Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini

Književna večer s njemačkim piscem Ilijom Trojanowim

Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini u saradnji s Filozofskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu organizira književnu večer 11.06.2019. sa njemačkim piscem Ilijom Trojanowim u 19:00 sati u Ateljeu Figure. Pisac će tom prilikom čitati iz svoje prozne zbirke Nakon bijega i predstaviti do sada neobjavljenu priču Požderani zoološki vrt.

Katedra za njemačku književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i Fondacija S. Fischer iz Berlina zajedno su uspostavili Sarajevsku poetičku docenturu, a njen prvi nosilac za 2019.godinu je njemački pisac Ilija Trojanow koji tim povodom boravi od početka maja do kraja juna u Sarajevu, kako bi održao seriju predavanja za studente na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U okviru svog boravka Ilija Trojanow će imati književnu večer 11.06.2019. u 19:00 u Ateljeu Figure, na kojoj će čitati iz svoje prozne zbirke Nakon bijega, te predstaviti jednu još neobjavljenu priču. Po završetku zvaničnog dijela programa, publika će imati priliku kupiti prevod romana Sakupljač svjetova u izdanju Buybooka.

Po želji pisca će u okviru zvaničnog programa duo „A2“ izvesti dvije sevdalinke od kojih će jedna biti Kraj tanana šadrvana koju je zapravao napisao veliki njemački pisac Heinrich Heine.

Organizator književne večeri je Goethe-Institut u BiH, partner projekta Sarajevske poetičke docenture, moderator književne večeri Vahidin Preljević, a simultani prevodilac Naser Šečerović.

Podaci o piscu

Ilija Trojanow, rođen 1965 u Sofiji, odrastao je u porodici političkih azilanata u Njemačkoj i Keniji. Živio je u Münchenu, Bombayu i Kapstadtu. Posljednjih godina skrasio se u Beču. Jedan od najvažnijih pisaca njemačkog govornog područa i najznačajnijih evropskih intelektualaca današnjice. Proslavio se romanom Sakupljač svjetova (2006), čiju građu čini biografija britanskog oficira i istraživača Richarda Burtona. Roman Moć i otpor (2015), koji se bavi bugarskom komunističkom prošlošću, spada u najznačajnije političke romane napisane na njemačkom jeziku posljednjih godina. Valja istaknuti i proznu zbirku Nakon bijega (2017), koja se na poetski intrigantan način bavi fenomenom migracije.

Više informacija o književnoj večeri možete dobiti na našoj web-stranici: https://www.goethe.de/ins/ba/bs/ver.cfm?fuseaction=events.detail&event_id=21575860

Javni poziv za učešće u projektu “MI IZBJEGLICE”

Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Historijskim muzejom BiH i Akademijom scenskih umjetnosti u Sarajevu, realizuje projekt pod nazivom „Mi, izbjeglice“ u okviru kojeg želi zabilježiti ovu posebnu vezu između Njemačke i Bosne i Hercegovine, kao i priče svjedoka tog vremena predstaviti u izložbi.

Ukoliko ste i sami bili izbjeglica u Njemačkoj i/ili Austriji i voljni ste sa drugima podijeliti vaša iskustva ohrabrujemo vas da se prijavite na narednu fokus grupu koja će se održati 26.01.2019. u Sarajevu.

Više informacija o projektu možete naći ovdje.

Gotovo 390.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine su tokom bosanskohercegovačkog rata od 1992.-1995. godine našle utočište u Njemačkoj. Njih skoro 90% se od kraja rata pa do 2000. godine vratilo u domovinu. Ti ljudi i danas osjećaju jaku vezu sa Njemačkom. Za vrijeme provedeno u Njemačkoj nastale su osobne veze među ljudima i porodicama, ali i plodni kontakti između institucija. Bijeg i prihvat su dio zajedničke neispisane istorije naroda Njemačke i Bosne i Hercegovine.

Kasnih 1980-ih, Njemačka je suočena s prvim velikim egzodusom nakon Drugog svjetskog rata; broj azilanata je u stalnom porastu. Početkom 90-ih gotovo 450.000 azilanata je registrirano u Njemačkoj; mnogi dolaze iz ratom razrušene Jugoslavije. U tom trenutku Njemačka je jedna od vodećih prihvatnih zemlja u EU. U Njemačkom društvu egzodus izbjeglica otvara intenzivne i vrlo kontroverzne javne rasprave; teme uključuju: ulogu Njemačke u ovom procesu (zemlja imigracije ili ne), zloupotrebe prava na azil, kriminalitet kod stranaca, itd.

Seminar i javni razgovor „Novinarstvo u krizi: Fake News and Social Bots“ 10. i 11. maja u Sarajevu

Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu organizuju seminar za studente 10. maja 2017. i javni razgovor 11. maja 2017. u 19 sati na temu: „Novinarstvo u krizi: Fake News and Social Bots“.

Tim povodom su pozvali Dietera Bednarza, Middle East Editor „DER SPIEGEL“ i bosanskohercegovačke predstavnike i predstavnice medija, Vildanu Selimbegović – glavnu urednicu Oslobođenja, Ljiljanu Zurovac, Izvršnu direktoricu Vijeća za štampu BiH i Kristinu Ljevak – urednica Urban magazina.

Moderator razgovora je Haris Bilalović.

Mišljenje kako štampa laže i kako isuviše lagano dopušta da je političari koriste za svoje interese, u Njemačkoj se može čuti ne samo među demonstrantima iz redova PEGIDE (Patriotski Evropljani protiv islamizacije zapada) ili među glasačima AfD-a (Alternativa za Njemačku). Gubitak povjerenja u medije u Saveznoj Republici Njemačkoj ukorijenjen je mnogo dublje. S druge strane, ljudi od medija i dalje očekuju veoma mnogo: treba da se brinu za to da postanu razumljive okolnosti u kojima se nešto dešava, trebaju da plasiraju važne teme i da nude orijentaciju. Međutim, kako je moguće da su novinari uopće u stanju ispuniti te zadatke, uzmemo li u obzir situaciju u kojoj oni istovremeno tako naglo gube povjerenje?

Direktorica Goethe-Instituta, Charlotte Hermelink, pojasnila je u kakvoj situaciji se nalaze njemački mediji „Jedna aktuelna studija, izrađena na jednom univerzitetu u Njemačkoj, bavila se ugledom medija u vremenima fake-newsa, alternativnih činjenica i optužbi za laži u štampi. Studija je došla do zaključka da se u Njemačkoj 40 posto ispitanih osoba slaže sa tvrdnjom da se štampi može vjerovati „prilično ili potpuno“. Istovremeno raste i potpuno odbijanje štampe. 24 posto Nijemaca uvjereno je da mediji prešućuju mišljenja i stavove i da citiraju samo one stručnjake koji odgovaraju određenom izvještavanju. To znači da je u Njemačkoj javno mišljenje po pitanju medija jasno podijeljeno.“ Od izuzetne važnosti je krenuti od studenata i zato smo pored javnog razgovor organizovali i semiran za studente i studentice Žurnalistike.

„Za Fakultet politickih nauka izuzetno je važno da svojim studentima omogući sticanje novih znanja i vještina iz vrlo aktuelnih i savremenih oblasti i tema kao što je ova, da im, uz pomoć i podršku organizacija poput Goethe-Instituta, obezbijedi predavače iz evropskih zemalja, ali i da ih poveže sa studentima iz cijele BiH. Tako osnazujemo studente za njihov budući rad u profesiji, ali im i šaljemo poruku da je razvijanje kompetencija i znanja ne samo kroz formalno obrazovanje, nego i kroz ovakve treninge, izuzetno važno tokom studija, ali i onda kada budu radili u profesiji. Veliki interes naših, ali i studenata sa drugih fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ali i iz cijele BiH za ovaj seminar pokazuje da studenti žele i trebaju više ovakvih aktivnosti i mi ćemo se ubuduće potruditi da ih obezbijedimo još i više kroz novoosnovani centar za cjeloživotno učenje na FPN“, naglasila je Lejla Turčilo, Voditeljica centra za cjeloživotno učenje na FPN-u. Iz BiH dolaze studentu iz Tuzle, Mostara i Istočnog Sarajeva koji će 10. maja učestvovati u seminaru koji vodi Dieter Bednarz.

Za dolazak studenata Goethe-Institut u Bosni i Hecegovini je izdvojio određeni broj stipendija.

Dieter Bednarz, Middle East Editor „DER SPIEGEL“ nije baš siguran da li se novinarstvo zaista nalazi u krizi: “Ja ipak ne bih govorio da postoji kriza novinarstva. Novinarstvo, što se tiče svojih važnih stubova kao što su istraživanje i formuliranje, te u oblastima investigativnog novinarstva i metode pripovijedanja priča još nikada nije bilo tako snažno kao u današnje vrijeme. A isto tako ni te prednosti novinarstva nikada nisu bile tako potrebne kao što je to slučaj u današnjim vremenima fake-newsa i „alternativnih činjenica“. Prijelom – da. Nesigurnost zbog budućih modela prihoda – da. Ali kriza novinarstva?“