Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

muzika, umjetnost, kultura, akcija

Šemsa Gavrankapetanović: retrospektiva Umjetnička galerija BiH, 8.12.2016-7.1.2017.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine ovu godinu, u kojoj je obilježila sedamdesetogodišnjicu svog djelovanja, završiti će još jednom velikom samostalnom izložbom. Ovaj put je u pitanju retrospektivna izložba Šemse Gavrankapetanović kojom će umjetnica obilježiti pedeset godina umjetničkog rada.

Umjetnički put Šemse Gavrankapetanović zaopočeo je još u gimnazijskom dobu. Ona ga se prisjeća sa nostalgijom:

“Krenula sam prije 50. godina na studij slikarstva upravo sa trga ispred ove zgrade. Naime, na drugom kraju trga, druga zgrada od Galerije, nalazi se Gimnazija. Kada sam ja tu bila đak, ona se zvala Klasična gimnazija. Učila sam grčki i latinski, čitali smo Ilijadu i Odiseju, grčke mitove i rimske pjesnike. Historiju umjetnosti predavao je profesor Bora Mihačević, koji je svoje đake dovodio na izložbe u ovu Galeriju. On je tako dobro radio svoj posao, da sam ja poželila da se cijelog života bavim umjetnošću.”

Šemsa Gavrankapetanović, rođena u Sarajevu 1945. godine, nastavila je svoje školovanje na   Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu 1968. godine u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Postdiplomske studije završila je na istoj Akademiji, u klasi profesora Stojana Ćelića. U periodu od 1972. do 1992. godine radila je kao kustos zbirke umjetničkih dela Saveznih organa u Saveznom Izvršnom Veću.

Retrospektivnom izložbom, kojom će se publici predstaviti u četvrtak, umjetnica simbolično zatvara krug jedne vrlo lične relacije:

“Radovi koje sam pravila zadnjih godinu dana urađeni su na osnovu pisama koja su čuvana u mojoj porodicu, a koja je pisala ‘stara majka’ mog oca, moja pranena Begzada Bašagić-Gavrankapetanović. Bila je sestra književnika Safvet bega Bašagića, rođena 1844. godine. Fascinira me činjenica da je ona naučila pisati u vrijeme kada se ženska djeca nisu školovala. Pisala je „bosančicom“. Čak i caru Franji Josipu, ljuta što je vlast oduzela imanje njenoj porodici. Opismenila je cijelu familiju i vodila računa da se sva djeca školuju. Imam dovoljno razloga da danas spomenem moju pranenu Begzadu i mog profesora Boru Mihačevića. Ova izložba je dio posla urađenog na putu na koji su me oni poslali.”

Dajući presjek svih stvaralačkih faza, izložba donosi klasične oblike, ulja na platnu i crteže, ali i radove u kombiniranoj tehnici koji su nastali kao rezultat dugogodišnjeg istraživanja ove umjetnice, u različitim područjima značenja, forme i materijala.

Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže na otvaranju izložbe u četvrtak, 8. decembra, u 19:00 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Izložba ostaje otvorena do 7. januara 2017.

“Plumb BO-BO, ZU” i “BO-BO i ZU prvi dan u vrtiću”

Sarajevski ratni teatar i Aparat teatar, u toku decembra, za svoju najmlađu publiku pripremaju dvije dječije predstave.

Predstava “Plumb BO-BO, ZU” je   namijenjena  prije svega djeci uzrasta od nula do 3 godine, njihovim roditeljima, odgajateljima, trudnicama i pravim ljubiteljima teatra. Termini igranja su subota, 10. i nedjelja, 11. decembar u 16h i 18h.

A zatim slijedi i premijera predstave “BO-BO i ZU prvi dan u vrtiću” u kojoj likovi BO-BO i ZU polaze u vrtić. Termini igranja su subota, 17. i nedjelja 18. decembar u 16h i 18h.

Cijena ulaznice za jednu od predstava iznosi 12KM za roditelje i školarce, a bebe i predškolski uzrast imaju slobodan ulaz. Cijena ulaznice za obje predstave iznosi 20KM. Rezervacije se mogu obaviti svakim radnim danom pozivom na 033 664 070.

 

VIŠE O PREDSTAVAMA

 Plumb BO-BO, ZU

Predstava  “Plumb BO-BO,ZU” imala je vrlo uspješnu premijeru 19.02.2014. Do oktobra 2014. odigrano je 15 repriza pred ca. 900 gledalaca, što uveliko premašuje kapacitet predstave, koji je planiran da bude max. 25 gledalaca po predstavi.  Namjenjena je prije svega djeci uzrasta od nula do 3 godine, njihovim roditeljima, odgajateljima, trudnicama i pravim ljubiteljima teatra. To je nova teatarska forma educiranja sasvim “male” publike, koja u našoj zemlji još nije zaživjela,a u zadnjim decenijama je vrlo popularna u Evropi, SAD i Kanadi.

Predstavom “Plumb BO-BO,ZU” traži se način komuniciranja, koji nije vezan za jezik koji ima svoj naziv, već “meta” jezik, jezik sve djece svijeta. Jezik emocije, smijeha, artikulisanog ili neartikulisanog tona, jezik pokreta i svjetla.

Svaka predstava završava igranjem sa djecom i roditeljima u scenografiji i  sa rekvizitom iz predstave. Time omogućuju da djeca starosne dobi  do 3 god. pamte svoj prvi kontakt sa teatrom ne samo kroz teatarski čin, već i kroz igru sa konkretnim predmetima korištenim u predstavi.

Otvaranje izložbe ”Utisci i zbivanja” u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na otvaranje izložbe ”Utisci i zbivanja” autorice Milijane Lagumdžije.

Izložba će u Galeriji Zvono biti otvorena u srijedu, 7. decembra u 21:00, na adresi Obala Maka dizdara 10.

Ovom izložbom privodimo kraju još jednu uspješnu programsku godinu.
Damir Nikšić, Osman Arslanagić, Kemal Hadžić, Zijah Sokolović, Milomir Kovačević, Alma Gačanin, Jasenka Kratović, Jusuf Hadžifejzović, Ismar Mujezinović, Jurinko Rajič, Namik Kabil, Enes Sivac, Nigel Osborne, Eun Su Lim, Nedžad Begović, Staffan Löfving, grupa Ambrosia, Bekim Sejranović, Marko Tomaš… samo su dio autora/ica koji/e su nam ukazali povjerenje i učestvovali u programima Zvona tokom 2016.

Umjetnica i dugogodišnja prijateljica Zvona Milijana Lagumdžija predstaviće zanimljiv ciklus pod nazivom ”Utisci i zbivanja” koji je spoj vrhunskog slikarskog umijeća i načina doživljaja stvarnosti i ljudi u njoj.

Na velikim formatima koji će ispuniti cijelu galeriju pronaći ćemo ljude iz sarajevskog kulturnog miljea, a i one koji djeluju i na nekim drugim prostorima. Opušteni razgovori u nekim nekonvencionalnim ambijentima prenijeli su se zahvaljujući umjetnici na platno i ispričali priču o važnosti susreta, povezivanja, razmjeni mišljenja; o neophodnosti provođenja vremena u društvu koji u često sivoj stvarnosti postaje jedini zajednički ”ventil”.

Milijana Lagumdžija završila je Srednju školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu i Akademiju likovnih umjetnosti takođe u Sarajevu gdje je diplomirala na Odsijeku za grafiku.
Dugogodišnja je profesorica Reklamne grafike u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu.

Promocija knjige Nihada Hasanovića: Laki pogon

četvrtak, 8. 12. 2016. u 19:30 sati

Knjižara Buybook, Radićeva 4, Sarajevo

Razgovor s autorom vodi Kristina Ljevak

 Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju knjige Laki pogon autora Nihada Hasanovića, koja je pred Internacionalni festival književnosti Bookstan objavljena u Buybookovoj biblioteci Savremena bh. književnost, izdanje Sarajevo – Zagreb, te u okviru festivala pretpremijerno predstavljena.

Novi roman Buybookovog autora, koji je i prethodni pod nazivom Čovjek iz podruma objavio u našem izdanju, prate odlične kritike, te nagrada “Skender Kulenović“ 2016. za najbolje književno djelo u BiH.

U maniru vještog pripovjedača, i u novom romanu, slično prethodnom, kroz obilje humora za kog autor itekako ima sluha, Hasanović se dotiče neuralgičnih tački bosanskohercegovačkog društva. On secira posljedice djelovanja “novokomponovanog miljea“ te propadanje ekonomije i “običnog radnog čovjeka“, u društvu ogrezlom u fašizam, protkanom ispraznošću religije, gdje značaj naučnih i tehnoloških otkrića ostaje po strani.

Glavni junak romana Laki pogon je Mensur Halilović, magistar mašinstva pred penzijom, kog od ljudi sličnog profila razlikuje traumatično iskustvo gubitka sina Fuada koji se utopio u rijeci Uni. Mensur se bitno razlikuje i od tipičnih junaka bh. savremene književnosti. Pametan i mudar, kad ne bi bio djelimično narcisoidan, djelovao bi kao lik bez ikakve mane. U patrijarhalnom društvu u kom obitava, njegova trauma, jasno je, nije nešto što se uočava na prvi pogled, niti je u duhu tradicije nešto o čemu se glasno i svima govori. Ni u romanu, kao ni u životu, nema razrješenja za traumu glavnog junaka. Život kog je obilježilo traumatično iskustvo najlakše se “preživi“ ako se posvetimo sadašnjem trenutku, kako to čini Mensur Halilović.

Autor nas u romanu Laki pogon vodi na neobično putovanje od vlastitog rodnog i naratorovog Bihaća, preko Bordoa pa sve do Meksika, ukazujući na činjenicu da su poznanstva različitih vrsta upravo ona koja nam oplemenjuju život te da netipični junaci, poput Mensura, koji nam možda “na prvu“ i nisu najzanimljiviji, mogu biti od onih s kojima ćemo kasnije rado prijateljevati.

U srži romana je pitanje svih pitanja – šta je život. Uz iščitavanje jednog od mogućih odgovora na najkompleksnije pitanje ostaje spoznaja da ma šta je i kakav je, zadovoljstvo življenja svakako čini dobra književnost koju u ovom slučaju potpisuje Nihad Hasanović.

Iz recenzija:

“Laki pogon Nihada Hasanovića čita se lako, s guštom, plijene pažnju njegove fine i duhovite rečenice, ocrtavaju složenu psihologiju Mensurovu, u 3D printaju i sporedne likove – usput i skiciraju devastirano lokalno društvo, komentiraju globalne svinjarije – ali ispod sve te zavodljive lakoće valja se težina jedne egzistencije. Aktivan i hrabar odnos prema vlastitoj traumi, netipičan za muške likove, Mensura će sigurnom autorovom rukom odvesti daleko, a čitatelja do tužnog kraja ipak optimističnog romana. Naime, tuga dolazi od toga što je roman završio.“

Kruno Lokotar

“Laki pogon je takav roman da ne može da se ne dopadne savremenom čitaocu, jer je i sam savremen, postmodernistički sa egzistencijalističkom podlogom, a pisan ćopićevskim jezikom koji, umiksan s raznim argo-idiomima, podsjeća na tijesto zamiješano u domaćim kuhinjama, pogodan za nevjerovatno oblikovanje opisa prirode, ljudi, ili sasvim sporednih stvari, po čemu je ovaj autor dobro poznat. “

Iz odluke žirija za nagradu “Skender Kulenović“

“Uz osebujan karakter, Mensur posjeduje i osebujan jezični izričaj što je jedna od jačih strana ovog romana. (…) Taj neobičan, simpatičan i nezaboravan lik (iako mjestimice naporan kao oni umirovljenici u autobusima koji zapodjenu razgovor i s onima kojih ih slušaju i s onima koji ih ne slušaju) drži na okupu cijeli roman, baš kao što, da se poslužimo mitološkim motivom, Atlas na svojim leđima drži čitav svijet.“

Luca Kozina, booksa.hr

 “Cijeli je roman nevjerojatno složeno misaono-višekanalno pripovijedanje u prvom licu, s mnogo humora, mistike, emocija, detalja, podsjećanja na neke ranije spomenute tragove ili ključeve, a opet se čita kao vrlo jasna, uzbudljiva i napeta priča s duboko nostalgičnim i romantičnim ugođajem.“

Davor Šišović, Glas Istre

 

O AUTORU:foto_nihad-hasnovic

Nihad Hasanović je rođen 1974. godine u Bihaću. Završio studij francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio drame Podigni visoko baklju (1996) i Zaista? (2000), zbirku kratkih priča Kad su narodi nestali (2003), te romane O roštilju i raznim smetnjama (2008), Čovjek iz podruma (2013) i Laki pogon (2016). Objavljivao takođe pjesme, priče, eseje i prijevode (uglavnom s francuskog, a ponešto i s engleskog i španskog) po književnim časopisima, štampanim i on-line. Preveo roman Kenizé Mourad Vrt u Badalpuru (2001), dnevničke zapise E. M. Ciorana Sveska iz Talamanke, kao i Duh terorizma Jeana Baudrillarda. Dobitnik je nagrade “Skender Kulenović“ za najbolje književno djelo 2016. godine. Živi u Sarajevu.

 

E-mail: nihad.hasanovic@gmail.com

Web stranica: www.nihadhasanovic.com

 

 

Knjiga se može naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 20,00 KM. Knjiga će na promociji biti dostupna po promotivnoj cijeni.

 

Promocija knjige Lejle Panjete: Te(r)oririzanje filma

Eseji o teoriji filma i filmske kritike za početnike u filmu i umjetnosti

ponedjeljak, 5. 12. 2016. u 19:00 sati

Kabare Pozorišta mladih

(Kulovića 8, Sarajevo)

Na promociji učestvuju:

Lejla Panjeta, Kristina Ljevak, Besim Spahić,

Vedran Fajković i Branko Vekić

 

 

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju knjige Lejle Panjete pod nazivom Te(r)oririzanje filma: Eseji o teoriji filma i filmske kritike za početnike u filmu i umjetnosti, koja je u proteklom mjesecu objavljena u okviru Buybookove izdavačke djelatnosti, u izdanju Sarajevo – Zagreb.
Promocija će biti upriličena u ponedjeljak, 5. 12. 2016. u 19:00 sati u Kabareu Pozorišta mladih. O knjizi će pored autorice govoriti Besim Spahić, Vedran Fajković i Branko Vekić. Događajem će moderirati urednica knjige Kristina Ljevak.

Lejla Panjeta je profesor iz oblasti filmskih studija i vizuelnih komunikacija i šef Odsjeka umjetnosti Fakulteta umjetnosti i društvenih nauka Internacionalnog univerziteta u Sarajevu. Diplomira teatarsku i filmsku režiju i žurnalistiku, magistrira komunikologiju i doktorira na filmskoj propagandi iz oblasti komunikacijskih nauka. Autorica je knjiga Industrija iluzija: Film & Propaganda, Filmska propaganda i marketing, Dijalektika nestajanja, Telenovela – fabrika ljubavi: Uvod u produkciju i žanr, Potreba za smislom: Mit, manipulacija i film, Nove (i stare) laži. Urednik je Filmskog glosara na bosanskom, engleskom i turskom jeziku. Režirala je u pozorištu i na filmu. Dobitnica je priznanja i nagrada za svoje objavljene radove. Bavi se istraživanjima iz oblasti propagande, estetike, filmskih i medijskih studija.

 

 Iz recenzija:

“Lejla Panjeta približava čudesnu moć popularne kulture čiji je film jedan od dominantnijih predstavnika i odličan saveznik u borbi protiv predrasuda, platforma za promovisanje humanističkih vrijednosti, osuda ranih vrsta izama. Umjesto nas koji nemamo znanja i vještine da određena filmska značenja adekvatno iščitamo, ona će poput posvećene restauratorice rasvijetliti sve segmente poruka, bilo da je riječ o vukodlacima i vampirima ili mračnom kraljevstvu Walta Disneya. Kao pedantna metodičarka, u svijet filma i pisanja o njemu, prije nego što stigne do vlastitih primjera filmskih kritika, autorica nas uvodi u teoriju, a najveća dragocjenost ove knjige je autorski pristup.

Beskrajno je važna autoričina ljubav prema filmu i prema budućim čitateljima. Ona se postavlja onako kako je, kad je ispravno, i jedino moguće – kao strpljiva posrednica između filmskog djela i publike, šaljući jasnu poruku da kritika nije isto što i kritiziranje, te da ona može i mora biti konstruktivna i poticajna za autore te edukativna onima koji se filmom bave ili o filmu žele naučiti više. Njeno pisanje rasterećeno je sujete teoretičara koji sami nisu imali priliku da se nađu na kormilu filmskog procesa. Odlično je to što je Lejla Panjeta bila i s jedne i s druge strane, ali uvijek na strani filma.“

Kristina Ljevak, urednica

“Posle sto deset godina filma u svetu, u svojoj novoj knjizi Te(r)oriziranje filma, autorka Lejla Panjeta, je pokazala da je moguće iznova iščitavati filmske klasike, komparirati ih sa novim filmovima u trendu i povezati na drugačiji način sa medijima koji nam stoje danas na raspolaganju, pored starih dobrih bioskopskih dvorana. Ova knjiga će naći put za sve nove generacije ljubitelja filma i pokretnih slika uopšte, za studente, ali i filmske profesionalce. Već svojim duhovitim naslovima poglavlja i sadržajem u njima podsetiće nas, zaintersovaće nas, podučiće nas i otvoriti nove vidike o filmu svakom ko je pročita!“

Prof. Radenko Ranković, Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu

“Proučavanje filma, pisanje o filmu i promišljanje filma opasna je rabota. Onaj tko piše o filmu sada već mora znati toliko toga o mizansceni, montaži, kameri, naratologiji, semiotici, psihoanalizi… Mora biti osjetljiv na sve finese različitih pristupa filmskom izlaganju, mora gledati i slušati veoma oprezno i pažljivo, gledati film i po nekoliko puta, a mora biti i hrabar. Samo hrabar čovjek može se odvažiti pisati o umjetnosti koja je tolikim ljudima važna i koju toliki ljudi prate, pogotovo u naše, digitalno vrijeme, kada su uvijek dostupni i ponovno dostupni čak i najneobičniji filmovi. Razliku teorije i (kritičke) prakse treba poznavati, ali nema potrebe bojati se brisanja te razlike, jer esejistička forma u novije vrijeme prožima sve pravce pisanja o filmu. Pisati o filmu, velika je avantura i veliko zadovoljstvo, kojem se uvijek iznova treba prepuštati, uvijek oprezno, uvijek mudro.“

Prof. dr. Nikica Gilić, Sveučilište u Zagrebu

“Filmska teorija i kriticizam u izvrsnoj interpretaciji Lejle Panjeta, kroz akademsko-naučno istraživanje, ali i u spisateljskoj praksi bavljenja kritikom i analizom filma, sa primjerima iz popularne svjetske kinematografije, izvrstan je udžbenički doprinos filmskim studijama za početnike, kao i profesionalce u filmskoj umjetnosti. Ova knjiga naučiće čitaoca da postane gledalac koji raspolaže aparatusom teorije umjetnosti i filmskih studija, te na analitički i kriterijsko-evaluacijski način razmišlja o pokretnim slikama, pronalazeći njihovu transcedentnost. Lako čitljiva i provokativna, ova filmska teorija i kritika je neophodna svim početnicima u bavljenju ili razmišljanju o filmu, ali i znalcima o filmu kako bi u ovoj umjetnosti uživali ili otkrili da je cijene zbog čarolije emocija u vizuelno-kinestetičkoj pripovjedačkoj magiji velikog platna.“

Prof. dr. Besim Spahić, Univerzitet u Sarajevu

Knjiga se može naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 20,00 KM. Knjiga će na promociji biti dostupna po promotivnoj cijeni.

Muzička akademija – U susret Decembru!

Četiri koncerta  i naučna konferencija // Koncert namijenjen djeci// Turneja u bh. gradovima // Nastup Muzičke akademije iz Istočnog Sarajeva// Muzika gradi mostove// Konferencija posvećena prvom bh. etnomuzikologu//

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu za mjesec decembar 2016. godine priprema pregršt koncertnih, ali i naučno-istraživačkih dešavanja, koja će, sigurni smo,  zainteresirati širu sarajevsku i bosanskohercegovačku  javnost.  Naime, u pripremi su četiri koncerta, a prvi od njih Academy for Kids  (07. decembar / Koncertna sala Muzičke akademije) namijenjen je najmlađima, te je i program sadržajno prilagođen djeci predškolskog i ranog školskog uzrasta. Na ovaj način najstarija visokoobrazovna ustanova zaokružuje svoju misiju edukacije pokazujući da su najmlađi populacija od koje ovise naša kultura i umjetnost! Potom slijedi koncert  Academy on Tour, koji predstavlja samo djelić turneje Akademije po bosanskohercegovačkim gradovima. Prvi u nizu koncerata Academy on Tour desit će se  08. decembra 2016. u Zenici (sala Srednje muzičke škole), a na koncertu će nastupiti  bh. violinistica i profesorica Emina Smolović uz klavirsku pratnju Adele Šabić.  Kao rezultat profesionalne saradnje i dokaz da muzika „gradi mostove“  Koncertna sezona 2016/2017. ugostit će Muzičku akademiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu čiji je koncert planiran za 14. decembar u svečanoj koncertnoj sali Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu. Također, pažnju javnosti skrećemo i na još jedan koncert talentiranih studenata iz ciklusa Students on Stage (20. decembar / Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića) na kome će se javnosti ponovo predstaviti najtalentiraniji studenti Muzičke akademije.

Bosna i Hercegovina – Očima ljubavi 448 stranice ljubavi prema BiH

Izdavačka kuća Kalem i Udruženje Zeleno sa zadovoljstvom vas pozivaju na svečanu promociju jedinstvenog projekta u vidu fotomonografije sa nazivom Bosna i Hercegovina – Očima ljubavi, autora Samira Sinanovića, koja će se održati u čertvrtak, 01. decembra 2016. u gradskoj Vijećnici u Sarajevu, sa početkom u 18 sati.  

U sklopu promocije planirana je i izložba fotografija Samira Sinanovića i Esada Lukača, a muzički ugođaj prirediti će sarajevski multireligijski hor Pontanima i Neno Murić.

S ciljem promocije pozitivnog imidža BiH, na projektu je radio raznoliki tim stručnjaka i prijatelja sa relacije Bihać – Sanski Most – Sarajevo. Fotomonografija prati tok pet velikih rijeka: Une, Vrbasa, Bosne, Drine i Neretve. Ona priča istinitu priču Bosne i Hercegovine, jedinstvenu državu bez entiteta, kantona, naglašenih nacionalnih obilježja i svih drugih mnogobrojnih tereta naše države i današnjice.

????????????????????????????????????
????????????????????????????????????

Podatak da je u projekat uloženo preko 60 sati avio letova, kao i da je fotomonografija sačinjena od 448 stranice, govori  da je riječ  o jedinstvenom projektu i ekskluzivnim fotografijama, koje sigurno nikoga neće ostaviti ravnodušnim.  Ovo je prva promocija pomenutog projekta, u kojeg je uloženo dosta ljubavi, znanja, truda i strpljenja. Pored fotografija Samira Sinanovića, Esad Lukač učestvuje kao fotograf i urednik. Narcis Drocić je autor izuzetnih snimaka vrlo rijetkih ptica. Predrag Zec i Ismet Bešić su također fotografi i tehnička podrška redakcije. Dio projektnog tima su Eniz Bajrić i savjetnica za komunikacije, Amila Saleš. Damir Midžić potpisuje grafičko oblikovanje i dizajn, dok je za vrhunski kvalitet štampe zaslužna štamparija Grafotisak. Izdavačka kuća je Kalem.

Autor naglašava da je riječ o vrlo ozbiljnom projektu, koji na ilustrovani i inovativan način govori o našoj zemlji i njenim vrijednostima. Činjenica da premalo poznajemo sebe, svoje porijeklo, tradiciju, kulturu, običaje i kulturno–historijsko i prirodno naslijeđe, ukazuje na potrebu za ovakvim projektom koji bi inspirisao kako pojedince, tako i grupe, ali ponajviše zvanične institucije iz sfere obrazovanja, kulture i turizma, da više sarađujemo, komuniciramo, putujemo i volimo širom Bosne i Hercegovine.

Sve fotografije rađene su s namjerom i izuzetnom pripremom prema potrebi samog projekta i značaju njegove misije.

Misija ovog projekta upotpunjena je sa autorskim tekstovima, koje potpisuju: Prof.dr. Esad Duraković, Prof.dr. Enes Karić, Fra Luka Markešić, bosanskohercegovačka lingvistica Husnija Muratović Tuna i kurturolog Srđan Šušnjica. Tekstovi su svojevrstan pečat fotografijama, govore o Bosni i Hercegovini, njenoj kulturi, historiji te duhovnosti bosanskih naroda. Prevod na engleski jezik obezbijedili su Lejla Ananda i Ahmed Ananda.

Fotomonografija Bosna i Hercegovina – Očima ljubavi jedinstvena je predstavnica Bosne i  Hercegovine, a sarajevska Vijećnica kao najznačajniji simbol ljepote, duhovnosti, života i vizije idealno je mjesto za spoj fotografije, muzike i poruke. Svečana promocija i druženje s autorom i projektnim timom, održaće se u četvrtak, 01. decembra u 18:00 sati.

Izložba „Žene u Sarajevu pod opsadom“

Piše: Jasmina Đikoli

“Fotografska priča Hidajeta Delića je priča o ratu kroz ulogu žena pod opsadom. To je snažna antiratna poruka cijelom ludom svijetu koji ne uči iz sopstvenih grešaka, a od kojih se samo jedna zove Sarajevo. Svijet je nakon Sarajeva postao jako surovo mjesto”, riječi su Nihada Kreševljakovića, direktora Festivala Mess, prilikom otvaranja izložbe“Žene u Sarajevu pod opsadom”.

Kreševljaković, koji je ujedno i kustos izložbe, ističe da je među izloženim fotografijama i ona na kojoj grupa sugrađana nosi Olgu Sučić, pogođenu snajperskim metkom. Olga, majka dvoje djece  i studentica Suada Dilberović bile su prve žrtve napada na Sarajevo. Obje su ubijene 5.aprila 1992.godine.

“Samo par minuta prije nego se našla na ovoj potresnoj fotografiji, Olga Sučić je pred TV kamerama izjavila: “Ovo je Sarajevo, i mi smo za mir!”, podsjetio je Kreševljaković dodajući da je Olgina poruka i danas važna jer “oni koji danas, u miru vrše nasilje nad ženama i djecom,  ne razlikuju se od onih nasilnika koji su od 1992. do 1995. napadali naš grad.”

Fotografije Hidajeta Delića, koje dokumentuju svakodnevni život Sarajki pod opsadom tokom 1992. i 1993. godine, postavljene su u prostorijama EU Info centra na Skenderiji.  Povod je obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i u okviru kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Obraćajući se prisutnima na otvaranju izložbe, Christiane Hohmann, ambasadorica Njemačke u BiH, kazala je da je nenasilno, mirno i stabilno društvo  i okruženje preduslov za borbu protiv nasilja nad ženama. 15300481_10157866259750083_1886143850_n

„Mi  tu borbu dugujemo sebi i svojoj zemlji, našim porodicama i djeci, da svaki dan radimo na iskorjenjavanju i prevenciji nasilja nad ženama”, rekla je njemačka ambasadorica.

Među najvažnim rješenjima za uspješnu prevenciju nasilja nad ženama je obrazovanje, poručila je Claire Bodonyi, ambasadorica Francuske u BiH.

“Obrazovanje je važno kako bi žene, koje čine polovinu stanovništva, stekle emancipaciju i hrabro preuzele ulogu u političkom upravljanju, jer im to i pripada. Nažalost, u BiH je premalo žena koje učestvuju u političkom odlučivanju”, istakla je njena ekselencija.

Izložbu “Žene u Sarajevu pod opsadom” posjetile su i pojedine aktivistkinje za ženska ljudska prava u BiH. Jedna od njih je i Jadranka Miličević, koja kaže da posmatrajući fotografije iz perioda opsade osjeća tugu jer su žene iz tog perioda pokazivale istinsku snagu i borbu za životom, dok ženama, ali i muškarcima danas nedostaje hrabrosti.

“Žene su tokom rata bile aktivne, neprikosnovene, hrabre, dotjerane, i svaka je bila posebna na svoj način. Ako smo tada mogle izlaziti na ulice kao da je posljednji dan u životu, i nismo popuštali u radu, razgovorima, smijehu, dotjerivanju, jer smo istinski željele da živimo, zašto smo danas pali, zašto smo se umorile. Odgovornost je na svima nama”, kaže Miličević.

Sam autor izložbe, koja će za javnost biti otvorena do petka, 09.decembra ove godine u prostorijama EU Info centra,  poručuje svim budućim generacijama da moraju vjerovati u bolje sutra. 15239140_10157866260685083_117730573_n

„Borba i trud su neophodni za preživljavanje i dostojanstvo. Na svim ovim fotografijama prikazane su žene koje nisu gubile nadu. Nada je uvijek pristuna. Nadajmo se da će sve ovo što se sada dešava, jednog dana proći. Da će biti bolje“, ističe Hidajet Delić.

Izložba “Žene u Sarajevu pod opsadom” otvorena je u organizaciji EU info centra u BiH, Francuske ambasade u BiH, Njemačke ambasade u BiH, Fondacije Heinrich Boell i MESS festival.

Negdje pred zoru II

Negdje pred zoru. Opet.

A potpuno van bilo kakvog prostorno-vremenskog određenja i ograničenja.

Dvoje.

”Jedne noći u decembru” da zadovolji čulo sluha. Moje oči u tvojima i tvoje u mojima zadovoljavaju čulo vida. Pretjeranim zadovoljavanjem čula okusa jeftinim crvenim vinom poodavno već zadovoljismo i krv. Dodir mekan i nježan. Mirišeš samo ti. Duša zadovoljna.

”Ne zna čovjek je l’ tuga il sreća” kažeš. Pa slažem se. Nešto je između. Zajebano je to vidiš. Upoznati nekoga poput sebe. Ko te razumije u stvarima za koje se nikad nisi ni nadala da će te netko razumjeti. Nekoga ko izgovara ono što misliš upravo u trenucima kada to misliš . Nekoga s istim lijepim i ružnim navikama. Nekoga s kime može biti svoj na potpuno nepoznat način. A opet nekoga s kim znaš da nikad ne možeš imati nešto vrijedno spomena. A želiš. Odnosno, želite.

Vidiš, svi se mi prilagođavamo okolnostima, mjestu, vremenu i drugim ljudima. Tako se valjda ozbiljan život živi. I onda dođe trenutak kada to postane nebitno. Negdje između sve onoga što radiš i što ćeš raditi, svega onoga što imaš i što te čeka. Neki 25 sat u danu, koji postoji samo za nas i samo zato da ti pokaže šta bi mogao imati u nekom paralelnom svijetu. Da ti pokaže što bi bio i s kim bi sebe dijelio kada bi skinuo sve svoje maske. Kad bi bio sirovo svoj.

I nije, doduše, loš taj prozor koji gleda negdje tamo. Samo je šteta što se otvara samo jednom i pušta te unutra. I što ti zauvijek ostaje urezano u sjećanje ono što je s druge strane. To je valjda dokaz realnosti. Logike stvari i filozofije života. Koja i nije bogzna kako komplikovana. Živiš da nikada ne bi saznao zašto živiš. I zašto živiš baš tako kako živiš. I ne zatvara se on tako nasilno. Sam ga čovjek zatvori kada shvati da je on puka fikcija i želja. Možda čak i hir. Al je zajebano to što je staklo providno. I stalno možeš da gledaš tamo. I iznova se pitaš. Al ne možeš da pređeš. Nemaš snage ni osnove da ga otvoriš. I čitav život ti ostaje samo misao da neka verzija tebe s one strane prozora živi onako kako ova ovdje verzija misli da treba.

Sreća pa samo ljudi koji su programirani na takav jedan specifičan način. Koji više vole da pate potpuno, nego da budu sretni nepotpuno. Koji lako mogu da se prepuste trenutku. Sa hiljade osmijeha za sve oko sebe, a samo poneki sebi samome. Ljudi koji žive za trenutak. I koji ga dožive.

Ako ništa ”jedne noći u decembru” će uvijek zvučati poput tebe, crveno vino imati tvoj okus, miris tvoj će s vremena na vrijeme nadoći sam od sebe, a pod rukom će biti obris tvoga koljena. U nekim očima ću već vidjeti tvoje, možda i ti moje. Al se pitam hoće li duša biti zadovoljna.