovogodišnju radionicu dokumentarno – igranog filma za malo starije osnovnoškolce voditi će Jerko Ban, koji je inače šipanski župnik, a uz magisterij iz teologije na Jesuit School of Theology – Berkeley završio je i magisterij filmske i tv produkcije na Loyola Marymount University u Los Angelesu. Naravno da je bilo sasvim prirodno da se uspostavi njegova suradnja sa Školom filma Šipan. Još jedna stara suradnja s Deanom Zuliche, svjetski poznatim fotografom također s donedavnom adresom u LA – u i ove godine rezultirala je radionicom fotografije i osnova vizualnog izražavanja koju će pohađati najmlađi polaznici ovogodišnje Ljetne škole filma Šipan.

Istovremeno s odvijanjem radionica producentski tim Miro Bronzić i Nils Neubert i ovog ljeta potrudili su se pripremiti raznovrstan i zaista filmski respektabilan program u otvorenom kinu pored crkvice sv. Antuna u Šipanskoj luci.
Na samom otvaranju, koje je predviđeno za petak 7. kolovoza uz kratko predstavljanje voditelja ovogodišnjih radionica, očekuje nas film koji je definitivno obilježio 2019. godinu na području čitave regije. Radi se naravno o filmu Dnevnik Diane Budisavljević koji će biti prikazan u prisustvu redateljice Dane Budisavljević. Sljedeći dan, u subotu 8. kolovoza na Šipan stiže ekipa Kazališne družine Kolarin iz Dubrovnika koja će šipanskoj publici ispred zgrade Dubravka prikazati svoju najnoviju predstavu Mare Fjočica u režiji Paola Tišljarića, a po tekstu Joza Lovrića Jadrijeva koji je dobar dio svog života proveo upravo na Šipanu.
Nedjelja 9. kolovoza rezervirana je za najmlađe. U suradnji se festivalom Tišina molim na veliko šipansko platno dolazi kultni animirani film Porco Rosso u režiji Hayao Miyazakia. Uz to što se na otvaranju prikazuje film koji je obilježio prošlogodišnji Pula film festival, u šipansko kino 10. kolovoza stiže film od kojeg se sudeći po kritikama nešto slično očekuje na ovogodišnjoj Puli. Riječ je o drami Mater, dugometražnom prvijencu uspješnog redatelja Jure Pavlovića koji će također uveličati projekciju na Šipanu.
Utorak 11. kolovoza na svoje će doći generacije teenagera i youtubera jer se upravo to večer prikazuje film Ljuba Zdjelarevića Ideš? Idem! koji je na jedno mjesto, uklopivši ih u vrlo zanimljivu fabulu i filmsku priču, okupio sve najpoznatije youtubere Balkana.
Nakon teenagera na svoj red uživancije 12. kolovoza doći će oni stariji i najstariji gledatelji. Naime, u rubrici iz naftalina organizatori su za ovu večer priredili film Trideset konja iz 1988 g. s Borisom Dvornikom u glavnoj ulozi, a nastao po scenariju Iva Brešana i režiji Mladena Jurana.
U četvratak 13. kolovoza već sam po sebi čaroban ambijent open air kina uveličat će vizualno remek djelo koje je bilo i kandidat za Oskara. Radi se o još jednom filmu koji je itekako obilježio prošlu filmsku godinu – makedonski dokumentarac Medena zemlja u režiji Tamare Kotevske i Ljubomira Stefanova.
Pravi praznik filma i djece na Šipanu očekuje nas 14. kolovoza kad se na završnoj večeri Ljetne škole filma Šipan, uz svečanu dodjelu nagrada i priznanja, prikazuju radovi nastali u radionicama. Ne sumnjamo da će mali šipanski filmaši i ove godine prirediti prava filmska djela te ih ponosno prezentirati mnogobrojnoj publici.

Iz udruge Škola filma Šipan svakako napominju da će se sve aktivnosti ovogodišnje Ljetne škole provoditi po svim preporukama i mjerama Nacionalnog i lokalnog stožera civilne zaštite. Tako će radionice ovog ljeta po svojoj bazi biti razdvojene, brojit će samo 10 polaznika, a uz standardne majice za djecu ove godine osigurane su i personalizirane maske. Isto tako, večernji programi u open air kinu bez obzira na otvoreni prostor odvijat će se uz obaveznu dezinfekciju ruku na dolasku te uz poštivanje mjera preporučenog razmaka među gledateljima kao i vođenja računa o broju i po potrebi evidenciji svih prisutnih.

FIlm redatejica Jasmile Žbanić “Quo Vadis, Aida?” i na Toronto film festivalu

0

Film rediteljice Jasmile Žbanić „Quo Vadis, Aida?“ koji je odabran za glavni takmičarski program Venecija film festivala, uvršten je i u oficijelni program 45. Toronto film festivala, najvećeg sjevernoameričkog film festivala.

Toronto film festival će biti održan od 10. do 19. septembra.

Festival je ovogodišnju programsku selekciju reducirao na 50 filmova iz cijeloga svijeta, a među njima su ostvarenja reditelja Francisa Leea, Spike Leea, Kornéla Mondruczóa, Thomasa Vinterberga, Halle Berry, Michelle Latimer, Rickija Stauba, Nicolása Pereda i dr.

TIFF 2020 će ugostiti ambasadore festivala, 50 proslavljenih filmskih reditelja i glumaca uključujući Avu DuVerney, Nicole Kidman, Martina Scorsesea, Nadin Labaki, Isabelle Huppert, Claire Denis, Alfonsa Cuarona.

Počasna nagrada TIFF-a ove godine će biti uručena glumici Kate Winslet.

SINOPSIS FILMA

Bosna, ljeto 1995

Aida radi kao prevoditeljica u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a. Kada srpska vojska uđe u grad, trideset hiljada stanovnika Srebrenice, među kojima je i Aidina porodica, traži spas u bazi UN-a. Ubijeđena je da su barem oni, koji su ušli u bazu, sigurni.

Uloge u filmu su ostvarili Jasna Đuričić, Izudin Bajrović, Raymond Thiry, Johan Heldenbergh,  Boris Isaković, Emir Hadžihafizbegović,  Boris Ler , Dino Bajrović, Reinout Bussemaker,Teun Luijkx, Juda Goslinga, Jelena Kordić Kuret, Alban Ukaj, Ermin Bravo, Edita Malovčić, Rijad Gvozden, Saša Oručević, Jasenko Pašić, Merima Lepić – Redžepović, Kemal Rizvanović, Minka Muftić, Dražen Pavlović, Adi Hrustemović, Mario Knezović, Sanela Krsmanović – Bistrivoda, Nusmir Muharemović, Luna Zimić Mijović, Ermin Sijamija, Alija Aljović, Hadžija Hadžibajramović i dr.

Producenti filma su Damir Ibrahimović i Jasmila Žbanić (Deblokada, BiH).

Film je realizovan  u koprodukciji sa Coop99 (Austrija),  Digital Cube (Rumunija) , N279 Productions  (Holandija),  Razor Film  (Njemačka), Extreme Emotions (Poljska), Indie Prod (Francuska) I Torden Film (Norveška) i u partnerstvu sa Radio Televizijom Bosne i Hercegovine, turskom TRT, njemačko-francuskom TV ARTE/ ZDF i austrijskom ORF.

 

 

 

 

Treći Jazz Masterclass Muzičkog Centra Pavarotti završio zajedničkim koncertom predavača i polaznika

0

U srijedu, 29.07.2020. u Muzičkom Centru Pavarotti održan je treći Jazz Masterclass u sklopu programa Mostarskog ljeta 2020. Ovaj masterclass dio je jazz radionica koje MC Pavarotti organizira od decembra 2019. godine, a okupio je mlade muzičare iz BiH, Austrije i Švicarske.

Kroz teorijski i praktični dio polaznici i polaznice istraživali su jazz, te su imali priliku učiti i raditi sa istaknutim jazz muzičarima – Dinom Šukalom (gitara), Amarom Češljarom (bubnjevi), Adisom Sirbubalom (klavir) i Atillom Aksojem (bass gitara).

Masterclass se sastojao iz dva tematska dijela; rezimiranje dosadašnjeg programa i edukacija sviranja jazza uživo. Radionica je završila zajedničkim koncertom predavača i polaznika,

Mili Tiro, programski koordinator MC Pavarotti istakuo je kako su radionice za kratko vrijeme postale popularne, broj prijava raste, a pozitivna povratna informacija od mladih muzičara koji su učestvovali na radionicama motiviše organizatore da nastave sa sličnim programima i u budućnosti.

Samostalna izložba Bojana Stojčića Viva la Transicion

0
Izložba je najavljena postavkom instalacije Tražim osobu na fasadi Umjetničke galerije BiH, koja je izazvala veliki interes javnosti. Organizacija izložbe ostvarena je uz podršku Zajedničkog regionalnog programa Ujedinjenih nacija Dijalog za budućnost. Kustosica izložbe je dr. Amila Ramović.

Zvaničnog otvaranja za javnost neće biti, usljed pogoršane zdravstvene situacije u Kantonu Sarajevo.
Izložbu možete posjetiti svakog dana, od 30. jula do 30. avgusta, osim nedjelje, u periodu od 10:00 do 20:00 časova. Molimo Vas da se prilikom posjete UGBiH pridržavate mjera zaštite preporučenih od strane nadležnih institucija, u cilju sprječavanja širenja koronavirusa.

“Iako medijski vrlo heterogeni, izloženi radovi ujedinjeni su neprekinutom niti tenzije koju Stojčić uspostavlja između dva pola, inicirajući onu provokaciju umjetnosti koja vodi ka Rancièreovom emancipovanom posmatraču, takvom koji dramu pokrenutih dilema konačno dovršava sam sa sobom. Pažljivo izbjegavajući da ponudi gotova rješenja ili popularne stavove,  ona bježi od banalnosti kiča koji posjetiocu nudi samozadovoljno prepoznavanje sebe. Naprotiv, estetski suptilnim i precizno kontrolisanim rješenjima, ona provocira posmatrača da dijalog nastavi u svome proširenom prostoru, onom vlastite intime ili u javne zbilje, i time otvori za sebe, za nas, nove mogućnosti.”

Kustosica izložbe dr. Amila Ramović

Više informacija o izložbi možete pronaći na web stranici Umjetničke galerije BiH.

Samostalna izložba Bojana Stojčića “Viva la Transicion” provodi se u okviru Zajedničkog regionalnog programa „Dijalog za budućnost: unaprijeđenje dijaloga i društvene kohezije u, i između, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije”, koji provode UNDP, UNICEF i UNESCO, a finansira ga Fond UN-a za izgradnju mira (UN PBF).