Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

Nakon uspješne premijere u mjesecu novembru za koju je vladalo veliko interesovanje i koja je izazvala sjajne reakcije kod publike, predstava „Bullying Collection“, reditelja Aleša Kurta bit će izvedena u utorak, srijedu i četvrtak 10/11/ i 12. decembra na sceni Sarajevskog ratnog teatra. Izvedba 10. decembra zakazana je za 18h, dok su izvedbe 11. i 12. decembra u 20h.

Predstava je nastala prema tekstovima grupe autora ( Nejra Babić, Aleš Kurta, Sam Guzman, Ian Mc Wethy).

S obzirom da se na vršnjačko nasilje najviše pažnje obraća kada ono eskalira do te mjere da dovodi do ubistva/samoubistva, “Bullying Collection” želi ukazati na sveprisutni problem.

Na osnovu statističkih podataka, nažalost, ustanovljeno je da je svako treće dijete u Bosni i Hercegovini žrtva nasilja. Pozorište i ova predstava žele omogućiti onima koji su najčešće samo brojevi u statistici da progovore. Jer je važno i neophodno.

Bullying Collection je predstava sačinjena od niza scena koje temu vršnjačkog nasilja tretiraju iz različitih perspektiva.  Bullying nije problem učitelja, roditelja, psihologa, druge djece, grada, zemlje, sistema.  Bulying je zločin u kojem svi oni učestvuju.

U predstavi igraju/ Selma Alispahić, Maja Salkić, Ana Mia Karić, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Davor Sabo, Adnan Kreso i Vanja Matović.

Autorski tim osim glumaca čine još i dramaturginja- Nejra Babić, scenograf- Vedran Hrustanović, kostimografkinja- Lena Samardžić, koreograf – Branko Potočan, autor muzike – Nedim Zlatar, fotograf- Dženat Dreković i dizajner Đorđe Jovanović.

Cijena ulaznica iznosi 10 KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na brojeve 033 664 070, 061 022 874 ili slanjem poruke u inbox Facebook stranice SARTR-a. Omogućen je popust za studente i penzionere.

Kolektiv ODRON Vas srdačno poziva na otvaranje izložbe “Sin teza” mladih umjetnika Bekteši Kemila i Muslija Adne u subotu, 7.  decembra, u 19:00 časova u prostorijama kolektiva ODRON, Radićeva 1 (prvi sprat).

Umjetnici Bekteši Kemil i Muslija Adna istražuju ulogu znaka i simbola u kontekstu bosanskohercegovačke tradicije, kulture i društveno-političkog naslijeđa.

Bekteši Kemil kroz svoj ciklus „Balkan Erotic” propituje ulogu znaka i cenzure u sociološkom kontekstu.Kemil preuzima znakove iz srednjovjekovne Bosne i motive sa bosanskog ćilima, te ih premješta u jedan novi kontekst: koristi ih kao cenzuru, putem njih opisuje zajednicu, ali i problematiku tabu tema u modernoj Bosni i Hercegovini.Ciklus radova ispunjen je raznovrsnim tehnikama i od početka do kraja prožet je satirom i dinamičnošću. Prikazujući ženske aktove umjetnik ilustruje senzibilnu poetiku ljudskog tijela i kroz suptilno slikane ili izvezene motive pripovjeda o odnosu same erotike i današnje Bosne i Hercegovine.

U ciklusu radova „Gorku kafu slatko pijem” Muslija Adna se bavi ulogom znakova u drušveno-političkom smislu. Umjetnica propituje naslijeđe koje Bosna i Hercegovina stiče i nosi kroz istoriju, te analizira simbole političkih sistema koji su se često mijenjali na ovom prostoru. Adna zauzima kritički stav i prema savremenom društvu i prema istoriji, te promatrajući ideologije političkih sistema i srodne im znakove, ona stvara simbiozu među prošlim i sadašnjim.

Umjetnici Bekteši Kemil i Muslija Adna, na sebi svojstven način, prikazuju nam neke od prolematika s kojim smo kao društvo i kao zajednica svakodnevno suočeni. Oba umjetnika čine hrabar iskorak u svom likovnom izrazu i usuđuju se potaći posmatrača da sagleda stvari iz druge perspektive. Umjetnici žele premostiti jaz među prošlim i sadašnjim, te zakoračiti naprijed, prema budućnosti i prema sintezi.

Zijah A.Sokolović, glumac, reditelj, autor, prvi put susreo se sa “daskama koje život znače” u prvom Dječijem pozorištu, koje je bilo smješteno u Javnoj ustanovi Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo daleke…Da prva ljubav nema zaborava, govori nam i promocija knjige CABAres, CABArei koju će Zijah promovisati u utorak 10. decembra, sa početkom u 11 sati u Foto galeriji Jelićeva.

Zijah A. Sokolović vjeruje da je on samo jedan običan čovjek koji nastavlja tajnu glume kojom su se bavili milijuni ljudi prije njega. Godinama je, iz predstave u predstavu, gradio istinsku obavezu prema tim dragim ljudima da tajnu o glumačkom pozivu prenosi dalje kroz vrijeme i prostor. Igrao je predstave i tužan i bolestan i umoran i odmoran i gladan, samo da dobije odgovor na pitanje čime se on to bavi. Daske koje život znače za njega su još jedino mjesto gdje iluzija ne može propasti.

U moru tekstova autora koji govore o njegovom stvaralaštvu, izdvajamo sljedeće:

“CABAres, CABArei” govori o dezorijentiranosti modernog čovjeka koji je izgubio ideale i uopće vjeru u njih, a nije u stanju postati žilavi “mediokritet” koji, slijedeći samo goli nagon samoodržanja, uvijek odnosi pobjedu nad bilo kakvim duhovnim vrijednostima i intelektom.

(R.P.) 30.03.1998 NAŠI DANI, Sarajevo BiH

Međutim, ovdje te verbalne gadarije gotovo stječu, s oproštenjem, filozofski kontekst, nedvosmisleno pokazujući tko smo i što smo u našoj današnjici dekoriranoj pomrčinom sve nepristojnijeg sunca. A najbitnijim se pokazuje autorov komentar na račun sveopće životne bezrazložnosti i komentar prema kojemu je, recimo, Sartreova “Mučnina” običan dječji vrtić. Cjelokupna povijest i sadašnjost čovječanstva, odnosno životinjstva, sastavljena  od besmislica – užasnih ratova, mržnji, nasilja, zla i gluposti, spajaju se sa intimama pojedinaca, s detljima bračnog i obiteljskog života, s pojedinostima ljubavi  i općih međuodnosa.

Anatolij Kudrjavcev 10.08.1999 SLOBODNA DALMACIJA, Split, Hrvatska

Nije slučajno da o prljavoj svakodnevici Zijah priča brzometno, ali sa izrazitom i promjenljivom mimikom i glasovnim modulacijama, a kada baca sve te muke na viši plan i razmišlja o životu, onda usporava kao obični čovek koji svojom mukom prerasta u neku vrstu mudraca, malog, ali ipak mudraca.

Jovan Ćirilov, 12.10.2002, BLIC, Beograd, Srbija