Mlade žene, pandemija i kućni rad – strip autorice Lejle Kalamujić

Tokom 2021 i 2022,  Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA i Centar za ženske studije Beograd implementiraju istraživački projekt „Vratiti svoje vrijeme: kampanja za ravnopravne navike u obavljanju kućnog rada među Milenijalkama i Zumerkama zasnovana na istraživanju“. Jedan dio istraživanja obuhvatao je i organiziranje različitih fokus grupa, putem kojih su mlade žene dijelile svoja iskustva koja je potom spisateljica Lejla Kalamujić kreativno interpretirala u obliku stripa s ilustratoricom Danicom Jevđović. 

Odlomak iz stripa „Mia” o mladoj samohranoj majci koja u jeku pandemije pokušava da se izbori sa novim obavezama. Izvor: CRVENA

Kao radnice u javnom prostoru, žene su bile iznimno izložene negativnim efektima pandemije, a unutar kuća često osuđene na dodatnu neplaćenu brigu o drugima i različite oblike neplaćenog kućanskog rada. I prije pandemije COVID-19, žene u BiH obavljale su većinu kućanskog rada – prema istraživanju „Uticaj rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini” Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine iz 2020. godine, u domaćinstvima s muškarcem čak 90 % žena su bile jedine u domaćinstvu koje su čistile toalet i peglale, a razlika je mala i u poslovima vezanim za pranje rublja, mijenjanje posteljine, pranje i brisanje podova, brisanje prašine, pranje posuđa, usisavanje, svakodnevno namještanje kreveta, te kuhanje i pripremu hrane, gdje je u domaćinstvima učestvovalo ili posao preuzimalo tek 20 % muškaraca. Poslovi brige, njege i drugi kućanski poslovi, uključujući i organizaciju, planiranje i upravljanje kućanskim poslom u Bosni i Hercegovini prema ovom istraživanju još uvijek su također većinski pripadali ženama, s izuzetkom aktivnosti kupovine namirnica koje su u 47,2 % slučajeva podjednako obavljali i žena i muškarac jednog domaćinstva.

Odlomak iz stripa „Lana”, o djevojci koja je tokom pandemije počela da živi sa momkom i tako dobila mnogo novih obaveza

Nakon razgovora održanih putem fokus-grupa sa više od 50 mladih žena u dobi od 19 do 34 godina, istraživačice su uputile poziv spisateljici Lejli Kalamujić da u suradnji s ilustratoricom Danicom Jevđović pomogne kreativno osmisliti prvi od šest stripova koji na jednostavan način prikazuju različite situacije u kojima su se mlade žene u Bosni i Hercegovini i Srbiji našle tokom pandemije te tako doprinesu znanju o količini neplaćenog kućanskog posla, brige i njege koji one obavljaju.

Predmet istraživanja „Vratiti svoje vrijeme” jesu položaj i iskustva mladih žena u kontekstu COVID-19 pandemije u Bosni i Hercegovini i Srbiji, sa željom da se sazna na koje je sve načine pandemija COVID-19 uticala na preraspodjelu, kvalitet i kvantitet neplaćenog kućnog rada koji obavljaju žene, starosti od 19 do 34 godine u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Uz pomenute strip epizode, krajnji rezultati istraživanja, kao i komparativna analiza, bit će javno dostupni u sklopu kampanje koja za cilj ima podizanje društvene svesti o ovom problemu.

Projekat „Vratiti svoje vrijeme”, realizovan je uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju Njemačkog Maršalovog fonda SAD (Balkan Trust for Democracy of the German Marshall Fund of the U.S. – BTD), s podrškom Američke agencije za međunarodni razvoj Srbija (USAID Serbia). 

Pogledajte prvidrugitrećičetvrti i peti broj stripa autorice Lejle Kalamujić

Bookstan on Air: “O knjigama i piscima, zvukom” – roman “Normalni ljudi” Sally Rooney

Objavljena je peta epizoda serijala “O knjigama i piscima zvukom” nastala u okviru projekta Bookstan on Air realiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.

U petoj epizodi “O knjigama i piscima, zvukom” predstavljamo roman “Normalni ljudi”, irske spisateljice Sally Rooney.

Rođena je 20. februara 1991. godine, a „Normalni ljudi“ su njen drugi roman. Po ovom romanu snimljena je istoimena serija, bio je u širem izboru za nagrade Man Booker i Woman's Prize for Fiction te je autorici donio britansku književnu nagradu Costa za najbolji roman u 2018. godini.

„Normalni ljudi“ priča je o obostranoj opčinjenosti, prijateljstvu i ljubavi. Priča koja kroz nekoliko godina prati dvoje mladih ljudi, Conella i Marianne, koji pokušavaju ostati razdvojeni da bi naposljetku shvatili da ne mogu.

„…Zlonamjerni će reći da je ovaj roman zapažen zbog scena seksa, ali ni to nije tačno. Ovo nije samo roman o paru, nego i o pojedincima, potpuno ravnopravnim u osjećaju izgubljenosti i bespomoćnosti. Savremeni ‘Sjaj u travi'…“

Glumci: Maja Izetbegović i Amar Selimović
Muzika i montaža: Nedim Zlatar i Leonardo Šarić
Koncept i režija: Almir Imširević

Collegium artisticum: X SARAJEVSKI SALON (13.01. – 04.02.2022.)

Otvorenje kolektivne izložbe X SARAJEVSKI SALON, koja će biti realizovana u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo, u saradnji sa galerijom Collegium artisticum i uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo će biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum, u četvrtak, 13. januara 2022. godine u 19:00 sati, a cijenjena publika će izložbu moći pogledati do 04. februara 2022. godine.

Deseti, dakle jubilarni Sarajevski likovni salon ULUKS, sabira u sebi, salonski otmjeno i jubilejski svečano, ne samo zgusnutu likovnost decenije koja mu je prethodila, nego i estetsku raznolikost bosansko-hercegovačkog i regionalnog likovnog izraza koji se zrcali kako na slikama živih, tako i onih likovnih stvaralaca koji, nažalost, fizički više nisu među nama. Dakle, fizički ne, ali su svojim djelom i slikarskim umijećem ne samo tu, nego odsustvom svog fizičkog prisustva, svevremenošću svog likovnog bivanja i specifičnog izraza koji plijeni, daju Salonu dodatnu, pedagoško-uzornu snagu neprolaznog primjera.

… Salon je, u svojoj institucionalnoj uzvišenosti, te raspjevanošću idejnog i likovnog kolorita, ne samo selektivna reprezentacija presjeka ukupno ostvarenog, nego i tradicionalni modus otpora i sistematskog opiranja umjetnika nedorečenosti zbilje u kojoj biva i obitava. Na sceni je stvaralačka pobuna i bijeg od porazno besmislene svakodnevnice zarobljene u blatu etno-politikantstva, beznađem i apatijom ophrvanih građana. U tome je, spontana, dakle, neprojektovana i nezacrtana zadaća, edukativne naravi Salona: da stimulira i kultiviše otvorenost nadom probuđene imaginacije posjetilaca. Na taj način, Salon je oaza u pustinji politikantske ostrašćenosti i mentalnog zagađenja društva lišenog životnog smisla i ljudske perspektive.”

(Esad Bajtal, odlomak iz teksta “Umjetnost kao igra mogućnostima Svijeta”)