Oznaka: USAID/Sweden FARMA 2

Društveni biznis Greens d.o.o. je krenuo sa radom 2018. godine, nakon što je ProReha – Centar za osposobljavanje, prekvalifikaciju i rehabilitaciju osoba sa invaliditetom dvije godine uspješno provodio projekat uključivanja osoba sa invaliditetom u procese rada u poljoprivredi. Svoje proizvode su predstavili i na Sarajevo Holiday Marketu. 

 „Sve je dobilo biznis formu kada smo svoju ideju predstavili kroz Mozaikov inkubator. Bili smo odlučni osigurati zapošljavanje i angažman osoba sa invaliditetom u proces poljoprivredne proizvodnje. Našli smo svoj fokus u uzgoju mikropovrća i začinskog bolja, koje se uglavnom koristi za salate i kao dodatak jelima“, govori nam Aldin Drnda, asistent na razvoju projekta kompanije Greens.

 Sa Zlatanom Horom, jednim od zaposlenika Greensa, smo razgovarali o samoj proizvodnji. On je jedan od korisnika programa podrąke organizacije „Sumero“. Osobe sa invaliditetom sada imaju priliku za zapošljavanje, samostalni život i podršku u osposboljavanju za učešće na tržištu rada.

 „Deset ljudi je uključeno u aktivnosti Greens, dvoje zaposleno. Pomaľem novim korisnicima, obučavam ih. Radim uglavnom na sađenju i odrľavanju začinskog bilja. Imamo i oko 20 različitih sorti Chili paprika, to kupujete kao viąegodiąnju biljku, koja se obnavlja svake godine i daje plodove“, govori nam Zlatan.

 

Alen Spahić također radi na plasteničkoj proizvodnji te odrľava staklenik u toku zime. „Imamo plastenik od 150 kvadrata, staklenik od 25 kvadrata. Naučio sam posao kroz rad, zahvaljujući posvećenosti uposlenika Prorehe i Greensa. Cijeli sistem se temelji na međusobnoj podršci“, dodaje Alen.

 U saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom „Greens“ nastoji zagovarati i pokretanje konkretnih koraka na uvođenju novih sorti sjemena mikropovrća, kako bi se olakšao njihov uvoz, o čemu su pokrenuli i razgovore sa Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja. Pojedine prepreke u procesu nisu spriječile „Greens“ da izađe na tržište, te danas svoje proizvode prodaju i u velikim trgovačkim centrima.

 “Cilj nam je da integrišemo osobe s invaliditetom na otvoreno tržište rada, edukujemo kupce o značaju zdrave ishrane, te tržištu ponudimo kvalitetan i zdrav proizvod. Danas naše proizvode možete pronaći u tržnom centru Mercator, te sarađujemo sa vrhunskim ugostitetljima i kuharima. Prepoznaćete naše proizvode po brendu Greens, malim bijelim saksijama i privlačnim izdancima raznih vrsta začinskoga bilja i mikropovrća. Zahvaljujući podršci USAID/Sweden FARMA II projekta bili smo i na Sarajevo Holiday Marketu, a uvijek nas možete kontaktirati i putem društvenih mreľa“, zaključio je Drnda.

Ekipu okupljenu oko projekta „Ljutko“ susrećemo na Sarajevo Holiday Marketu. Porodica Ratajc stoji iza ovog zanimljivih proizvoda i koncepta, a kažu da je sve krenulo ‘sa balkona’, praveći marinade i sosove za svoje društvo.

„Od 53 sadnice na balkonu, danas imamo uzgoj na više lokacija. Ljuti sosevi, ljuti kikiriki, pikantni sir, belaj ajvar, polako širimo našu ponudu. Ponosni smo na činjenicu da smo zaokružili proces od proizvodnje do prodaje, planiramo otvaranje prve ‘ljute’ prodavnice u Bosni i Hercegovini, a moguće je i proširenje ponude koju već imamo u DM marketima“, pojašnjava Dinko Ratajc.

„Moramo širiti zalihe, moramo podići kapacitete kuhanja, te sami zahtjevi tržišta nas ohrabruju da jačate i rastete. Imamo nekoliko dogovora i o saradnji na razvoju novih proizvoda. Na Sarajevo Holiday Marketu smo predstavili svoje proizvode u saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom. Važno je raditi na promociji, kako bismo postigli trajnu prepoznatljivost naših proizvoda“, dodaje Ratajc.

„Proizvodimo vlastiti rasad, a razvili smo i prepoznatljiv dizajn. Imamo preko 50 različitih sorti paprike, od čega su dvije trećine ljuće, a jedna trećina blaže. Našli smo prostor na tržištu i polako gradimo mrežu kupaca. Uvjereni smo da je ‘Ljutko’ brend kojem će se ljudi vraćati“, zaključuje Ratajc.

 

…

Aldijana i Armir Hodžić dolaze iz Boždarevića kod Konjica. Njihov obrt „Eko Produkt“ već godinu dana razvija proizvodnju i preradu voća i povrća. Hodžići su dio nove generacije poljoprivrednika, te svoju prodaju uglavnom ostvaruju putem društvenih mreža.

„Proizvodimo džemove, pekmeze, sokove, suho voće, sa proizvodnjom iz naših voćnjaka i bašte. Nastojimo kroz proizvodnju osigurati eko standarde, bez korištenja hemikalija. Na taj način postepeno gradimo povjerenje naših kupaca. Jednostavno, sve je više mušterija koji žele proizvod za koji znaju put – od sjemena, zemlje, rasta, obrade do stola. I to je ono što im mi, kao mali proizvođači, možemo garantovati“, kaže nam Aldijana.

„Naši prirodni sokovi i džemovi koje preko društvenih mreža prodajemo pod brendom „Upswing shop“ pronalaze svoje kupce širom zemlje. Nedavno smo predstavili i ‘korpu zdravlja’, prodajemo suhi peršun, čips od jabuke, štrudle. Od svakog proizvoda nastojimo osmisliti nešto novo i zanimljivo. Kroz rad sa kupcima se razvijamo dalje, a na društvenim mrežama imate šansu da se taj kontakt nastavi i poslije završene kupovine“, dodaje Aldijana.

„Imali smo priliku predstaviti svoje proizvode na Sarajevo Holiday Marketu u saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom. Važno je učestvovati na sajmovima i promocijama, jer tako neki novi ljudi saznaju za nas. Održavanje komunikacije sa ljudima koji su zainteresovani za kvalitetne poljoprivredne proizvode je ono što čuva biznis i otvara nam šanse za rast. Tu nam pomaže rad sa Farmerom – platformom preko koje smo se povezali sa brojnim drugim proizvođačima“, napominje Aldijana.

Hodžići nisu jedini, na društvenim mrežama je sve više poljoprivrednih proizvođača. Nekadašnja kupovina ‘na pragu’ prešla je u virtuelni prostor. Takva promjena danas traži i dodatne edukacije, praćenje novih trendova, ali i razvoj vizuelnog identiteta i brenda. „Imati dobru amablažu, ime i marketing više nije privilegija velikih kompanija. Sada se u tome krije prilika i za one koji su tek krenuli u ovaj posao“, zaključuje Aldijana.

Da su obrazovane i mlade žene u poljoprivedi pokretač razvoja i inovacija u ovom sektoru u Bosni i Hercegovini, govore i posljednji podaci o njihovoj sve većoj uključenosti. Prilika za napredak ima, te smo sa nekoliko njih razgovoarali o njihovim prvim koracima na kraju školovanja. Šta je njihova vodilja za dalje učenje, prakse i uključivanje?

Nataša Trninić je svoju praksu završila u novembru prošle godine u Centru za ekonomski i ruralni razvoj u Laktašima. CERD Laktaši u saradnji sa USAID/Sweden FARMA 2 Projektom realizuju niz aktivnosti edukacija i uključivanja mladih ljudi u poljoprivredu, te su Nataša i naše druge sagovornice kroz ovaj program dobile prilike za prvo radno iskustvo.

“Na početku prakse radila sam na organizovanju plasteničke proizvodnje na području opštine Laktaši. Konkretne aktivnosti odnosile su se na izbor korisnika, organizovanje edukacija, dodjelu opreme i slično. Također, kroz saradnju sa CERD-om sam radila na organizaciji poslovnih susreta – B2B susreti, edukaciji pčelarki u šest bh. opština, uspostavljanju brenda “Domestica”, putem kojeg se proizvodi hrana u skladu sa principima organske proizvodnje i dostavlja na adrese kupaca. Sve u svemu, saradnja sa CERD-om i praksa koja je trajala 2 mjeseca značajno je doprinijela mom budućem radu i razvoju kapaciteta”, kaže Nataša.

“Za vrijeme moje prakse u kompaniji ‘Prirodno bilje’ d.o.o. imala sam priliku da se upoznam sa tehnologijom proizvodnje, prerade i pakovanja ljekovitog bilja. Upoznali smo se sa specifičnim agrotehničkim mjerama u proizvodnji ljekovitog bilja, kao i sa tehnologijom prerade i namjenskim mašinama i uređajima koji se koriste u ovoj proizvodnji. Konačno, imali smo priliku saznati više o finansijskim i administrativnim procedurama u sklopu rada kompanije. Naš posao ne može biti uspješan ako pored proizvodnje ne razumijemo ni praksu rukovođenja jednom ovakvom kompanijom. Sama praksa me zainteresovala za uzgajanje ljekovitog bilja”, kaže nam Jelena Vidović, koja je prošla praksu u ovoj banjalučkoj kompaniji.

Jelena Vučenović je diplomirani inžinjer poljoprivrede za biljnu proizvodnju – ratarstvo i povrtlarstvo. U FSH “Farmofit” u Gradiškoj imala je priliku da prođe dvomjesečnu praksu.

“HACCP poslovanje podrazumijeva kontrolu kvalitete proizvoda, to jest stočne hrane i sirovina koje koristimo za proizvodnju stočne hrane. Kroz praksu sam se imala priliku upoznati sa načinom proizvodnje i poslovanja prema ovom standardu, što je iskustvo koje može uvijek značajno doprinijeti radu kompanija vezanih za ovaj sektor. Pored rada i učenja o proizvodnji stočne hrane, imala sam priliku naučiti više i o načinu funkcionisanja i održavanja prerađivačkih kapaciteta firme, radu u poljoprivrednoj apoteci, savjetovanju poljoprivrednih proizvođača, organizaciji prodaje uz korištenje posebnih računarskih programa i slično.”

Vedrana Matarugić je apsolvent na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci. Preko programa je imala priliku raditi u Rasadniku Vidović u Novoj Topoli. Kaže da je za nju praksa bila pozitivno iskustvo, te da je izuzetno važno da se studentima pruži prilika da prije kraja studija kroz praktična iskustva rade u sektorima u kojima planiraju razvijati svoju karijeru.

“Mnogi i dalje nisu informisani o prilikama koje se pružaju. Kroz nešto manje od dva mjeseca prakse imala sam priliku raditi na sjetvi paprika, paradajza, patlidžana, te na proizvodnji presadnica drugih kultura. Radili smo pikiranje paprika, paradajza, rasađivali smo cvijeće, surfiniju. Nakon toga, vršili smo stalni nadzor i sprovodili redovne agrotehničke mjere nad gajenim presadnicama, kako bi smo ih u konačnom plasirali na tržište u normama zahtijevanog kvaliteta. Smatram da će mi ovo iskustvo jednog dana omogućiti lakše zaposlenje, jer sada, pored teorijskog znanja stečenog na fakultetu raspolažem i sa konkretnim vještinama u proizvodnji, koje sam naučila kroz rad sa vrsnim stručnjacima. Sve u svemu super iskustvo”, kaže nam Vedrana.

Pred Vedranom i novom generacijom studenata završnih godina poljoprivrede su izazovi u pronalasku posla po završetku studija. Dobra vijest je da su poljoprivrednici širom zemlje u traganju za stručnim i obrazovanim kadrovima koji se ne libe raditi na terenu i sticati dragocjeno iskustvo.