IZLOŽBA “COLLEGIUM ARTISTICUM 2017“

Sa zadovoljstvom Vas pozivamo da nam se pridružite na otvorenju izložbe “COLLEGIUM ARTISTICUM 2017”, povodom 6. aprila, Dana grada Sarajeva.

Tradicionalna selektivna godišnja izložba “COLLEGIUM ARTISTICUM” predstavlja godišnju produkciju članova i članica Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH), Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH (ULUPUBiH) i Asocijacije arhitekata u BiH (AABiH). Izložba posjeduje karakter kolektivnosti kao vrijednost koju treba njegovati, u ime datuma kojem je posvećena i u ime sjećanja na bosansko-hercegovačku avangardu koju je predstavljala umjetnička grupa “Collegium artisticum“. To je prilika da tri umjetnička udruženja Bosne i Hercegovine zajednički organizuju izložbu i zajednički stvaraju platformu za prezentaciju djela svojih članova i članica.

Ova kolektivna izlaganja posvećena Danu grada Sarajeva imaju tradiciju koja traje od 1975. godine kada je izložbom “Collegium artisticum 1975“ otvoren sadašnji izložbeni prostor istoimene galerije. Izložba “Collegium artisticum“, vezana za značajan datum iz istorije Sarajeva, ima neosporan dignitet kao centralna izložba, najveći i najposjećeniji godišnji likovni događaj u Bosni i Hercegovini. Kroz svoju dugogodišnju tradiciju ona njeguje zajedništvo i čuva sjećanje na progresivni intelektualni i umjetnički pokret koji je obilježio kulturni život naše sredine krajem četvrte decenije XX vijeka.

Udruženje likovnih umjetnika BiH (ULUBiH) je nosilac organizacije i vizualnog identiteta ovogodišnje izložbe na kojoj učestvuje preko stotinu članova i članica pomenutih udruženja koja djeluju na području cijele Bosne i Hercegovine.

Otvorenje izložbe će biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum u srijedu, 5. aprila 2017. godine u 20:00 sati.

Na otvorenju izložbe će biti dodijeljene nagrade i Grand Prix za najbolja ostvarenja prema odlukama stručnih komisija koje su udruženja odabrala.

Izložba “Collegium artisticum 2017” će biti otvorena za posjete do 25. aprila, svaki dan (osim nedjelje) u terminu: Pon-Pet od 10:00 do 18:00 sati i Subotom od 10:00 – 14:00 sati.

Mladen Banjac

UMJETNOST BOSNE I HERCEGOVINE U GLOBALNOJ SFERI

 Ovogodišnja aprilska izložba Collegium Artisticum-a predstavlja, između ostalog, i fragmentarno stanje umjetnosti u BiH, odnosno međusobnu uslovljenost različitih oblika prezentacije i izražaja. Ako se izložba posmatra kao sinteza konvencionalnih likovnih izraza u dijalogu sa arhitekturom i različitim oblicima primijenjenih umjetnosti, primjetne su velike razlike. One se najprije uočavaju u načinu na koji bosanskohercegovačka umjetnost  tretira savremeno, ne u kontekstu umjetničkog izraza, nego u smislu korelacije sa društvom u kojem takva umjetnost nastaje.

Umjetnost u BiH oduvijek ima jaku vezu sa tradicijom. Od prvih značajnijih radova umjetnika koji su djelovali od druge polovine XX vijeka, pa sve do radova recentnih stvaralaca, prisutni su elementi folklora i narodnih motiva, koji su često stavljani u funkciju apstrakcije ili konceptualnosti kao vrste umjetničkog izražaja. Ova tendencija opstaje i danas, i nije rijetka pojava u svijetu savremene umjetnosti. Prema riječima Hansa Beltinga, ovaj vid savremenog umjetničkog izražavanja predstavlja sredstvo pozicioniranja lokalne etničke umjetnosti u globalne tokove. Ovakva vrsta tumačenja zahtijeva i revalorizaciju bosanskohercegovačke umjetnosti od Drugog svjetskog rata do danas, jer novo sagledavanje može dati odgovore: objašnjenje onog što nastaje i naznake onog što će nastajati, a što je najbitnije, ovaj postupak smjestio bi bosanskohercegovačku umjetnost u sferu globalnog.

Međutim, ako se izložba posmatra kao cjelina, primjećuje se određen dualizam. On se prvenstveno odražava u odnosu likovne umjetnosti prema arhitekturi i primjenjenim umjetnostima, i obratno. Ono što nameće ovaj dualizam jeste upravo odnos ovih vrsta umjetnosti prema globalnom, a naročito prema upotrebi novih tehnologija (u najširem smislu), kao jednog od univerzalnih simbola globalizma danas.

Likovni jezik i dalje ostaje u sferi avangarde i modernizma, često koristeći etnografske elemente u svom izrazu ili pokušavajući da bude angažovan društveno ili politički, u onom domenu u kome su to radile rane avangarde i modernistička dijalektika. Zbog toga, na prvi pogled, likovna selekcija može da izgleda vanvremenski u sferi globalizma, što dovodi do pretpostavke da je možda upravo to ono što nam današnja likovna scena BiH poručuje – da bosanskohercegovačka umjetnost želi da nastavi svoje tokove tradicionalizma i na taj način pokuša da zauzme mjesto u globalnoj sferi, istrajavajući na načelima koja su dovela i do prvih pojava modernizma polovinom XX vijeka.

Na drugoj strani ovog dualističkog odnosa stoje arhitektura i primijenjene umjetnosti. U njihovom slučaju, savremene tehnologije, kao osnovna odlika globalizma, koriste se u svom punom potencijalu, na najrazličitije načine. U prilog ovoj tvrdnji govori i činjenica su ovi oblici umjetnosti i podesniji prilagođavanju vremenu i lakše prate inovativne tokove. Rezultat ovoga su odlični dizajnerski radovi vezani za tekstil ili industrijski dizajn, kao i sinteza različitih disciplina, naročito na polju scenografije i kostima. Međutim, ni u umjetničkim izražajima ove vrste ne zazire se od tradicionalnog, nego su i takvi motivi inkorporirani u radove, čime se postiže jedinstven koncept univerzalnosti, ali sa jasnom konotacijom na region u kome oni nastaju.

Naročit uspjeh ovog efekta vidi se u selekciji radova arhitekture. Oni ne samo da spajaju tradicionalno i savremeno nego uspijevaju i da se pozicioniraju kao univerzalna djela globalnog karaktera. Sličan odnos arhitekture prema globalnom dominirao je i na proteklom Venecijanskom bijenalu arhitekture, gdje je naglasak stavljen na životni prostor, što se jasno vidi i iz selekcije radova prikazanih na ovoj izložbi. To je u neku ruku i očekivano, jer je arhitektura uvijek najbrže uspijevala da se prilagodi potrebama čovječanstva.

Ovogodišnja selekcija Collegium Artisticum-a ne samo da postavlja vječito pitanje o stanju umjetnosti u BiH, nego nudi i odgovore i mapira bosanskohercegovačko stvaralaštvo u sferu globalnog.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »