Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

U okviru 59. Festivala MESS kao dio programa mali MESS, u saradnji sa Teatroskopom i Francuskim institutom u BiH održana je konferencija „Da li je kultura dječje pravo?“. Domaći, regionalni i stručnjaci iz Francuske i Turske razmijenili su iskustva o odnosu scenskih umjetnosti i mlade publike. U fokusu razgovora su bili razgovori o kulturnim politikama, pozitivnim primjerima iz prakse, te o tome šta zapravo znači danas stvarati za mlade. Konferencija je održana u Pozorištu mladih, na sceni „Sead Bejtović Malecni“.

Loic Meuley, inspektor i savjetnik za stvaralaštvo, umjetničko obrazovanje i kulturne aktivnosti pri Ministarstvu kulture Republike Francuske, objasnio je da francuska kulturna politika počiva na tri stuba – iskustvu, praksi i znanju kroz koje se publika obrazuje da razumije, analizira i kritički promišlja umjetničke sadržaje. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH, Suvad Džafić, pomoćnik za nauku i kulturu obrazložio je kako je u BiH kultura u nadležnosti entiteta, te da je Ministarstvo nadležno za provedbu svih međunarodnih akata koji se tiču prava djeteta.

Govoreći o pozitivnim praksama, zanimljivo je bilo izlaganje Edit Pula iz ureda gradonačelnika Tirane koja je predstavila potpuno novu kulturnu politiku koja je izmijenila kulturni profil grada i omogućila mnogim umjetnicima da se upoznaju sa novim umjetničkim izražajima poput ulične umjetnosti i umjetnosti koja se odvija u javnim prostorima. Ona je istakla opšti izazov da se mladi privuku u zatvorene prostore nasuprot svoj tehnologiji koja im je na raspolaganju. Kroz prezentaciju Selije Bernar, direktorice pedagoških programa u Nacionalnom centru za razvoj koreografije Le Gymnase  (Rube, Francuska) predstavljen je program koji ima poseban fokus na približavanju plesa učenicima i učenicama, te kroz razne programe realizira u godini više od stotinu programa umjetničke i kulturne edukacije kroz koje prođe pet hiljada učenika u osamdeset ustanova. Iz izlaganja doktora sociologije Patrika Žermen-Toma, autora nekoliko djela koje se bave savremenim plesom učesnici su saznali da se još od osamdesetih godina prošlog stoljeća u Francuskoj kreira posebna kulturna politika u kojoj se razvija i umjetnička inteligencija, te gradi partnerstvo između škola i umjetnosti. U tom procesu je također važno educirati i nastavnike.

Hakan Silahsizoglu, direktor festivala Atta (Istanbul, Turska) predstavio je izazove sa kojima se susreće u želji da kreira festival koji služi drugima, posebno djeci koja će dovesti i roditelje, ali i lokalnim umjetnicima kojima je potrebna neka vrsta razmjene iskustava. Nešto optimističniju vizuru donijela je Tadeja Pungerčar, selektorka festivala Bobri (Ljubljana, Slovenija) koji ima podršku nadležnih institucija zahvaljujući kojoj uspijevaju da traju 22 dana, tokom kojih bude prikazano 160 pojedinačnih programa za 15 hiljada ljudi, te koji služi kao platforma za poticanje stvaralaštva i kao most između škola, umjetnika i djece. Prema njenom mišljenju važno je ne podcjenjivati djecu i ostaviti im prostor da reflektiraju umjetničke sadržaje. U tom kontekstu je Selin Garnavo, autorka predstave „Block“, predstavljene na malom MESS-u (Francuska) istakla koliko je važno uključiti najmlađe u proces stvaranja i poticati ih na sanjarenje, pokazivanje osjećaja i empatiju. „U jednom tekstu sam pročitala kako je teatar fiskulturna sala u kojoj se vježba empatija i mislim da jedino tako možemo spasiti svijet“, zaključila je Garnavo. Kolege umjetnici, David Rolland, koreograf participativnog performansa Happy Manif, koji je dio malog MESS-a i koautorka predstave Valerija Đuga bili su jedinstveni u isticanju važnosti da utiču na svijest publike i potiču ih na razmišljanje. Govoreći o radu na predstavi “Zaljubljeni vuk” glumica Maja Zećo je na posebno emotivan način podcrtala važnost rada sa djecom sa teškoćama u razvoju. Govoreći o festivalima za mlade kao prilici da se publici približi umjetnost, Oliver Jović selektor malog MESS-a pojasnio je viziju Festivala MESS da vrati utopijsko razmišljanje među najmlađu publiku i razvije im empatiju i kritično promišljanje. Kao osnivačica “Juventafesta” i umjetnica koja se već dvadeset godina bavi približavanjem umjetnosti mladima, Jasna Diklić je naglasila misiju ovog festivala da sruši predrasude mladim ljudima pomoću teatra i da na kraju postanu slobodni ljudi!

Konferencija se održala u okviru Francuskog fokusa na festivalu MESS, uz podršku Francuskog instituta u Bosni i Hercegovini i programa Teatroskop, čiji su osnivači Francuski institut, Ministarstvo kulture Republike Francuske i Ministarstvo za evropske i spoljne poslove Republike Francuske.

Galerija Collegium artisticum će u srijedu, 2. oktobra 2019. godine u 19.00 sati biti domaćin promocije treće knjige poezije bosanskohercegovačke pjesnikinje Tamare Čapelj, u izdanju UU Planet Poezija.

Ova knjiga nosi naslov Giocondin smiješak, a izborom obrađenih motiva i originalnošću nesumnjivo spada u vrhunska poetska ostvarenja.

Urednik i recenzent je čuveni zagrebački publicist, novinar, novinski urednik, kulturni radnik i višestruko nagrađivani pjesnik Marijan Grakalić, a drugi recenzent je nagrađivana slovenska pjesnikinja i kulturna radnica Jadranka Matić Zupančič iz Novog Mesta.

Do sada su pjesme iz ove zbirke uvrštene u nekoliko međunarodnih zbornika savremene lirike u Zagrebu, Beogradu, Baru i Poljskoj, te su čitane na književnim festivalima u Novom Sadu, Zagrebu i Svetom Ivanu Zelini.

Knjiga je u cijelosti prevedena na engleski jezik i uskoro će biti dostupna čitaocima širom svijeta.

Treću zbirku pjesama autorica je posvetila svojim najdražima, Uni, Harisu i Dini, te iskrenim prijateljima zaslužnim za svjetlo njenog života.

U prvom ciklusu Iza smiješka  autorica otvoreno i iskreno progovara o brojnim egzistencijalnim proživljavanjima u urbanom okolišu. Taj njen glas je ujedno i univerzalni ženski protest protiv surovosti, naročito prema nezaštićenima, djeci i starijima. Drugi pol poezije Tamare Čapelj predstavlja kritičan pogled na društvo i njegove anomalije.

Drugi ciklus Posvetnice čine pjesme o historijskim ličnostima od kojih je učila kako ostati svoj, ali i o dragim prijateljima, posebno umjetnicima. U tom dijelu su, pored ostalih, pjesme posvećene Katarini Kosači-Kotromanić, Lazaru Drljači, Admiralu Mahiću, Šefiku Daupoviću, Dini Poroviću, Goranu Vrhuncu, Salku Zuki, Fikretu Libovcu i Zlatanu Smajloviću. Ove poetske posvete su stihom izvajani duboki doživljaj drugog čovjeka i njegovih stremljenja.

Promotor knjige je mr. Dijana Beljan, Filozofski fakultet u Sarajevu, a stihove će govoriti Nejla Bihorac, Damir Glibić i Tamara Čapelj.

U muzičkom dijelu programa nastupit će profesor gitare Enes Ibričević.

Prema odluci Direkcije Internacionalnog teatarskog festivala MESS, bh. glumica Jasna Diklić ovogodišnja je dobitnica Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra, najvišeg festivalskog priznanja koje dodjeljuje Direkcija. Nagrada će joj biti uručena na svečanoj ceremoniji u srijedu, 02. oktobra u 18 sati i 30 minuta u Bijelom salonu Narodnog pozorišta Sarajevo.

U obrazloženju Direkcije stoji slijedeće:

Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra ove godine dobiva bh. glumica Jasna Diklić za iznimnu posvećenost teatarskoj umjetnosti i uloge koje je ostvarila u svojoj bogatoj višedecenijskoj karijeri posebno u vrijeme teatra pod opsadom sa velikim brojem premijernih izvedbi i kreacijama koje su se trajno urezale u sjećanje njene publike i postale dio historije bh. teatra.

Godinama vrlo predano sarađuje sa mladima, učeći ih ljepoti scenskog izražaja i društvenoj odgovornosti umjetnosti, te je stoga osnivačica i predavačica na više dramskih studija za polaznike/ice glumačkih škola, a vrhunac tog rada je etabliranje Juventafesta – internacionalni festival srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva..

Jasna Diklić je glumica izuzetne vještine u različitim scenskim umjetničkim formama, od monodrame, dramskog do postdramskog teatra gdje je demonstrirala izuzetan senzibilitet za komične i dramske uloge, za šta je višestruko nagrađena na mnogim nacionalnim i regionalnim festivalima. Njene uloge krasi autentičnost i neposrednost, iskrenost u komunikaciji sa glumačkim kolegama na sceni, pa je podjednako omiljena u struci i pozorišnom, filmskom i televizijskom auditorijumu.

Jasna Diklić, završila je Dramski studio u organizaciji festivala MESS od 1966. do 1969. nakon kojeg je diplomirala na Filozofskom fakultetu na Odsjeku scenskih umjetnosti. Sarađivala je sa brojnim istaknutim rediteljskim imenima kao što su Slobodan Unkovski, Petar Večer, Vladimir Milčin, te bh. rediteljima među kojima su Dubravko Bibanović, Gradimir Gojer, Dino Mustafić, Aleš Kurt i drugi. Publika je pamti po ulogama u filmovima „Savršeni krug“ Ademira Kenovića, „Dobro uštimani mrtvaci“ Benjamina Filipovića, „Gori vatra“ Pjera Žalice, „Remake“ Dine Mustafića, te serijama „Viza za budućnost“ Faruka Sokolovića i Familija d.o.o. Benjamina Filipovića i brojnim drugim filmskim i televizijskim ostvarenjima.