Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

muzika, umjetnost, kultura, akcija

Planet Poezija 5. Poetski doček Nove godine i Šarena poetska čorba

Jubilarna međunarodna manifestacija trubadurske trupe Planet Poezija 5. Poetski doček Nove godine i Šarena poetska čorba će biti održana u subotu, 16. 12. 2017. godine. 

U 18.01 sati, u Muzeju savremene umjetnosti “Ars Aevi” na Skenderiji, posjetiocima sviraju učesnici “Kantfesta” – Peter Andrej (Maribor), idejni osnivač, alfa i omega ovog značajnog regionalnog muzičkog projekta, te Davor Matošević (Tuzla), kantautor i jedan od nagrađivanih učesnika. Inače, ovo je druga godina zaredom da Sarajevo i trubadurska trupa „Planet Poezija“ podržava program “Kantfesta”, slovenačkog festivala kantautora, koji već 15 godina okuplja umjetnike iz cijelog regiona, ali i svijeta.

Stihove govore autori iz poetskih grupa: “Združene države poezije” iz Slovenije – Mojca Andrej, Nana Golob Polič i Bojan Tomažič, potom “Ritam misli” iz Hrvatske – Ljubica Ribić, Edita Kutnjak Zlatar, Nenad Slukić i Milan Novak. Iz srbijanskog “Boemskog kruga” – Goran Matić i Pietra fon Tillen. Bosnu i Hercegovinu predstavljaju članovi “Poetskog kutka HPD Bjelašnica 1923” – Sadžida Viteškić-Majstorović, Vesna Krajinović, Milica Vujović i Željko Majstorović, a iz Udruženja umjetnika “Planet Poezija” – Fatima Jamaković-Čorambegić, Belma Glibić i Goran Vrhunc.

Ovom prilikom bit će uručeno i treće po redu Specijalno priznanje Planet Poezija za doprinos razvoju kulture u 2017, a posebno poezije. Do sada su priznanje dobili dr. sc. Marijo Pejić 2015. i kantautor Peter Andrej 2016. godine.

Šarenu poetsku čorbu, koja će početi iste večeri iza 21.02 u kafeu „The Bar“ (ul. Hamdije Kreševljakovića bb, kod trolejbuske stanice Hidrogradnja), otvorit će mini koncertom mariborski sastav „Onslow“ u sastavu Said Bešlagić, gitara, Zmago Jasenik, udaraljke i Bojan Tomažič, bas, a izvodit će pjesme s albuma „Konec filma“.

Poetski performans, pored učesnika iz programa sa Skenderije, svojim pjesmama upotpunit će pjesnici iz Gornjeg Vakufa – Ensar Bukarić i Vernesa Manov, iz Kreševa – Stjepan Zelenika i Maja Malešić, te iz Sarajeva Aida Šarac, Šeća Sejfić, Merima Jusupović Murtić, Vuk Rodić i drugi gosti.

Programe će voditi Tamara Čapelj u Skenderiji, a Dino Porović na Čobaniji.

Uvjereni smo da ćete na izvjestan način pronaći svoj programski interes i ovom događaju posvetiti pažnju. Za sve dodatne informacije o događaju, ali i drugim aktivnostima našeg Udruženja možete nas kontaktirati putem mobilnih telefona.

 

Koordinatori programa UU “Planet Poezija”

Otvaranje izložbe grafike Avde Žiga

Otvaranje izložbe grafike Avde Žiga u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine desiće se u utorak, 12. decembra, u 19 sati. Na izložbi će biti predstavljeno preko 50 grafika ovog istaknutog grafičara.

„U izloženim radovima se osjeća fragmentiranost vremena, desktruktivni i konstruktivni princip, kao i složenost emocije. Također, oni se mogu istovremeno okarakterizirati kao ekspresionistički, nadrealistički i simbolistički. Ono što je bilo prepoznatljivo kao Žigino, sada se nanovo kontekstualizira. Sam umjetnik u tom stvaralačkom žaru (i apsolutnoj tehničkoj nadmoći) pušta sasvim novim stvorenjima da zakorače na njegovu matricu, da stežu one stare, da žive zajedno s njima. Izražajnija je i ekspresivnost u odnosu na ranije radove, gdje je cijela bujica misli zauzela mjesto na samo jednom otisku. Rukopis i likovni izraz A. Žige je nešto sasvim autentično, takvu spospobnost transformiranja jednog oblika u drugi, uz zadržavanja odnosno potenciranja izražajnih vrijednosti grafike i u njenom klasičnom ali i savremenom smislu, možemo pratiti samo na tragu P. Picassa.“ Doc. dr. Ema Mazrak, historičarka umjetnosti

Avdo Žiga, rođen 1953. godine u Sarajevu. Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu završio 1978. godine. Postdiplomski studij završio na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu 1983. godine. Specijalizaciju iz bakroreza završio u “Ateljeu 17” kod prof. S.W. Haytera u Parizu 1986. godine. Imao više samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Trenutno je profesor na Akademiji likovnih umjetnost u Sarajevu.

Promocija knjige „Kuća bez krova“ autorice Saide Mustajbegović

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju knjige priča „Kuća bez krova“ autorice Saide Mustajbegović koja je u Buybookovoj ediciji Savremena bh književnoost objavljena pred ovogodišnji Bookstan.
Promocija će se održati u petak, 15. decembra 2017. godine u 19:30 u knjižari Buybook (Radićeva 4). Sa autoricom će razgovarati Kristina Ljevak.

O KNJIZI:

„Jutro kada sam odrasla“ jedna je od priča knjige „Kuća bez krova“ i pod taj okvir, motive odrastanja u okolnostima kada „uniforme odvode očeve“ a djeca postaju prognanici koji u bijelom svijetu za sitne novce prekarno rade, mogle bi se smjestiti i druge priče, iako tematski različite. To nasilno, preko noći odrastanje, uvijek dodatno izoštri receptore, te otkloni plašteve pod kojim su se nalazile činjenice iz nekog prošlog, po mnogima idealiziranog vremena. Tajne Golog otoka provire poput pionirskih kapa i znački u podrumu jedne škole, što ih učenice, po kazni ili nagradi pronalaze, dolazeći do slika onoga „koji nas sve gleda“. Priča „On ne gleda“ upravo je raščišćavanje ili opraštanje s jednom ideologijom. Ono prije i poslije nje dio je univerzalnog, najčešće neizgovorenog, svojstvenog bilo kojem vremenu, poput priče „Čipka od azbuke“ u kojoj se svi djevojački snovi i sve ambicije ruše onoga trenutka kada njena udaja postaje dio porodičnog izbora a ne vlastite volje.
Saida Mustajbegović, posvećena pripovjedačica i vješta hroničarka naše potresne prošlosti i nimalo udobne sadašnjosti, donosi nam svijet junaka i junakinja čija se iskustva kreću od sivih izbjegličkih soba gdje su osim nepoznatih sunarodnika i pacovi cimeri do toponima našeg beščašća kao što su Prijedor, Heliodrom, Potočari, Dretelj… Njena proza natopljena je krvavom geografijom ovog prostora, ali ispisana tako da ostavlja vjeru u neko bolje vrijeme, jer je u onim najgorim bilo dobrih ljudi, žena čije prisustvo zamijeni majčino, muškaraca kojima je važna istina i oprost. „Kuća bez krova“ je literarna mapa Balkana u kojima se svadbe i sahrane smjenjuju u istom danu na istom mjestu kao u priči „Salon za čovjeka“. Ona je, baš kao što joj naslov i kazuje, utočište za sve nas čiji krovovi nisu čvrsti ili su nestali.

O AUTORICI:

Saida Mustajbegović, sociologinja, novinarka, urednica i kolumnistica, rođena je 1976. u Prijepolju (Srbija). Diplomirala je sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a trenutno je na magistarskom studiju komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu. Radila je na pravno-socijalnim analitičkim projektima i istraživanjima, a posebno je zainteresovana za kulturnu antropologiju. Pisala je za brojne novine i časopise u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Priče su joj prevođene na njemački jezik. „Kuća bez krova“ je njena prva zbirka priča.