U Banjoj Luci je 13. I 14. Juna održana konferencija CommONs! Creative Ways of Activism. Fondacija Heinrich Böll okupila je predstavnike organizacija iz zemalja Zapadnog Balkana koji se bave „commons“-om (zajedničkim ili javnim dobrima) kako bi razmjenjivali ideje o različitim načinima borbe za zajednicu kroz zajednička ili javna dobra. Organizacije su prezentirale slučajeve s kojima su se susretali u svojim zemljama i izazove koji su ih pratili u njihovoj borbi za uspostavljanje zajedničkih dobara. Razgovarali smo s nekoliko predstavnika organizacija i u narednom periodu vam donosimo seriju priča o zajedničkim dobrima u regionu.
Prva priča govori o borbi Pulskih organizacija za napuštenu zgradu kasarne Karlo Rojc. Kasarna Karlo Rojc u Puli je bila vojni objekat još od 19 stoljeća, kada je izgrađena za vrijeme AustoUgarskog Carstva. Nekoliko puta mijenjala je namjenu, ali je ostala u vojnoj domeni, ili kao vojna škola ili kao kasarna. Početkom rata, 90ih, vojska odlučuje napustiti ovaj objekat, a vlasnik, ministarstvo odbrane, polako gubi interesovanje za njega. Postaje privremeno sklonište izbjeglicama, a nakon izbjeglica objekat počinju skvotirati organizacije civilnog društva. Razgovarali smo s Dušicom Radojičić iz organizacije Zelena Istra.
Svakog petka očekujte nove priče iz domene zajedničkih dobara. Slijedeći put govorimo o borbi građana za preuzimanje zajedničkog dobra poluostrva Muzil u Istri.
Društveni centar Rojc
Društveni centar Rojc smješten je u centru Pule, u zgradi nazvanoj po nacionalnom heroju iz drugog svjetskog rata-Karlu Rojcu. To je najveća zgrada u gradu površine 16.739 m2, s unutarnjim dvorištem, besplatnim parkingom, sportskim igralištima i zelenim površinama. Izgrađena je 1870-te pod Austro-ugarskom monarhijom, bila je vojna škola za vrijeme Monarhije, Italije i Jugoslavije sve do 1976., kada postaje vojarna. Jugoslavenska armija napušta Rojc 1991. Početkom 1990-ih zgrada postaje utočište ratnim izbjeglicama. Prvi squoteri i organizacije civilnog društva ulaze nakon njihovog odlaska, kasnih devedesetih.
Grad Pula odlučio je formalizirati postojeću situaciju te se 1999. potpisuju prvi ugovori o korištenju prostora. Danas, 106 udruge imaju sklopljene ugovore o korištenju prostora bez plaćanja naknade. Jedina obaveza udruga je plaćanje troškova električne energije.
Udruge su vlastitim zalaganjem i sredstvima uredile svoje prostorije i dale posve novu kvalitetu nekadašnjoj vojarni. Radom i programima udahnule su nov život objektu i gradu i stvorile temelje za daljnji razvoj. Hodnici Rojca nalikuju velikoj galeriji jer je više od 4.000 m2 oslikano od strane brojnih umjetnika u sklopu projekta “Krojcberg”.
Ovaj “izgubljeni” prostor u centru grada izbjegao je sudbinu mnogih sličnih javnih prostora, koji su zbog komercijalne politike javnih vlasti pretvoreni u privatne prostore.
Udruge raspolažu svojim prostorom, a prema tipu korištenja prostora u Rojcu se nalaze produkcijski prostori (ateljei, glazbena i filmska studija, zanatske radionice…), prostori za probe, sportsko-rekreacijski, uredski, prezentacijski, radioničko-konferencijski, klupski, skladišni, servisni i ugostiteljski prostori. Veliki broj umjetnika i raznih grupa koriste ove prostore za svoje aktivnosti.
Ovaj društveni centar već je i međunarodno prepoznat te je svakako poznata kulturna, umjetnička i društvena stanica u regiji na krajnjem sjeveru Mediterana, i krajnjem jugu Srednje Europe. Iako je Pula grad od samo 70.000 stanovnika odiše kozmopolitskim duhom te je kulturno središte regije.
