Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

MAYA – prvi bh. festival majica

Na platou ispred Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine 25. augusta će, u organizaciji Udruženje za promociju dizajna i majice „MAJA“, biti održan prvi bh. festival printane majice pod nazivom MAYA.  Printane majice već decenijama predstavljaju jedan od vidova subverzivnog društvenog potencijala, putem kojih se javnosti, ali i društvenoj sredini mogu poslati različite poruke. Nastale u ozračju subkulturnog miljea majice sa printom, slikom ili tekstualnom porukom, jesu i pitanje stilske osobenosti pojedinca, ali i prostor za artikulisanje vlastitog stava, pogleda na svijet ili čak bunta. Imajući na umu pozitivan potencijal takvog izraza, ali i umjetničkih mogućnosti koje se na polju dizajna pružaju u procesu izrade printanih majica, držimo da je pokretanje jednog ovakvog festivala višestruko svrsishodno. U tom pogledu nastojaćemo da naš festival profilišemo kao mjesto susretanja profesionalaca i ljubitelja printane majice, te događaj koji će svojom neobičnošću biti platforma jedne nove  društvene alternative.

U okviru festivala MAYA učešće će uzeti izlagači iz BiH i zemalja nekadašnje Jugoslavije. Tokom trajanja festivala biće predstavljeno nekoliko brendova iz svijeta printanih majica, koji slove za prepoznatljive u regionalnom kontekstu.  Pored izlagača iz oblasti dizajna i printanih majica naš festival će ponuditi i prisustvo izlagača iz drugih djelatnosti, kao što su karikature, street arts, tatto, prizvođači craft piva  ili handmade nakita. Također, tokom trajanja festivala na platou Historijskog muzeja BiH posjetioci će moći neposredno vidjeti kako se odvija proces printanja slovnih ili foto motiva na majicu. Na licu mjesta ćemo dakle, uz pomoć nekoliko print mašina, predstaviti različite tehnike prenošenja na majice, kao što su sito tehnike, digitalne tehnike, preslikači, direktni otisak na majice i drugo. Pored toga, MAYA festival, kao odgovorna društvena manifestacija, ponudiće i mogućnost reciklaže starih majica, u cilju jačanja ekološke svijesti i očuvanja naše prirodne sredine.

Prvi bh. festival printane majice će zainteresovanim posjetiocima uz ostalo ponuditi i radionice vezane za različite tehnike printanja i dizajna. Dok će za posjetioce sa djecom biti organizovane interaktivne radionice, tokom kojih ćemo kroz igru i zabavu pokušati najmlađima otkriti svijet printa i boja.

Festival MAYA je prodajnog karaktera, te će posjetioci po festivalskim cijenama moći tokom njegovog trajanja kupiti majice i ostale artikle koji budu izloženi.

Nadamo se da će ovaj festival postati ljetnja tradicija Sarajeva, i da će glavni grad BiH ovim događajem dobiti još jednu manifestaciju koja baštini druženje, dobru zabavu i konstruktivan dijalog između različih socijalnih grupa, njihovih interesovanja i stilova.

Apel za pomoć izbjegicama i migrantima

Obraćamo se vlastima BiH, Evropskoj uniji, UNHCR, IOM-u, i drugim relevantnim organizacijama i institucijama sa zahtjevom da se  hitno i neodložno riješi pitanja adekvatnog i humanog smještaja za sve migrante i izbjeglice koji se nalaze na teritoriji BiH, te pune logističke i ekonomske podrške lokalnim vlastima i volonterima na terenu!

U Bihaću i Velikoj Kladuši u toku je humanitarna katastrofa. Hiljade ljudi je pod vedrim nebom dočekalo nevrijeme koje je pogodilo ovaj dio naše zemlje.

Mjesecima sa raznih strana stižu upozorenja na nerad vlasti i njihovo odbijanje da izvrše svoje zakonske obaveze i pruže adekvatan smještaj i zbrinu ove ljude. Po običaju naše vlasti rade ono što najbolje znaju – prebacuju odgovornost jedni sa drugih bez da ustvari išta urade i u međuvremenu krše zakone, kao i preuzete međunarodne obaveze ove države. Ova država nije toliko siromašna da pruži pomoć ovih nekoliko hiljada ljudi. 

Međutim, naše vlasti su sada svoje obaveze prebacili na iscrpljene i osiromašene građane i građanke Bosne i Hercegovine. Dok oni troše naš novac na kupovinu automobila, konferencije i sastanke po bijelom svijetu, građani i građanke ove države su još jednom pokazali svoju solidarnost prema čovjeku. Kao i za vrijeme poplava 2014. godine pojedinci i pojedinke ulažu puno snage, energije, resursa i znanja da bi pomogli ljudima da prežive. Hranimo ljude i pomažemo im koliko možemo. Ali mi pojedinačno ne možemo i ne trebamo preuzeti odgovornost države! Jedino moguće rješenje leži u sistemskoj pomoći – od smještaja, pružanja zdravstvenih i pravnih usluga (što je trenutno najbitnije), do školovanja. Ljudi već mjesecima spavaju na otvorenom i u napuštenim i neuslovnim objektima, dok zjape prazne novoizgrađene i renovirane stambeno-poslovne zgrade koje su ovi na vlasti nelegalno izgradili na našim javnim prostorima. Nije da nema smještajnih kapaciteta, već su u pitanju nečiji lični interesi i u krajnju ruku rasizam. Režimski mediji i političari sve učestalije koriste jezik mržnje kako bi opravdali svoj nerad, a ljudski život se izgleda uopšte ne cijenjeni u ovoj državi. 

Nefunkcionalnost države odgovara i međunarodnim birokratama koji ovdje opstaju baš zbog te nefunkcionalnosti. Veliki uredi UNHCR-a i IOM-a, odbijaju odgovornost za brigu o ljudima iako u svojim mandatima  imaju obavezu da urade baš to. Oni su se već dobro uigrali u ovu igru prebacivanja odgovornosti koju su BiH vlasti razvile do savršenstva. Evropska unija žmiri i nedjeluju upravo zato što je EU odgovorna za ovakvu situaciju, zbog politike zatvorenih granica i ohrabrivanja nasilja nad ovim ljudima (koju na očigled svih nas trenutno sprovodi i hrvatska policija).    

Sva nebriga i odbijanje preuzimanja bilo kakve odgovornosti doveli su do toga da u Bihaću, Velikoj Kladuši i Sarajevu hiljade ljudi spava na otvorenom, ili u razrušenim i u potpuno neuslovnim, higijensko i zdravstveno rizičnim prostorima. 

Zbog nevremena koje je pogodilo sjeverozapadni dio Bosna i Hercegovine ljudski životi su sada apsolutno ugroženi. U Velikoj Kladuši šatorski kamp u kome boravi između 300 i 500 izbjeglica, među kojima ima žena i djece, je pod vodom. Radi se o veoma močvarnom području koje je sklono zadržavanju vode, što govori i sam naziv Bare. U Bihaću je nekoliko hiljada ljudi pod vedrim nebom dočekalo nevrijeme. Kiša i dalje pada i čeka ih noć bez ikakve zaštite. Lokalne vlasti se bore koliko mogu, ali broj izbjeglica i vremenske neprilike koje su u toku prevazilaze njihove mogućnosti da adekvatno odgovore na ove probleme.

Ne želimo više slušati beskonačna odugovlačenja, prebacivanja odgovornosti ili nalaženja izgovora (novca i kapaciteta ima). Odgovorni ste svi! Ljudski životi su u pitanju! Ako ne možete pružiti adekvatnu podršku, onda barem odstupite sa funkcija koje niste sposobni obnašati. Ne možemo dozvoliti da ljudi spavaju i borave u blatu, prljavštini i u potpuno neadekvatnim higijenskim uslovima. Pred nama je zima koja na ovim prostorima zna biti užasno surova. Svi vi zajedno ste odgovorni za živote ljudi! 

Zahtijevamo hitnu reakciju, bez odlaganja i politiziranja! 

Zahtijevamo uključivanje svih nivoa vlasti, posebno državnih i entitetskih, jer situacija prevazilazi kapacitete i mogućnosti Bihaća i Velike Kladuše! 

S obzirom na posebnu zakonsku obavezu Ministarstva sigurnosti BiH, zahtijevamo da hitno pruži logističku i drugu podršku kako bi se riješilo pitanje smještaja, te omogući podnošenje zahtjeva za azil (jer na livadi, bez adrese, to pravo im je uskraćeno)! 

Zahtijevamo od međunarodne zajednice stavljanje na raspolaganje svih svojih kapaciteta i resursa te konkretnu pomoć u rješavanje ove humanitarne katastrofe. 

Apelujemo na druge općine i gradove u BiH da solidarno pomognu prvenstveno Bihaću i Velikoj Kladuši, ali i drugim gradovima, u pronalaženju adekvatnog i za čovjeka dostojanstvenog rješenja!

 

Mreža za izgradnju mira

Souls of Sarajevo

SOS Velika Kladuša

„Klima bez dima“

Zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima u našoj državi još čeka na svoju provedbu. Mišljenje javnosti još uvijek je podijeljeno o ovom pitanju, ali je primjetno da su teme koje se tiču zdravih životnih navika sve prisutnije u javnosti. Jedino statistika ostaje neumoljiva. I pomalo zastrašujuća. Statistika pokazuje da su duhanskom dimu pušač i nepušač jednaki, ako borave u istom prostoru.

U Bosni i Hercegovini, učestalost pušenja je znatno veća nego u većini evropskih zemalja. Svaki treći stanovnik BiH je svakodnevni pušač, što je gotovo za polovinu više od evropskog prosjeka. Posebno zabrinjava podatak da je učestalost pušenja među mladima u našoj državi alarmantna! Evropsko istraživanje o upotrebi duhana, alkohola i droga među mladima u dobi od 13-15 godina pokazalo je da čak 14,5% njih konzumira duhan ili neki drugi duhanski proizvod. Brojke su još ozbiljnije kada je u pitanju pasivno pušenje tj. izloženost djece duhanskom dimu u javnom prostoru, pa tako ovaj procenat ide do zabrinjavajućih 85%. Sve ovo dovodi do toga da se u Bosni i Hercegovini zbog upotrebe duhana, odnosno zbog aktivnog ili pasivnog pušenja, godišnje ugasi 9.000 života.

Kao rezultat, ekonomski troškovi konzumiranja duhana i duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini su alarmantni: na godišnjem nivou oni iznose približno 900 miliona KM uključujući direktne troškove zdravstvenog sektora kao i troškove vezane za gubitak produktivnosti zbog invalidnosti i preuranjene smrti. Samo u slučaju Federacije BiH, to bi predstavljalo troškove od približno 100 miliona KM za zdravstvo, od čega se barem jedna trećina  može pripisati troškovima plaćenim iz vlastitog džepa pacijenata, i 320 miliona KM ukupnih ekonomskih troškova pušenja.

Više od dvije trećine ljudi u Bosni i Hercegovini (uključujući više od jedne polovine pušača) prepoznaje potrebu da se djeca i nepušači zaštite od izloženosti duhanskom dimu i podržava potpunu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima. Novi zakon o zaštiti stanovništva od duhanskog dima biće prilika za kreatore politika da uvaže stavove većine stanovništva. Međutim, svi mi kolektivno možemo odmah djelovati.

Inicijativa „Klima bez dima“ već nekoliko mjeseci intenzivno pruža podršku uvođenju zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima. No, svi mi možemo pomoći da se spasi 9.000 života svake godine. Na web stranici http://www.klimabezdima.ba/već su mnoge domaće i strane institucije dale podršku i obećale klimu bez dima svojim partnerima, klijentima i uposlenicima. Pozivamo i ostale da se pridruže ovoj inicijativi. Neka naša riječ i naša djela mijenjaju okruženje u kojem živimo.

Nagradni konkurs za učenike iz BiH

U sklopu projekta “REACT!”, ALPHA Centar, Nikšić; APROPO/TheLoft, Sarajevo; Centar za medjunarodne odnose, Banja Luka ; Evropski pokret u Srbiji, Beograd; Balkan Forum, Priština i  Centar za istraživanje i kreiranje politika, Skoplje,  RYCO (Regional Youth Cooperation Office) http://www.rycowb.org/ i Evropske Unije  objavljuju poziv za dostavu eseja na temu:

“Zapadni Balkan za 20 godina – izazovi i prilike”

Poziv je otvoren za učesnike iz Bosne i Hercegovine.

Uslovi koje kandidati moraju ispuniti su da su osobe u dobi od 18 do 30 godina starosti

Eseji bi trebali biti dužine do 3 stranice, napisani fontom Times New Roman 12, sa proredom od 1,5).na nekom od službenih jezika u BiH -Bosanskom, Hrvatskom ili Srpskom

Eseje treba poslatina e-mail adresu: konkurs@theloft.ba  sa naslovom : Esej za konkurs Zapadni Balkan za 20 godina  ne kasnije od 31.07.2018.

Uz esej je potrebno u e-mailu napisati adresu i grad stanovanja, te broj telefona na koji možemo da vas kontaktiramo kao i validnu e-mail adresu.

Konačna odluka o pobjednicima će biti donesena i pet pobjednika/ca će biti proglašeno 07.08.2018., a pobjednici će biti obavješteni 08.08.2018.

Prvi dio nagrade se odnosi na dva prvoizabrana autora/autorice iz Bosne i Hercegovine koji će biti nagrađeni učešćem u internshipu/boravku (Internship REACT program) u Skoplju (Makedonija)i Prištini (Kosovo) (po jedan od proglašenih pobjednika iz BiH ide u svaki od gradova), gdje će boraviti sa drugim pobjednicima iz ostalih zemlja učesnica: Srbija, Kosovo, Makedonija i Crna Gora. Internship-i će biti održani u periodu od  15.08.2018. (odlazak) do 22.08.2018. (povratak).

Internship nagrada se sastoji od:

  • Plaćenog putovanja BiH – Skoplje/Priština (odlazak i povratak);
  • Boravka od 7 dana na predviđenim destinacijama / 6 plaćenih noćenja;
  • Sedam (7) džeparaca za svakog od dva pobjednika/interna u iznosu od 20 eura dnevno (ukupno 140 eura) koji su predviđeni za pokrivanje troškova hrane i drugih sitnih potreba.

Svakog dobitnika će dočekati i za njihov boravak iorganizaciju će se pobrinuti Nacionalni kordinator iz partnerskih organizacija u zemlji boravka (za više informacija možete nas kontaktiratina e-mail: konkurs@theloft.ba).

Drugi dio nagrade se odnosi na pet (5)prvoizabranih eseja autora/autorica (prvo dvoje plus narednih troje po rangiranju) i sastoji se  od prevoza , boravka i učestvovanjana na Summer School REACT, na kojoj učestvuju desetine mladih iz regiona kao i eminetni predavači iz regiona i Evrope , a koja će se ove godine održati u Gusinju, Crna Gora. Više o ljetnoj školi možete vidjeti na www.reactmontenegro.me.

REACT Kamp će se održati  od 03.09. do 08.09.2018.

Nagrada se sastoji od:

  • Plaćenog putovanja za sveučesnike od BiH do Gusinja, Crna Gora (odlazak i povratak);
  • Plaćenog smještaja i hrane;
  • Učešća na radionicama i ostalim aktivnostima koje će biti organizirane u kampu.

Za sve dodatne informacije molim vas da nas kontaktirate na e-mail adresu: konkurs@theloft.ba

#ZaSvakoDijete

Tokom juna, uz podršku UNICEF-a u Bosni i Hercegovini i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju – Sida, World Vision BiH je u Izbjegličkom centru Salakovac uspostavio Kutak za djecu. Predstavnice UNICEF-a u Bosni i Hercegovini i Švedske ambasade posjetile su Salakovac, kako bi se na licu mjesta upoznale sa prilikama u kojima se nalaze djeca i porodice koje su tu smještene, te da vide kako funkcioniše Kutak za djecu.

U Salakovcu se trenutno nalazi oko 200 migranata, od kojih je 56 djece mlađe od 16 godina. Prema procjeni međunarodnih organizacija u BiH, više od 400 djece izbjeglica i migranata boravi u BiH, provodeći svoje djetinjstvo u hostelima, šatorima, izbjegličkim centrima i ulicama, gdje su izloženi različitim rizicima.

Djevojčica Asma (11), iz Afganistana, sjeća se da je išla u školu, i da je mnogo voljela nastavu. Trenutno boravi sa roditeljima i bratom u izbjegličkom centaru Salakovac. Darvin (9) voli ručne rukotvorine, voli da crta, da se druži i igra, a njegova najdraža boja je žuta.

Tokom posjete se predstavnica UNICEF-a u BiH Geeta Narayan osvrnula na ranjivost i otpornost djece koju je upoznala u Salakovcu. “Ova djeca su pobjegla od strašnih situacija, prošla su jako težak put, ali uprkos svemu tome ih vidimo kako se Kutku za djecu smiju, raduju, igraju i ponovo su djeca. Ovo je mali pokušaj da im vratimo njihovo djetinstvo, ali to nikad neće biti dovoljno”, izjavila je Narayan tokom posjete.

Direktorica Švedskog Odjela za saradnju Marie Bergström rekla je “Sretni smo što UNICEF, kroz finansijsku podršku Švedske, osigurala Kutak za djecu migrante. Nakon svih poteškoća i nesigurnosti kojima su bili izloženi nakon napuštanja svojih domova, bar ovdje imaju kutak u kome se mogu igrati, crtati i osjećati se sigurno.”

Cilj uspostavljanja Kutka za djecu je da pomogne djeci koja su preživjela traumu, pružajući im sigurnost i brigu koja im je prijeko potrebna. Kroz organizovane prilike za igru, druženje i učenje, ova djeca će imati priliku da izraze svoje nade i strahove. Na taj način, djeca mogu obnoviti svoju emocionalnu otpornost, omogućavajući im da se bolje suoče sa svojim iskustvima i obnove osećaj normalnosti i strukture.

“Moje znanje tvoje buduće zvanje”

U Sarajevu je prošle sedmice održan završni događaj mentorskog programa za djevojke „Moje znanje tvoje buduće zvanje“ kojeg je u ime njemačke vlade implementirao GIZ u okviru projekta za stručno obrazovanje. Uz prezentaciju rezultata tromjesečnog programa i budućih koraka u implementaciji, svim učesnicama iz Mostara i Goražda dodijeljeni su certifikati, te je održan panel sa uspješnim ženama iz BiH.

U bosanskohercegovačkom društvu još uvijek vlada percepcija kako su brojna zanimanja u okviru stručnog obrazovanja rezervirana za pripadnike muškog spola, te da se djevojke na tim pozicijama ne mogu dobro snaći. U cilju prevazilaženja prepreka GIZ je kreirao mentorski program za djevojke „Moje znanje tvoje buduće zvanje“ koji je u protekla tri mjeseca realiziran u Mostaru i Goraždu. Ovaj jedinstveni program osmišljen je tako da učenice završnih razreda tehničkih škola u Mostaru i Goraždu pruže podršku malim maturanticama, odnosno učenicima završenih razreda osnovnih škola, kako bi im prenijele iskustva i ohrabrile ih da izaberu neko od brojnih zanimanja koje nudi stručno obrazovanje.

U programu su u protekla tri mjeseca učestvovale 62. učenice osnovnih i srednjih škola, koje su kreirale 31. mentorski par. Među njima je bilo 19 učenica-mentorica iz srednje Tehničke škole „Hasib Hadžović“ Goražde, 7 učenica-mentorica iz Mašinsko-saobraćajne škole Mostar i 5 iz Strojarsko-tehničke škole Mostar. Uz veću podršku institucija i sistemski pristup GIZ ima namjeru nastaviti i proširiti program.

Na završnom događaju u Sarajevu, učesnicama su uručeni certifikati, a one su podijelile svoja pozitivna iskustva i preporuke za nastavak programa.

Učesnice ovog Programa izrazile su veliko zadovoljstvo sa istim, a jedna od učesnica podijelila je i svoje iskustvo. Selma Rašidović, mala maturantica i učenica osnovne škole u Goraždu istakla je: „Prije ovoga projekta, ja sam već bila zainteresovana za mašinski smjer, međutim dosta poznanika i prijatelja mi je govorilo da taj smjer nije za žene, već konkretno za muškarce. Tako da mi je trebala neka osoba, već sa takvim iskustvom i sa sličnim pričama da mi udijeli savjete, pomogne kada je u pitanju ta škola. I upravo, ta osoba je bila Nermina. Bolju i vedriju mentoricu nisam mogla imati. Bile smo veoma radan i odličan mentorski par. Poslije drugog sastanka sam odlučila da to bude tehnička škola, mašinski smjer gdje sam i prošla kao učenica sa prosjekom 5.0.“

 Nakon dodjele certifikata, s ciljem ohrabrivanja mladih žena da ruše stereotipe i ostvaruju svoje želje, održan je panel sa uspješnim bh. ženama koje su podijelile svoju priču i put do profesionalnog uspjeha. Na panelu su učestvovale Andrea Vujošević, izvršna direktorica Cinema City multiplexa, Maja Bečić, profesorica u Tehničkoj školi u Sarajevu, Maja Gerin, autorica popularnog brenda Pepetuška i Ivona Volić, start up trenerica iz Mostara.

Neke od poruka koje su panelistice podijelile sa učesnicama:

Maja Gerin: Treba raditi ono što volite, a ne ono sto društvo zahtijeva. U mojoj firmi koju sam pokrenula tek prije godinu dana, 4 tete zarađuju svoju platu i uredno žive od nje. Imam viziju da imam najljepšu fabriku u BiH koja će praviti najljepše lutke na svijetu.

Andrea Vujošević: Ovaj mentoring program je izvrstan i trebao bi se raširiti cijelom BiH. On bi trebao biti redovan proces u komunikaciji između osnovne i srednje škole.

Maja Bečić: Osnovna prednost pri završavanju škole stručnog obrazovanja je što odmah po završetku škole možete naći zaposlenje na tržištu rada. Evidentno je da se i imidž srednjeg stručnog obrazovanja svakodnevno poboljšava, što je svakako i zasluga projekata poput ovoga. Našu školu upisuju učenici sa prosjekom 5,0 i na kraju školovanja to su odlično obrazovana i kompetentna djeca.

U okviru njemačke razvojne saradnje projekat za stručno obrazovanje pokrenut je početkom 2017. godine, a provodi ga Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime njemačke vlade.

 

„STANJE CIVILNOG DRUŠTVA – Održivost ili preživljavanje“

Centar za promociju civilnog društva održao je 05.07.2018. godine 2. akcionu konferenciju pod nazivom „STANJE CIVILNOG DRUŠTVA – Održivost ili preživljavanje“ sa ciljem prezentacije aktuelnog stanje u izgradnji povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva u BiH, izazova sa kojima se susreću udruženja i fondacije u finansiranju svojih aktivnosti iz domaćih izvora, te mogućnostima razvijanja vlastitih komercijalnih aktivnosti i nezadovoljavajućem zakonodavnom okviru kojim se obezbjeđuje finansijska održivost, izostanku institucionalne podrške ovakvim rješenjima kojima se pomaže teško zapošljivim katergorijama, kao i značajnim finansijskim  efektima koji se na ovaj način mogu ostvariti.

„Mi smo uradili dva vrlo kvalitetna istraživanja, 2010. i 2012. godine i ustanovoljeno je da se sa svih nivoa u Bosni i Hercegovini izdvaja oko 100 miliona KM i taj iznos je u padu. Ne možemo spekulisati koliko je bilo u prošloj godini. Mi čak i za 2016. godinu nismo uspjeli sakupiti podatke za sve nivoe vlasti, odnosno dobili smo samo 70 posto podataka. I to nam ne daje mogućnost da damo stopostotne podatke. Mi se zalažemo je da ta dodjela mora biti transparentna, obavljena kroz proces monitoringa i evaluacije te biti usmjerena prema cilju koji je u skladu s javnim interesom. Javnost mora vidjeti efekte i konkretne rezultate od dodjeljenih sredstava“, rekao je Omir Tufo, projektni menadžer CPCD-a.

Konferencija, koja je okupila preko 130 učesnika iz vladinog i nevladinog sektora,ostvarila je značajan stepen razumijevanja uzroka ovakvog stanja, te kreirala zaključke i preporuke koji će biti prezentirani vlastima nadležnim za uspostavu institucionalnog okvira za poticajno okruženje i razvoj civilnog društva kako slijedi:

  • Uspostava institucionalnih registara dodijeljenih grantova za OCD u BiH;
  • Uspostava regulatornog okvira za finansiranjeOCD na svim nivoima vlasti, te uređenje njihove međusobne uvezanosti radi sprečavanja dupliranja finansiranja istih aktivnosti;
  • Podrška usvajanju i promociji strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj;
  • Prilagodba postojećih zakonskih okvira kojim se socijalno/društveno preduzetništvo definira i prepoznaje u okviru poslovnog ambijenta.

Značajan broj organizacija svakodnevno prestaje sa radom zbog nedostatka finansijske podrške dok neprihvatljivo veliki broj aktivista javno svjedoči o netransparentnoj dodjeli sredstava. Konferencija se oslonila na aktivnosti, rezultate, i istraživanja dva projekta koje trenutno implementira Centar za promociju civilnog društva – Projekat održivosti civilnog društva (Civil society sustainability program – CSSP) finansijski je podržan od strane USAID dok je regionalni projekat Smart Start finansijski podržan od strane Evropske Unije. Očekuje se dalja podrška za definisanje i implementaciju aktivnosti predloženih u zaključcima i preporukama Konferencije.

U narednom periodu, CPCD će završiti Izvještaj o stanju civilnog društva, te preporuke za unapređenje zaključene na konferenciji dostaviti nadležnim institucijama na razmatranje.

Obrazovanje koje zapošljava

Pokrenuti novi smjerovi i povećani kapaciteti upisa IT fakulteta

Bit Alijansa kao vodeće udruženje softverske industrije u Bosni i Hercegovini kontinuirano radi na kreiranju novih prilika koje vode stvaranju pogodnog okruženja za rast i razvoj softverske industrije, pri tome neposredno sarađujući sa predstavnicima svih nivoa vlasti u BiH, akademskom zajednicom kao i drugim organizacijama i institucijama čije su uloge ključne za razvoj softverske industrije.

U proteklom periodu ostvareni su brojni značajni rezultati, među kojima se ističe da je Bit Alijansa u proteklih godinu dana uspjela uvećati broj članica Udruženja četiri puta, te okupiti ukupno 44 kompanije članice koje zapošljavaju preko 60% IT radne snage u Bosni i Hercegovini, te ostvariti saradnju sa preko 40 institucija i organizacija.

Na osnovu kontinuirane saradnje sa različitim interesnim stranama u okviru univerzitetskog obrazovanja po prvi put pokrenut je dvogodišnji stručni IT studijski program za 150 studenata na Univerzitetu u Sarajevu. Stručni studij “Razvoj softvera” na Elektrotehničkom fakultetu, zajedno sa studijem “Informacione tehnologije” na Prirodno-matematičkom fakultetu Sarajevo, su prvi studiji ovog tipa koji se pokreću u Bosni i Hercegovini što u konačnici ima za rezultat povećan kapacitet za upis studenata na IT studijske programe na Univerzitetu. Nastavni plan i program je usklađen sa potrebama IT kompanija te ovaj studijski program predstavlja priliku za osobe koje žele steći znanje potrebno za uspješnu karijeru u softverskoj industriji.

Također, pokrenut je novi master program za softversko inženjerstvo na Elektrotehničkom fakultetu UNSA za 20 studenata, a na novom smjeru “Softversko inženjerstvo” na Univerzitetu u Zenici ove godine će se upisati 80 studenata. Bit Alijansa je, također, podržala inicijativu Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli s ciljem pokretanja novog studijskog usmjerenja «Teorijska kompjuterska nauka» na Odsjeku za matematiku na koji će se ove godine upisati 45 studenata.

Tokom prethodnih godinu dana, u okviru CoderDojo inicijative, 700 učenika osnovnih i srednjih škola je pohađalo besplatne škole programiranja u 8 gradova u BiH. U školi programiranja CoderDojo polaznici mogu naučiti osnove programiranja, kreirati web stranicu ili jednostavnu aplikaciju ili igru, te upoznati tehnologiju u neformalnom i kreativnom okruženju.

S ciljem pružanja mogućnosti studentima da se upoznaju sa aktuelnim trendovima iz oblasti informacionih tehnologija, otvorene su i tri Bit Alliance učionice na IT fakultetima, namijenjene održavanju tematskih predavanja «BITA4students» koja pripremaju IT profesionalci iz kompanija članica Bit Alijanse. Ova predavanja su posebno korisna za studente jer imaju priliku za sticanjem praktičnih znanja i vještina te za povezivanje sa kompanijama koje nude različite prilike za studente kao što su prakse, part-time poslovi i sl. «BITA4Students» predavanja su protekle godine kroz 30 sesija okupila preko 400 studenata. U narednom periodu planirano je da se ovaj projekat proširi i na univerzitete na području gradova Banja Luka, Mostar i Tuzla.

Nakon što je nekoliko gimnazija u Kantonu Sarajevu pokrenulo IT smjerove, slična inicijativa je implementirana u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu s ciljem omogućavanja sticanja IT znanja učenicima kroz adekvatne nastavne planove i programe kao i modernizaciju obrazovnog sistema za buduće generacije.

Kroz prekvalifikacijske programe za obuku programera, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Kantona Sarajevom i Općinom Centar, u vrijednosti od 1,25 miliona KM, planirana je obuka za 150 budućih developera. Intenzivni edukacijski program je namijenjen za nezaposlene osobe sa područja Kantona Sarajevo.

U maju 2018. godine, održana je Druga konferencija o potencijalima razvoja softverske industrije Bosne i Hercegovine, koja je okupila 500 učesnika među kojima su bili predstavnici IT kompanija u BiH, institucija vlasti u BiH sa svih nivoa, predstavnici drugih perspektivnih industrija u našoj zemlji, zatim predstavnici međunarodnih institucija i organizacija u BiH, obrazovnih institucija, nevladinog sektora, medija i druge relevantne zainteresirane javnosti. Na konferenciji su prezentirani dosadašnji rezultati i aktivnosti realizovane u svrhu osnaživanja softverske industrije u BiH, te se ukazalo na izazove koji stoje pred industrijom sa potencijalom otvaranja 6.000 radnih mjesta. Također, ovom prilikom potpisan je i Memorandum o međusobnoj saradnji između Ministarstva komunikacija i prometa BiH i Udruženja Bit Alijansa.

Kako bi se mladima u BIH, i svim drugima koji su zainteresirani za rad u IT sektoru, olakšao pristup ulaska u isti, Bit Alijansa i MarketMakers pokrenuli su projekat, IT Career Portal, koji će ponuditi korisne savjete mladima vezane za karijeru u IT sektoru Bosne i Hercegovine. Na IT portalu, korisnici će moći pristupiti bazi svih IT edukacijskih programa na području Bosne i Hercegovine. Pored predstavljanja IT edukacijskih programa u Bosni i Hercegovini, portal će ponuditi informacije o novostima i trendovima u IT sektoru, dostupnim praksama u IT kompanijama, oglasima za posao, te kalendar IT događaja.

Iz Udruženja Bit Alijansa poručuju da će nastaviti raditi na svojoj misiji kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta softverske industrije BiH što će u konačnici rezultirati ubrzanim rastom ove privredne grane kao i društva u cjelini.

 

Žene predvode nove prakse u poljoprivredi

Da su obrazovane i mlade žene u poljoprivedi pokretač razvoja i inovacija u ovom sektoru u Bosni i Hercegovini, govore i posljednji podaci o njihovoj sve većoj uključenosti. Prilika za napredak ima, te smo sa nekoliko njih razgovoarali o njihovim prvim koracima na kraju školovanja. Šta je njihova vodilja za dalje učenje, prakse i uključivanje?

Nataša Trninić je svoju praksu završila u novembru prošle godine u Centru za ekonomski i ruralni razvoj u Laktašima. CERD Laktaši u saradnji sa USAID/Sweden FARMA 2 Projektom realizuju niz aktivnosti edukacija i uključivanja mladih ljudi u poljoprivredu, te su Nataša i naše druge sagovornice kroz ovaj program dobile prilike za prvo radno iskustvo.

“Na početku prakse radila sam na organizovanju plasteničke proizvodnje na području opštine Laktaši. Konkretne aktivnosti odnosile su se na izbor korisnika, organizovanje edukacija, dodjelu opreme i slično. Također, kroz saradnju sa CERD-om sam radila na organizaciji poslovnih susreta – B2B susreti, edukaciji pčelarki u šest bh. opština, uspostavljanju brenda “Domestica”, putem kojeg se proizvodi hrana u skladu sa principima organske proizvodnje i dostavlja na adrese kupaca. Sve u svemu, saradnja sa CERD-om i praksa koja je trajala 2 mjeseca značajno je doprinijela mom budućem radu i razvoju kapaciteta”, kaže Nataša.

“Za vrijeme moje prakse u kompaniji ‘Prirodno bilje’ d.o.o. imala sam priliku da se upoznam sa tehnologijom proizvodnje, prerade i pakovanja ljekovitog bilja. Upoznali smo se sa specifičnim agrotehničkim mjerama u proizvodnji ljekovitog bilja, kao i sa tehnologijom prerade i namjenskim mašinama i uređajima koji se koriste u ovoj proizvodnji. Konačno, imali smo priliku saznati više o finansijskim i administrativnim procedurama u sklopu rada kompanije. Naš posao ne može biti uspješan ako pored proizvodnje ne razumijemo ni praksu rukovođenja jednom ovakvom kompanijom. Sama praksa me zainteresovala za uzgajanje ljekovitog bilja”, kaže nam Jelena Vidović, koja je prošla praksu u ovoj banjalučkoj kompaniji.

Jelena Vučenović je diplomirani inžinjer poljoprivrede za biljnu proizvodnju – ratarstvo i povrtlarstvo. U FSH “Farmofit” u Gradiškoj imala je priliku da prođe dvomjesečnu praksu.

“HACCP poslovanje podrazumijeva kontrolu kvalitete proizvoda, to jest stočne hrane i sirovina koje koristimo za proizvodnju stočne hrane. Kroz praksu sam se imala priliku upoznati sa načinom proizvodnje i poslovanja prema ovom standardu, što je iskustvo koje može uvijek značajno doprinijeti radu kompanija vezanih za ovaj sektor. Pored rada i učenja o proizvodnji stočne hrane, imala sam priliku naučiti više i o načinu funkcionisanja i održavanja prerađivačkih kapaciteta firme, radu u poljoprivrednoj apoteci, savjetovanju poljoprivrednih proizvođača, organizaciji prodaje uz korištenje posebnih računarskih programa i slično.”

Vedrana Matarugić je apsolvent na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci. Preko programa je imala priliku raditi u Rasadniku Vidović u Novoj Topoli. Kaže da je za nju praksa bila pozitivno iskustvo, te da je izuzetno važno da se studentima pruži prilika da prije kraja studija kroz praktična iskustva rade u sektorima u kojima planiraju razvijati svoju karijeru.

“Mnogi i dalje nisu informisani o prilikama koje se pružaju. Kroz nešto manje od dva mjeseca prakse imala sam priliku raditi na sjetvi paprika, paradajza, patlidžana, te na proizvodnji presadnica drugih kultura. Radili smo pikiranje paprika, paradajza, rasađivali smo cvijeće, surfiniju. Nakon toga, vršili smo stalni nadzor i sprovodili redovne agrotehničke mjere nad gajenim presadnicama, kako bi smo ih u konačnom plasirali na tržište u normama zahtijevanog kvaliteta. Smatram da će mi ovo iskustvo jednog dana omogućiti lakše zaposlenje, jer sada, pored teorijskog znanja stečenog na fakultetu raspolažem i sa konkretnim vještinama u proizvodnji, koje sam naučila kroz rad sa vrsnim stručnjacima. Sve u svemu super iskustvo”, kaže nam Vedrana.

Pred Vedranom i novom generacijom studenata završnih godina poljoprivrede su izazovi u pronalasku posla po završetku studija. Dobra vijest je da su poljoprivrednici širom zemlje u traganju za stručnim i obrazovanim kadrovima koji se ne libe raditi na terenu i sticati dragocjeno iskustvo.

Građani zahtijevaju odgovore: Koji su problemi Sarajlija

Fondacija INFOHOUSE, u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll, poziva Vas na događaj „Građani zahtijevaju odgovore“, u četvrtak, 05.07.2018. godine u Caffe Meeting Point (Hamdije Kreševljakovića 13) u 17:00 sati.
Razgovor će moderirati poznati bh. tviteraš Adis Nadarević (Riđobrki).

Velika nezaposlenost, loš zdravstveni sistem, odlazak mladih. Ovo su samo neki od
problema građana u 9 bh. gradova koje je, kroz razgovore, identificirala Fondacija
INFOHOUSE.
Građani zahtijevaju odgovore je inicijativa koja kroz formu javnih razgovora u gradovima širom Bosne i Hercegovine pokreće diskusiju o konkretnim problemima građana i inicira listu Top životnih pitanja.
Zbog činjenice da je Sarajevo glavni grad BiH u kojem se i događa najveći broj aktivnosti iz svih sfera života, građani Sarajeva imaju najveće šanse za ostvarivanjem različitih potencijala, ali i široku lepezu kompleksnih problema.